Rad na lizing u Crnoj Gori ne postoji, ali samo terminološki, jer je u upotrebi izraz - ustupanje radnika, što ovaj vid radnog angažmana ne čini povoljnijim za radnike, čak i u okolnostima kada se ne može reći da je zakon na bilo koji način prekršen. Razlog za to je osjećaj nesigurnosti radnika, kojima su na ovaj način uskraćena prava koja bi imali da su stalno zaposleni.
Ustupanje radnika je pojam koji je široj javnosti u Crnoj Gori postao poznat tek nedavno, kada poslodavci i Vlada nisu uspjeli da ubijede sindikate da treba promijeniti stavku Zakona o radu koja je trebalo da od decembra prošle godine, obaveže poslodavce da po pravilu radnike zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Ta obaveza je ostala, ali je realizovana i prijetnja poslodavaca da će otpuštati radnike. To, međutim, ne znači da su ostali bez radne snage jer su iste te radnike, ili neke druge, zaposlili preko privatnih agencija za posredovanje u zapošljavanju.
Predsjednik Udruženja za zaštitu prava radnika, Radoje Lakušić, kaže da je njegova asocijacija Tužilaštvu prijavila 30.000 slučajeva za koje sumnjaju da imaju karakter krivičnog djela u vezi sa radom na određeno vrijeme, koje Zakon o radu tretira samo kao izuzetak.
"Zloupotrebili su Zakon, a i agencije za posredovanje su zloupotrebljene od strane poslodavaca. One su dijelom i učestvovale u toj akciji, tako što su preuzimale radnike upravo od onih poslodavaca, koji su htjeli tako da izbjegnu zapošljavanje za stalno. U suštini, te agencije za posredovanje u zapošljavanju gube svoj smisao. Njihov je cijeli smisao postojanja posredovanje u zapošljavanju, ali ne u ovom smislu", ističe Lakušić.
Problem masovnog odbijanja poslodavaca u Crnoj Gori, da radnike zaposle na neodređeno vrijeme, dobio je i međunarodnu dimenziju.
Ilustrativna fotografija
"Ovdje je Evropski parlament prije dvije godine upozorio da ugovori o radu trebaju biti standardni ugovori, kako u našem zakonu piše, a da su sve drugo izuzeci. Oni su izrazili zabrinutost stanjem u Crnoj Gori zbog masovne fleksibilnosti Ugovora o radu i posredovanja naših agencija pri zapošljavanju. Saopštili su da će se Međunarodna agencija rada pozabaviti time", navodi Radoje Lakušić.
Austrijska human resource kompanija Trenkwalder, koja postoji skoro trideset godina u 19 zemalja svijeta, ima ispostavu i u Crnoj Gori. Direktor Trenkwaldera za Crnu Goru, Veliša Stamatović, kaže da su posredničke agencije korisne i za poslodavce i za zaposlene.
"Svakako je to svjetski standard koji se u svijetu sprovodi već 50-60 godina. U značajnoj mjeri omogućava poslodavcima da dođu lakše do zaposlenih i da ih na fleksibilniji način angažuju. Zaposleni treba da budu sigurni da će obavljati svoje poslove u skladu sa zakonom, biti zaštićeni i mati puna prava na sve što im garantuje Zakon o radu i ostali zakoni koji ih prate", konstatuje Stamatović.
On je prokomentarisao i česte tvrdnje da su današnji oblici zapošljavanja nepovoljni za zaposlene, prije svega zbog izraženog osjećaja nesigurnosti i velike izloženosti, vrlo često, samovolji poslodavaca.
"Mi svakako o svakom zaposlenom brinemo kao da je iz naše kuće jer postoje zakoni koji definišu na koji način mogu poslodavci da se ponašaju i na koji način mogu zaposleni da se ponašaju. Moramo to uzeti onako vrlo strogo jer naš interes nije da ostvarimo povoljan utisak samo kod poslodavaca, niti samo kod radnika, nego moramo imati povoljan utisak i reputaciju i kod jednih i kod drugih, tako da je to jedan sasvim normalan način funkcionisanja posla koji je dobar za sve strane, dok god i strana poslodavaca i strana radnika ne budu sigurni jedni u druge, da žele da ostvare neku dugoročniju saradnju", ocijenjuje Stamatović.
Ukoliko je poslodavac spreman da plati zarade radnicima, izmiri poreze i doprinose, a pri tom prihvati da plaća i posredničku proviziju, nameće se pitanje - zašto se poslodavci izlažu tom dodatnom trošku?
"Poslodavac je nedodirljiv jer niste sklopili ugovor sa poslodavcem. Mislim da su zakinuti i za godišnje odmore i za rad u vrijeme praznika jer to sam sigurna da ne može biti definisano takvim agencijskim ugovorom. Zarade su im uglavnom fiksirane jer znamo da agencije uzimaju određeni procenat od poslodavac koji ih angažira i ta zarada je sigurno umanjena u odnosu što bi bila da je direktno zaposlen kod poslodavca. Onemogućeno mu je pravo na sindikalno organizovanje i samim tim gubi jedan vid zaštite. Tu je još sijaset stvari za koje on generalno mora biti zakinut tim agencijskim zapošljavanjem", zaključuje Sandra Obradović, predstavnica Unije slobodnih sindikata.
