Tokom ljeta, širom Crne Gore se održavaju razne, manje ili više kulturne manifestacije, pa tako u kratkom intervalu građani i njeni gosti mogu posjetiti razne događaje koji imaju manje ili više festivalski karakter. Skoro dvije decenije najpopularniji crnogorski ljetnji festival Budva Grad teatar, posustao je od kada je državna politika izgubila interes i prestala da ga finansira. Primat su pak preuzeli, na primjer Kotor art, koji posljednjih godina dovodi renomirane svjetske muzičare, te odlična alternativna ponuda, kao što je Cucka jeka u Kobiljem dolu ili nikšićki Lake festival.
Najbrojnija su razna „kulturna ljeta“ koja se događaju svugdje, od Kulturnog ljeta u elitističkom Porto Montenegru do Šavničkog kulturnog ljeta, u ovom malom durmitorskom mjestu sa 392 punoljetna stanovnika.
Sadržaj kulturno-zabavnih manifestacija obuhvata sve što se može spakovati u tu vrstu događaja: od pjesničkih recitala do potpuno nevjerovatne Cucke jeke u Kobiljem dolu, za koji je i Šavnik velegrad jer ima ukupno 47 stanovnika. Cucku jeku, u svom rodnom mjestu, koje pripada cetinjskoj opštini, organizuje jedna od legendi jugoslovenskog roka, bubnjar Dragoljub Đuričić, koji je sa svojim bubnjevima i bubnjarima redovan učesnik, ali i simbol ovog nadrealnog događaja na kom su se mogli vidjeti guslari, gitaristički duo Srđan Bulatović - Darko Nikčević, etno grupa Zora, rokeri Kerber i Perper.
Na suprotnoj strani festivalske mape u Crnoj Gori su main stream pop festivali, kao što je nekada bila budvanska Pjesma Mediterana i kao što su još uvijek Sunčane skale, koje se ovog ljeta održavaju 20 put u Herceg Novom. Budva će biti domaćin Sea Dance Festival-a na kom će, između ostalih, nastupiti svjetske zvijezde: Jamiroquai i Underworld, ali i domaći Rambo Amadeus, Darkwood Dub iz Beograda i hrvatska Lollobrigida. Može se reći da prvo izdanje Sea Dance Festivala, koji nastaje kao morski produžetak novosadskog Exit-a, karakteriše kvalitetan sadržaj i neefikasna PR služba.
Ovo, međutim, ne važi za festivalski biser Crne Gore - Kotor Art - koji, poput Budva Grad Teatra, nastoji da afirmiše grad Kotor kao teatarski prostor sa mnoštvom scena, ali i kao otvoren koncertni prostor i mjesto širokog kulturnog djelovanja. Portparolka Kotor Art-a, Olga Žulović:
„Imaćemo oko 115 programa i to kroz osam festivalskih segmenata. To su festival klapskog pjevanja, kojim počinjemo ove godine, Festival pozorišta za djecu, u svom redovnom terminu od 2. do 10. jula. Tu su Don Brankovi dani muzike, Kotor Art teatar, Kotorska arhitektonska škola, Pjaca od filozofa, koju nismo imali prošle godine. Pisanje grada su umjetničke studentske radionice. Od ove godine tu je i rok festival koji njeguje rok kulturu, koji je takođe dio Kotor arta.“
Jedan od centralnih sadržaja Kotor Art-a su dani muzike koji su posvećeni prerano preminulom Don Branku Sbutegi, rođenom Kotoraninu, katoličkom svešteniku, humanisti, angažovanom intelektualcu i autoru značajnih književnih djela, a do sada su, među učesnicima, između ostalih, bili pijanista Ivo Pogorelić i domaći umjetnik gitare globalne reputacije, Miloš Karadaglić.
