Brisel uslovljava Podgoricu: Raskid dogovora sa SAD o neizručivanju

Crna Gora je 2007. godine sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala Sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu, radi čega je trpjela kritike Brisela zbog navodne neusklađenosti sa politikom i pravnim aktima Evropske unije. S obzirom da je u međuvremenu ozbiljno zagazila u pregovore o pristupanju EU, postavlja se pitanje da li će Crna Gora biti primorana da raskine Sporazum sa Amerikom.

Sudeći po domaćim tumačenjima Izvještaja o skriningu objavljenog na internet stranici evropskog komesara za proširenje Štefana Filea, raskidanje Sporazuma Crne Gore i SAD o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu, biće kriterijum za zatvaranje 31. poglavlja pristupnih pregovora - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović smatra da je u vezi sa ovim pitanjem suviše rano za bilo kakve zaključke.

“Za sada mislim da odnosi EU i Crne Gore neće biti dodatno opterećivani pitanjem ovogo ugovora, ali svakako u budućoj perspektivi, kako se budemo približavali članstvu, se može desiti da ovo pitanje dobije na svojoj težini i da se onda razgovara o modalitetima izlaska iz tog ugovora i regulisanja tog pitanja na neki drugačiji način koji bi bio u skladu sa praksom zemalja EU. Mislim da je rano donositi zaključke o tome. Znate, 6 ili 7 godina koliko je sigurno pred nama je dosta dug period i za to vrijeme se može desiti mnogo toga i između samih struktura EU i SAD", navodi Radulović.

Crna Gora je maja 2007. potpisala SOFA sporazum sa SAD kojim je regulisan privremeni boravak američkih vojnika na crnogorskoj teritioriji kojim SAD zadržavaju jurisdikciju nad svojim osobljem na teritoriji Crne Gore.

“Crna Gora je sklopila sporazum sa SAD koji nije u skladu sa pozicijom EU i moraće da promijeni zakonodavstvo u ovoj oblasti prije prijema u EU”, navedeno je u Mišljenju Evropske komisije o napretku Crne Gore iz novembra 2010. Tadašnji evropski komesar za proširenje Oli Ren je reagovao i prije toga:

"Mi podržavamo Međunarodni krivični sud i ako neka država želi da bude dio EU mora da svoju politiku usaglasi sa politikom Evropske unije kada je riječ o tako važnom pitanju", poručio je Ren još 2009., dodajući da su "međunarodna pravda i poštovanje osnovnih ljudskih prava preduslovi za članstvo u EU, a da je Međunarodni krivični sud primjer i ilustracija tih evropskih vrijednosti".

Iz Vlade je objašnjavano da je u trenutku potpisivanja "bilo procijenjeno da će takav aranžman omogućiti jačanje saradnje sa SAD i uspješne reforme u sektoru bezbjednosti i odbrane":

"Crna Gora je izrazila svoju spremnost da doprinosi istrazi i krivičnom gonjenju akata pod jurisdikcijom Međunarodnog krivičnog suda. Treba napomenuti da ovaj sporazum ima odredbu o reviziji i može se otkazati, sa rokom važenja od godinu nakon izjave o otkazivanju”, navodi se u vladinom obrazloženju.

A bivši šef crnogorske diplomatije Milan Roćen je ponavljao da će se "kada za to dođe vrijeme, rješenje naći u trouglu Podgorica-Brisel-Vašington".

U utorak nije bilo moguće dobiti ocjenu crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova u vezi sa mogućim efektima na odnose Crne Gore i SAD u slučaju raskidanja Sporazuma što je, sudeći po izjavi predsjednika skupštinskog Odbora za evropske integracije Slavena Radunovića, sasvim izvjesno:

“Kao predsjednik Odbora za evropske integracije ja sam u posjedu nekih informacija koj ene bih baš želio da podijelim sa javnošću ali mogu da kažem da se na tome nešto već radilo u okviru pregovaračke pozicije i da sam ja lično imao intervenciju da termin za usklađivanje sa SAD i drugim zapadnim zemljama bude što prije. Međutim, u svakom slučaju do momenta stupanja u EU Crna Gora će podesiti svoje zakondavstvo sa zakonodavstvom ostalim zemljama EU kada je ta tema u pitanju. Da zaključim - Crna Gora će morati da raskine sporazum sa SAD prije nego uđe u EU”, kaže Radunović.

Podsjetimo. SOFA sporazum je potpisalo više od 100 država, a od zemalja regiona: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, ali i Srbija koja je, iako ne želi u NATO, to uradila čak i prije Crne Gore, 2006. godine.