Roditelji se opravdano boje da njihovo dijete, tinejdžer ili adolescent, može preko društvenih mreža ili drugih oblika komunikacije Internetom doći u dodir sa neželjenim sadržajima.
Mladi ne žele da im roditelji kontroliraju pristup internetu jer im je to jedini medij u kojem sa prijateljima mogu pričati o stvarima koje žele držati samo za sebe, a ne da ih čitaju roditelji.
Psiholozi kažu kako je u vrijeme uznapredovale tehnologije jedini ključ - povjerenje između roditelja i djece.
"Naravno da sam zabrinuta zbog svega što se može naći na internetu, ali odustala sam od pokušaja da imam kontrolu nad njenom komunikacijom", priča nam majka 15-ogodišnjakinje, pripremajući svojoj kćeri doručak.
"Zato što stavlja šifre koje ne mogu probiti. Mogu sa silom izboriti da ona meni da lozinku od jednog profila, a ona će otvoriti novi sa novom lozinkom. Dijete će reći da je sve ok, da nema brige", ističe naša sugovornica.
Međutim, ima mjesta brizi i zabrinutosti.
"Stvarno ima jezivih sadržaja koji utiču na djecu. To su morbidni, suicidalni sadržaji, dostupnost droge, gdje i kako je nabaviti. Povezivanje društava koja se, inače, ne bi povezali. Čudno, ali istinito", tvrdi sugovornica.
O istoj stvari, ali iz potpuno drugačije perspektive.
"Nijedan tinejdžer ne želi da ga roditelji toliko kontroliraju. Svi žele određenu razinu samostalnosti. To je jedino preko interneta moguće, zato što je većini djece tinejdžera sve ostalo pod kontrolom roditelja", kaže njezina 15-ogodišnja kćer sa svojim argumentima.
"Promijenila sam lozinku i ne dam majci da pristupi. Roditelji imaju pravo brinuti se jer na internetu ima stvari koji mogu šteti djeci, ali moraju imati određenu razinu povjerenja u svoje dijete da neće pristupati takvim stvarima. Moja majka meni može vjerovati, jer ne radim apsolutno ništa zbog čega bi se ona trebala brinuti", ističe naša mlađa sugovornica.
Naravno, internet otvara mnoge mogućnosti i nikako ga ne treba promatrati isključivo kao nešto negativno. Međutim, važno je znati kojim se rizicima izlažemo i kako ga koristiti na siguran i umjeren način.
"Pritom je uloga roditelja izuzetno važna", tvrdi psihologinja Tea Brezinšćak iz zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece.
"Imajući na umu da prema našem nedavnom istraživanju čak 84 posto djece ima pristup internetu putem mobitela, jasno je da je nemoguće imati potpun nadzor nad ponašanjem djece na internetu. Istraživanje nam potvrđuje da je najvažnije roditeljsko usmjeravanje i to još od rane dobi, o tome kako internet koristiti na način koji je siguran, ali i odgovoran prema drugima. Temelj roditeljskog utjecaja je povjerljiv i topao odnos, koji stvara okruženje u kojem je dijete spremnije razgovarati sa roditeljem, zatražiti savjet ili mu se obratiti u slučaju ako se nešto dogodi", konstatira Brezinšćak.
Istraživanja pokazuju da tek svaki peti roditelj u Hrvatskoj nastoji kontrolirati kako njegovo dijete koristi internet raznim zabranama ili promjenama šifre. Po ocjeni naše sugovornice, to je kontraproduktivno.
"Treba krenuti od rane dobi i savjetima i razgovaranjem se uključiti i pokazati interes prema djetetovom životu na internetu, pokazati interes o tome što dijete radi, zajedno pokušati vidjeti koje se to opcije mogu proklikati da dijete to radi na siguran način. U tom okruženju je mnogo veća vjerojatnost da će dijete prihvatiti roditeljski savjet i da će se izbjeći takve situacije", ističe Tea Brezinšćak.
U srednjoj školi je očito prekasno započeti dijalog roditelja i djece oko korištenja interneta, ali možda nije prekasno i za razvijanje svijesti kod mladih o opasnostima koje vrebaju na internetu.
Međutim, naglasak je ipak na osnovnoškolcima. I učenici Osnovne škole kneza Branimira iz Donjeg Muća u zaleđu Splita, sudjelovali su i ove godine u kampanji "Sigurniji internet za djecu i mlade".
"Istraživali smo, bilo je zanimljivo i uzbudljivo. Napravili smo projekte i jako smo zadovoljni zato što su mnogo toga shvatili i sad su puno aktivniji u sigurnosti na internetu. Još dvije stvari smo napravili, a te su mi bile i najzanimljivije. Snimili su jedan film o svojim zapažanjima šta im se sve može dogoditi na internetu. Jako mi se dopao taj film. Dečki osmaši su napravili animirani strip o sigurnosti na internetu", kaže Alenka Šimić, učiteljica tehničkog odgoja i informatike.
Jedan od osmaša, koji je sudjelovao u kampanji, prošle je godine bio u sasvim suprotnoj priči.
"On je lani imao problem jer je upao u ružne događaje. Snimio je jedan preteći film za jednu djevojku. Onda je to došlo na Youtubeu. On je dobio zabranu od policije da više ne smije imati otvoren račun na Facebooku do osamnaeste godine. On je ustvari samo bio žrtva, alat za druge koji su ga poticali da takvo nešto napravi i da on nju isprepada. To je bilo objavljeno na Youtubeu i mi smo odmah obavijestili policiju i sve sredili. Ove godine je morao aktivno sudjelovati u kampanji. Sada je on u potpunosti shvatio što je lani napravio, kad je bio sedmaš, tako da je to ispali pozitivno", zaključuje Alenka Šimić.