Olga Žulović iz Kotor Art-a kaže da će centralni dio Don Brankovih dana muzike, svečani koncert po datumu malo ustuknuti pred finalnim utakmicama svjetskog fudbalskog prvenstva. Umjesto 13. jula, koncert će se održati na platou ispred katedrale Svetog Tripuna, dva dana ranije:
„Tada će nastupiti crnogorski simfonijski orkestar, sada već tradicionalno. Ove godine gostuje violinista Stefan Milenković. Imaćemo jedan veoma značajan recital, a to je Boris Brezovski, ruski pijanista, trenutno možda jedan od vodećih u toj svjetskoj školi pijanizma. Imamo još jedan veoma ekskluzivan program, a to je predstavljanje, vjerovatno i premijerno prikazivanje u ovom dijelu Evrope, instrumenta, koji je prošle godine konstruisan po nacrtima Leonarda Da Vinčija, koji je nazvan orguljska viola.“
O Kotor Art Festivalu i Budva Grad Teatru - direktor Crnogorskog narodnog pozorišta, Janko Ljumović:
„I Budva Grad Teatar i međunarodni festival Kotor Art su svakako važni označitelji umjetničke produkcije savremene umjetnosti i ideje da grad postaje prostor za umjetnost. To je negdje bila i inicijalna ideja i u svojim različitim konceptima ili onim dijelovima gdje se dodiruju, svakako da i jesu važan označitelj savremene kulturne prakse u Crnoj Gori. I ta njihova okrenutost ka međunarodnom i internacionalnom jeste zapravo bitna okolnost i bitna činjenica. Pitanje je koliko danas sam grad uspijeva da bude prostor za umjetničku praksu i za sve ono što zapravo jeste, naslanjanje od umjetničkog ka onom što je danas važna tema, a to je kulturni turizam.“
Ne pripada kulturnom elitizmu, ali svakako, iz godine u godinu zauzima svoje mjesto među značajnim festivalima. Nikšićki Lake Fest je prije četiri godine počeo kao nepretenciozan rock festival, da bi ove godine iskazao eklektičan ukus i na jednom mjestu okupio regionalnu pop zvijezdu Gibbonija, alternativni Leibach, rock band Van Gogh i crossover sastav Sunshine. Direktor Lake Fest-a Predrag Zečević:
„Ove godine, htjeli mi ili ne htjeli, bili smo primorani, a pravo da vam kažem, a meni to, ne i da ne godi, odlučili smo se na korak da imamo malo iskakanje iz nekog klasičnog fazona koji smo gurali ove tri godine. Smatram da to nije ni u kom slučaju na uštrb kvaliteta, a da ide možda na širenje ciljne grupe jer mi smo festival koji ne dobija neka velika sredstva od države i nekih institucija, tako da moramo, pored naših sponzora, da se brinemo da imamo dovoljno ljudi da putem karata otplatimo festival."
Najbrojnija su razna „kulturna ljeta“ koja se događaju svugdje, od Kulturnog ljeta u elitističkom Porto Montenegru do Šavničkog kulturnog ljeta, u ovom malom durmitorskom mjestu sa 392 punoljetna stanovnika.
Sadržaj kulturno-zabavnih manifestacija obuhvata sve što se može spakovati u tu vrstu događaja: od pjesničkih recitala do potpuno nevjerovatne Cucke jeke u Kobiljem dolu, za koji je i Šavnik velegrad jer ima ukupno 47 stanovnika. Cucku jeku, u svom rodnom mjestu, koje pripada cetinjskoj opštini, organizuje jedna od legendi jugoslovenskog roka, bubnjar Dragoljub Đuričić, koji je sa svojim bubnjevima i bubnjarima redovan učesnik, ali i simbol ovog nadrealnog događaja na kom su se mogli vidjeti guslari, gitaristički duo Srđan Bulatović - Darko Nikčević, etno grupa Zora, rokeri Kerber i Perper.
Na suprotnoj strani festivalske mape u Crnoj Gori su main stream pop festivali, kao što je nekada bila budvanska Pjesma Mediterana i kao što su još uvijek Sunčane skale, koje se ovog ljeta održavaju 20 put u Herceg Novom. Budva će biti domaćin Sea Dance Festival-a na kom će, između ostalih, nastupiti svjetske zvijezde: Jamiroquai i Underworld, ali i domaći Rambo Amadeus, Darkwood Dub iz Beograda i hrvatska Lollobrigida. Može se reći da prvo izdanje Sea Dance Festivala, koji nastaje kao morski produžetak novosadskog Exit-a, karakteriše kvalitetan sadržaj i neefikasna PR služba.
