U Crnoj Gori je preko Crvenog krsta u novcu prikupljeno više od 447.000 eura za građane Srbije i Bosne i Hercegovine koji su ugroženi u poplavama. Kada će i kako prikupljeni novac biti podeljen.
Novac, koji su građani, brojne institucije i kompanije proteklih dana donirali stanovništvu Bosne i Hercegovine i Srbije, koje je pogođeno poplavama, još nije stigao do onih kojima je namijenjen jer je akcija prikupljanja pomoći u toku, ali ni iz centrala Crvenog krsta Srbije i BiH nije tražena urgentna finansijska pomoć, kaže PR Crvrnog krsta Crne Gore Milica Kovačević.
„Mi do sada od ova dva nacionalna društva nijesmo imali zahtjev da im je potreban neki hitan fond sastavljen od ovih sredstava jer smo imali čak i tu fleksibilnost od strane naših partnera da ukoliko bude potreba da se već aktiviraju ova sredstva da se to i uradi. Međutim, za sada nije bilo potrebe jer se ta pomoć još upućuje“, kaže Milica Kovačević.
A do sada je, kaže Kovačević, u Crnoj Gori prikupljeno više od 447.000 eura:
„Crveni krst Crne Gore je aktivirao račune kod Hipotekarne banke i NLB. I prikupljeno je 270.493 eura, a preko Telenor i Telekom mreže je do danas poslato 177.358 poruka. Ukupno je prikupljeno 447.000 eura.”
Na koji način i u kom omjeru će ovaj novac biti podijeljen stanovništvu Srbije i Bosne i Hercegovine, objašnjava generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak:
„Mi ćemo formirati komisiju u okviru Crvenog krsta čiji će isključivi posao biti da konstatuje stanje na tim računima i da ta sredstva podijeli onako kako se donese odluka. Dakle, ona će se baviti time da li će se ići pola pola ili po stepenu ugroženosti mi to ne možemo sada prejudicirati jer će to biti isključiva nadležnost komisije koja će se time baviti.“
Na kraju akcije prikupljanja pomoći, crnogorski Crveni krst će imati i podatke kolika je finansijska vrijednost materijalne pomoći koja je distribuirana preko Crvenog krsta građanima u ugroženim područjima, kaže Milica Kovačević. Situacija se, kaže, mijenja iz dana u dan i za sada je teško procijeniti.
„Preko 245.000 litara vode, preko 11,5 tona hrane, 2,5 tone higijenskih artikala, preko osam paleta garderobe, kao i značajne količine drugih artikala, koje su od koristi ugroženom stanovništvu, kao što su čizme, ćebad, podmetači, lopata i lampi, sve ono što im je potrebno u ovoj prvoj fazi saniranja. Uvijek smo djelovali u skladu sa potrebama ova dva nacionalna društva. Nikakve vrste diskriminacije nismo imali“, objašnjava Kovačevićeva.
Sva pomoć koju građani i preduzeća doniraju preko Crvenog krsta upućuje se isključivo nacionalnim društvima Crvenog krsta Srbije i Bosne i Hercegovine, odnosno, njihovim centralama u Beogradu i Sarajevu, kaže Jelena Dubak.
„To je insistiranje svih nas, kako ne bi ušli u bilo kakav rizik podjela ili bilo čega, već jedino po jedinom kriterijumu distribucije, a to je po stepenu ugroženosti. Mi uvijek ponavljamo da je to za nas najprioritetnije, a kao što je bio slučaj i kada smo mi dobijali međunarodnu pomoć u sličnim situacijama, tada je procjenu stepena ugroženosti radilo nacionalno društvo, odnosno Crveni krst u toj zemlji. Tako da smo mi naravno, trudeći se da ispoštujemo želje određenih donatora koje su imali posebna mjesta jer tamo imaju prijateljske odnose da uz to ide pismo donatora, da ukoliko postoji mogućnost da se određenoj opštini donira. No, povrh svega toga mi se rukovodimo stepenom ugroženosti“, ističe Dubak.
Ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac je, izražavajući zahvalnost Crnoj Gori i njenim građanima, institucijama i privrednim subjektima na pravovremenoj humanitarnoj pomoći, koji su uputili građanima Srbije ugroženim u poplavama, između ostalog rekao:
„Ne postoji statistika koja bi mogla da sagleda ogroman stepen i pomoć koju je Crna Gora, daleko iznad svojih ekonomskih potencijala, prikupila za Srbiju. Ne postoji ni u materijalnom smislu, a posebno ne postoji u ljudskom jer niko ne može izmeriti plemenite duše i pomoć koja je data od srca, u ljudstvu, sve ono što su ljudi imali, a institucije sakupile i poslale u Srbiju.“
Novac, koji su građani, brojne institucije i kompanije proteklih dana donirali stanovništvu Bosne i Hercegovine i Srbije, koje je pogođeno poplavama, još nije stigao do onih kojima je namijenjen jer je akcija prikupljanja pomoći u toku, ali ni iz centrala Crvenog krsta Srbije i BiH nije tražena urgentna finansijska pomoć, kaže PR Crvrnog krsta Crne Gore Milica Kovačević.
