Sigurnost na internetu toliko je mala, da se može reći da gotovo i ne postoji. Najugroženija su djeca i maloljetnici. Protiv cyber kriminala u Bosni i Hercegovini teško se boriti. Kako bi upoznali djecu, ali i njihove roditelje sa svim opasnostima koje vrebaju u virtualnom svijetu, policijske i obrazovne ustanove u Travniku pokrenule su zajednički projekat "Zaštita i kontrola djece na internetu".
Gotovo svakodnevno, djeca su izložena nekom obliku online zlostavljanja. Od internet grupa, unutar kojih vršnjaci međusobno ismijavaju pojedine učenike, do onih ozbiljnijih, kao što su pedofilija, pornografija ili krađa identiteta.
Stručnjak informacijskih tehnologija, Hadžib Salkić, smatra kako roditelji više pažnje moraju posvetiti sadržajima koje djeca gledaju putem interneta.
"Najveći problem je što roditelji ostave dijete kod kuće same, zatim to što je računar u njegovoj sobi i nema nadzor i što roditelji nisu obučeni. Njihova djeca znaju više o računarima nego roditelji", kaže Salkić.
Obzirom da najviše na zaštiti djece od zloupotreba na internetu mogu uraditi roditelji, pitali smo ih - kontrolišu li šta njihova djeca rade kada su za računarima?
U sarajevskoj školi "Hasan Kaimija" provedeno je istraživanje među učenicima o tome koliko dnevno koriste internet. Rezultati istraživanja pokazali su da više od 60 % djece dnevno koristi internet oko pet sati, a trećina njih nema nikakva ograničenja roditelja kada je u pitanju vrijeme provedeno u virtuelnoj sferi.
Učenici smatraju da se previše vremena provodi na online društvenim mrežama.
BiH je potpisnica Konvencije o kibernetičkom kriminalu. Zakoni kojima je regulisana ova oblast, prepisani su od Evropske unije. Međutim, kao i u svim drugim oblastima, sporna je primjena zakona. Kriminolog, Adnan Pirić kaže kako se ovom problemu nije sistematski pristupilo.
"Problem stvara sporost i slaba koordinacija. Ne želim nikog da optužim, međutim sistem i kako sve kod nas funkcioniše je, možda, jedan od problema", ističe Pirić.
U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji jedinstven sistem suprotstavljanja zloupotrebi djece na internetu.
"Policijske agencije uspješno sarađuju u sprječavanju slučajeva zloupotrebe djece na internetu, ali evidentni su brojni problemi", navodi Rusmir Prohan, glasnogovornik MUP-a Srednjobosanskog kantona (SBK).
"Postoje problem u otkrivanju vršioca ovakvih krivičnih djela, obzirom da su server obično smješteni van teritorije BiH. To onda dovodi do sporosti u otrivanju", dodaje Prohan.
Društvene mreže više se zloupotrebljavaju, nego što se ispravno koriste.
"Sve su češće one vezane uz otvaranje lažnih profila", tvrdi sarajevski bloger Tarik Kapetanović.
"Svakodnevno na internetu, primarno na društvenim mrežama, imamo veliki broj fake profila, to jest profila ljudi koji nisu realni, znači virtualnih profila koji često koriste prava ili realna imena i prezimena ljudi, živih i realnih iz BiH javnosti. Često se desi da ti profili komuniciraju sa realnim prijateljima u životu i da ostavljaju komentare u realnom svijetu, to jeste na profilima stvarnih prijatelja određene osobe na internetu. Zbog toga možemo govoriti o kršenju i ljudskih i komunikacijskih i svakih drugih prava na internetu, kada govorimo o toj sferi", kaže Kapetanović.
Zbog brojnih negativnosti koje nose društvene mreže na internetu, profil na Facebooku nedavno je deaktivirao Filip Jurčić. Dio ove društvene zajednice bio je od srednje škole.
"Glavni razlog zbog čega sam se deaktivirao su bile postavke privatnosti. Da bih ušao u neku aplikaciju, bio sam prinuđen ostaviti svoje podatke. Htio sam ući u aplikaciju jedne firme i tražili su mi da imaju uvid u moje poruke, što nisam prihvatio. To je bila kap koja je prelila čašu i deaktivirao sam se. Još jedna stvar je tu bila presudna. Dok sam sa nekim razgovarao na Facebooku, a taj sadržaj nisam objavljivao ni na statusu, ni negdje drugo, dešavalo mi se da su se nakon par dana sa desne strane počele pojavljivati neki navijački rekviziti o kojima smo mi pričali. To je nevjerovatna stvar", ističe Jurčić.
Prema podacima iz obrazovnih ustanova, oko 98% djece u Bosni i Hercegovini koristi internet, 60% roditelja ne zna šta njihova djeca rade na internetu. Nešto manje od 20 posto građana BiH zna da postoji bilo kakva legislativa vezana za visoko-tehnološki kriminal, dok skoro polovina građana smatra da su socijalne mreže potpuno bezbjedne.