Ovo, međutim, ne važi za festivalski biser Crne Gore - Kotor Art - koji, poput Budva Grad Teatra, nastoji da afirmiše grad Kotor kao teatarski prostor sa mnoštvom scena, ali i kao otvoren koncertni prostor i mjesto širokog kulturnog djelovanja. Portparolka Kotor Art-a, Olga Žulović:
„Imaćemo oko 115 programa i to kroz osam festivalskih segmenata. To su festival klapskog pjevanja, kojim počinjemo ove godine, Festival pozorišta za djecu, u svom redovnom terminu od 2. do 10. jula. Tu su Don Brankovi dani muzike, Kotor Art teatar, Kotorska arhitektonska škola, Pjaca od filozofa, koju nismo imali prošle godine. Pisanje grada su umjetničke studentske radionice. Od ove godine tu je i rok festival koji njeguje rok kulturu, koji je takođe dio Kotor arta.“
Jedan od centralnih sadržaja Kotor Art-a su dani muzike koji su posvećeni prerano preminulom Don Branku Sbutegi, rođenom Kotoraninu, katoličkom svešteniku, humanisti, angažovanom intelektualcu i autoru značajnih književnih djela, a do sada su, među učesnicima, između ostalih, bili pijanista Ivo Pogorelić i domaći umjetnik gitare globalne reputacije, Miloš Karadaglić.
Olga Žulović iz Kotor Art-a kaže da će centralni dio Don Brankovih dana muzike, svečani koncert po datumu malo ustuknuti pred finalnim utakmicama svjetskog fudbalskog prvenstva. Umjesto 13. jula, koncert će se održati na platou ispred katedrale Svetog Tripuna, dva dana ranije:
„Tada će nastupiti crnogorski simfonijski orkestar, sada već tradicionalno. Ove godine gostuje violinista Stefan Milenković. Imaćemo jedan veoma značajan recital, a to je Boris Brezovski, ruski pijanista, trenutno možda jedan od vodećih u toj svjetskoj školi pijanizma. Imamo još jedan veoma ekskluzivan program, a to je predstavljanje, vjerovatno i premijerno prikazivanje u ovom dijelu Evrope, instrumenta, koji je prošle godine konstruisan po nacrtima Leonarda Da Vinčija, koji je nazvan orguljska viola.“
O Kotor Art Festivalu i Budva Grad Teatru - direktor Crnogorskog narodnog pozorišta, Janko Ljumović:
„I Budva Grad Teatar i međunarodni festival Kotor Art su svakako važni označitelji umjetničke produkcije savremene umjetnosti i ideje da grad postaje prostor za umjetnost. To je negdje bila i inicijalna ideja i u svojim različitim konceptima ili onim dijelovima gdje se dodiruju, svakako da i jesu važan označitelj savremene kulturne prakse u Crnoj Gori. I ta njihova okrenutost ka međunarodnom i internacionalnom jeste zapravo bitna okolnost i bitna činjenica. Pitanje je koliko danas sam grad uspijeva da bude prostor za umjetničku praksu i za sve ono što zapravo jeste, naslanjanje od umjetničkog ka onom što je danas važna tema, a to je kulturni turizam.“
Ne pripada kulturnom elitizmu, ali svakako, iz godine u godinu zauzima svoje mjesto među značajnim festivalima. Nikšićki Lake Fest je prije četiri godine počeo kao nepretenciozan rock festival, da bi ove godine iskazao eklektičan ukus i na jednom mjestu okupio regionalnu pop zvijezdu Gibbonija, alternativni Leibach, rock band Van Gogh i crossover sastav Sunshine. Direktor Lake Fest-a Predrag Zečević:
„Ove godine, htjeli mi ili ne htjeli, bili smo primorani, a pravo da vam kažem, a meni to, ne i da ne godi, odlučili smo se na korak da imamo malo iskakanje iz nekog klasičnog fazona koji smo gurali ove tri godine. Smatram da to nije ni u kom slučaju na uštrb kvaliteta, a da ide možda na širenje ciljne grupe jer mi smo festival koji ne dobija neka velika sredstva od države i nekih institucija, tako da moramo, pored naših sponzora, da se brinemo da imamo dovoljno ljudi da putem karata otplatimo festival."