„Mi do sada od ova dva nacionalna društva nijesmo imali zahtjev da im je potreban neki hitan fond sastavljen od ovih sredstava jer smo imali čak i tu fleksibilnost od strane naših partnera da ukoliko bude potreba da se već aktiviraju ova sredstva da se to i uradi. Međutim, za sada nije bilo potrebe jer se ta pomoć još upućuje“, kaže Milica Kovačević.
A do sada je, kaže Kovačević, u Crnoj Gori prikupljeno više od 447.000 eura:
„Crveni krst Crne Gore je aktivirao račune kod Hipotekarne banke i NLB. I prikupljeno je 270.493 eura, a preko Telenor i Telekom mreže je do danas poslato 177.358 poruka. Ukupno je prikupljeno 447.000 eura.”
Na koji način i u kom omjeru će ovaj novac biti podijeljen stanovništvu Srbije i Bosne i Hercegovine, objašnjava generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak:
„Mi ćemo formirati komisiju u okviru Crvenog krsta čiji će isključivi posao biti da konstatuje stanje na tim računima i da ta sredstva podijeli onako kako se donese odluka. Dakle, ona će se baviti time da li će se ići pola pola ili po stepenu ugroženosti mi to ne možemo sada prejudicirati jer će to biti isključiva nadležnost komisije koja će se time baviti.“
Na kraju akcije prikupljanja pomoći, crnogorski Crveni krst će imati i podatke kolika je finansijska vrijednost materijalne pomoći koja je distribuirana preko Crvenog krsta građanima u ugroženim područjima, kaže Milica Kovačević. Situacija se, kaže, mijenja iz dana u dan i za sada je teško procijeniti.
„Preko 245.000 litara vode, preko 11,5 tona hrane, 2,5 tone higijenskih artikala, preko osam paleta garderobe, kao i značajne količine drugih artikala, koje su od koristi ugroženom stanovništvu, kao što su čizme, ćebad, podmetači, lopata i lampi, sve ono što im je potrebno u ovoj prvoj fazi saniranja. Uvijek smo djelovali u skladu sa potrebama ova dva nacionalna društva. Nikakve vrste diskriminacije nismo imali“, objašnjava Kovačevićeva.
Sva pomoć koju građani i preduzeća doniraju preko Crvenog krsta upućuje se isključivo nacionalnim društvima Crvenog krsta Srbije i Bosne i Hercegovine, odnosno, njihovim centralama u Beogradu i Sarajevu, kaže Jelena Dubak.
„To je insistiranje svih nas, kako ne bi ušli u bilo kakav rizik podjela ili bilo čega, već jedino po jedinom kriterijumu distribucije, a to je po stepenu ugroženosti. Mi uvijek ponavljamo da je to za nas najprioritetnije, a kao što je bio slučaj i kada smo mi dobijali međunarodnu pomoć u sličnim situacijama, tada je procjenu stepena ugroženosti radilo nacionalno društvo, odnosno Crveni krst u toj zemlji. Tako da smo mi naravno, trudeći se da ispoštujemo želje određenih donatora koje su imali posebna mjesta jer tamo imaju prijateljske odnose da uz to ide pismo donatora, da ukoliko postoji mogućnost da se određenoj opštini donira. No, povrh svega toga mi se rukovodimo stepenom ugroženosti“, ističe Dubak.
Ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac je, izražavajući zahvalnost Crnoj Gori i njenim građanima, institucijama i privrednim subjektima na pravovremenoj humanitarnoj pomoći, koji su uputili građanima Srbije ugroženim u poplavama, između ostalog rekao:
„Ne postoji statistika koja bi mogla da sagleda ogroman stepen i pomoć koju je Crna Gora, daleko iznad svojih ekonomskih potencijala, prikupila za Srbiju. Ne postoji ni u materijalnom smislu, a posebno ne postoji u ljudskom jer niko ne može izmeriti plemenite duše i pomoć koja je data od srca, u ljudstvu, sve ono što su ljudi imali, a institucije sakupile i poslale u Srbiju.“
