Hrvatska kultura, usprkos tužno malim sredstvima iz državnog proračuna, ne samo da uspijeva držati glavu iznad vode, nego bilježi i značajne rezultate.
Pred koji tjedan, nezavisni portal za izvedbene umjetnosti, teatar.hr, dodijelio je svoje godišnje nagrade prema glasovima publike. Osobom godine proglašena je netom preminula glumica Ana Karić.
Skandalom godine proglašeno je to što se svega 0,49 posto državnog proračuna izdvaja za kulturu, na što je Vlada odmah udio kulture u proračunu za sljedeću godinu podigla na čak 0,52 posto.
U regionalnoj kategoriji festivalom godine proglašen je beogradski BITEF. Ipak, najviše razloga za slavlje imala je glumica Senka Bulić sa suradnicima, čije je kazalište Hotel Bulić proglašeno najboljim nezavisnim teatrom, a predstava "A dream of life" po autobiografiji Patti Smith, najboljom predstavom.
"Drago mi je što je ovim nagradama skrenuta pažnja na jedno neovisno kazalište. Mi radimo u vrlo teškim uvjetima i sa malim budžetom. Velika je stvar biti proglašen od publike za najbolje kazalište. I predstava, A dream of life, je veoma neobična i ima vrlo neobičan rukopis. To što je publika toliko zaljubljena u tu predstavu, ukazuje na moj prosvetiteljski rad jer ja zapravo nikada ne radim komercijalne projekte, koji su naišli na plodno tlo. Zapravo, ništa što sam radila u svom kazalištu, nije komercijalno. Publika je željna tih pametnih, velikih i lijepih predstava", kaže Bulić.
Kako navodi Senka Bulić, jako je teško biti nezavisna teatarska kuća u Hrvatskoj, pogotovo ako se odlučiš, ne za zabavljanje publike, već za laboratorijski rad i istraživanje u teatru.
"Nama je još teže. Mi ne možemo opstati bez nekakvih dotacija, zato što ne idemo na to da prodajemo masovno svoje predstave. Tu je baš taj balans. Naći način, na koji bi to dalje živjelo, je vrlo teško. Uglavnom, najviše sam zahvalna svojim suradnicima, scenografu, majstoru svjetla, dizajneru svjetla, glumcima mojim predivnim, koji u tim uvjetima, najtežim mogućim, rade sa mnom i održavaju to kazalište. Zahvalna sam im jer ih to zanima, zato što nose strast za umjetnošću. Na neovisnu scenu sam došla iz razloga da ostanem umjetnica, da se ne utopim u nekom aparatu koji bi me iscrpio i gdje bih prestala funkcionirati kao neko ko stvara", navodi ona.
Filmski kritičar "Jutarnjeg lista", Nenad Polimac, ne misli da bi se - što se tiče igrane produkcije u hrvatskom filmu - ova godina trebala nešto posebno slaviti.
"Ako se baš ozbiljno razgovaramo o kinematografiji, nemamo se nečemu specijalnom veseliti jer jedini ozbiljan film koji je napravljen, je napravljen u produkciji televizije, a koji je pri tom pobrao i sve nagrade u Puli, to je Broj 55, Kristijana Milića. Kinematografija, odnosno Hrvatski audiovizualni centar, nije napravio bog zna šta da se osjećamo bog zna kako dobro ove godine. To bi otprilike bio kratki rezime", ocijenjuje Polimac.
Ali je zato - uz neke repove iz 2013. - ova godina bila izvrsna za hrvatski dokumentarni film.
"Gangster te voli, je prošle godine bio predstavljen na Zagreb DOKS-u, a ove godine je igrao u kinima. Ljubavna odiseja, Tatjane Božić, se takođe predstavila početkom godine, ali evo, srećom, već sada je ovdje. Još jedan izvrstan dokumentarni film, Goli, Tihe Gudac, također je u kinima. Tako da, ako bi smo svodili na pozitivno i negativno, mislim da dokumentarci spašavaju kinematografiju i tu nema zbora", navodi Nenad Polimac.
Što se književnosti tiče, nekako se čini da nijedno novo izdanje - bilo izvorno, bilo prevedeno - nije posebno zasjalo na hrvatskom književnom nebu.
Međutim, sajmovi knjige od zagrebačkog Interlibera, do pulskog Sa(n)jam knjige, vraćaju rumenilo u obraze čitateljima, a književni festivali održavaju otvorenima kanale komunikacije između domaće, europske i svjetske književnosti.
"Od književnosti je bio jako dobar festival Evropske kratke priče, početkom lipnja i zemlja partner je bila Brazil. Oni se zovu, Evropska kratka priča, ali imaju partnere iz cijelog svijeta. Tu smo prvi put susreli neke jako zanimljive brazilske pisce", ističe Ivica Prtenjača, književnik, književni kritičar i urednik.
Zašto upravo taj, od brojnih književnih festivala po Hrvatskoj?
"Zato što je to naš najbolji književni festival i zato što je kroz niz godina doveo autore koji su, tek nakon nekoliko godina, postali jako slavni u Hrvatskoj i većem dijelu Evrope. Jedan od njih je Mađar, Laslo Krasnohorkaji, koji je također nedavno bio u Zagrebu i koji je jako važan. On je bio prije četiri godine gost na Festivalu kratke priče. Strašno zanimljiv čovjek, o kojem se čak govori kao o jednom od najozbiljnijih kandidata za Nobelovu nagradu. Na Festivalu kratke priče, ove godine, je bilo nekoliko dobitnika nagrade Buker, što se možda malo manje zna. Zato mislim da je taj festival jako važan", konstatira Prtenjača.
Zagrebačka izložba katalonskog umjetnika Joana Miroa u Umjetničkom paviljonu, po mnogima je likovni događaj ove godine.
"Radi se o radovima iz kasnijeg razdoblja Miroovog stvaralaštva", kaže Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona i koautorica izložbe.
"Na zagrebačkoj izložbi mogu se vidjeti djela od početka šezdesetih do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Obuhvaća slike, skulpture, crteže, litografije i tapiserije. Na taj način je predstavljen Joan Miro kao cjeloviti umjetnik, odnosno u svim tehnikama svojega umjetničkog izražavanja", navodi Poklečki Stošić.
Zahvaljujući dobroj oglašenosti, posjećenost izvana je respektabilna.
"Iznenađujuće je, doista, da na izložbu dolaze, ne samo posjetitelji iz najuže regije, tu mislim prije svega na Sloveniju. Odaziv publike iz Slovenije je više nego zadovoljavajući. Također, dolazi nam publika iz Srbije. Imali smo nekoliko organiziranih grupa iz Beograda i nekih manjih gradova u Srbiji. Jednako tako nam i pojedinačno dolaze posjetitelji. Osim toga, dolaze i iz Bosne i Hercegovine. Imali smo grupe i iz Banja Luke", kaže Poklečki Stošić.
"A ono što je svakako bilo iznenađujuće je specijalan čarter let iz Skoplja u Zagreb. Jako puno stranih turista imamo. To su gosti grada Zagreba. Bili su i posjetitelji i iz Austrije i Italije, iz dijela koji gravitira prema Hrvatskoj. Tu smo, pred samo otvaranje izložbe, napravili dobru marketinšku prezentaciju izložbe. Mislim da je sve to utjecalo na ovako jedan vrlo zadovoljavajući odaziv na izložbu Miroa", zaključuje Jasminka Poklečki Stošić.