Ukrajina i Rusija su počele konsultacije na visokom nivou, izjavio je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
"Konsultacije su počele na nivou ministara," kazao je novinarima ali nije iznosio detalje.
Rusija je pristala na sastanak s predstavnicima NATO pakta u srijedu, objavljeno je nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da mogućnost vojne intervencije u Ukrajini nije isključena, iako je naredio povlačenje vojske sa manevara u blizini ukrajinske granice.
Glavna tema razgovora između Rusije i NATO-a biće kriza u Ukrajini, saopštila je talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini.
Istovremeno, američki državni sekretar John Kerry stigao je u Kijev s paketom ekonomske i tehničke pomoći ukrajinskim vlastima a Bijela kuća je objavila da će Ukrajini dati kreditne garancije u iznosu od milijardu dolara i poslati ekonomske savjetnike kako bi riješila finansijske i probleme sa snabdijevanjem plinom. Ruski Gazprom je rekao da će Ukrajina ubuduće morati plaćati plin po tržišnoj cijeni.
Kerry je osudio ruski "akt agresije" u Ukrajini i ponovio zalaganje Vašingtona za očuvanje teritorijalnog integriteta bivše sovjetske države. Dodao je i da SAD podržavaju borbu naroda Ukrajine za slobodu.
Ruski vojnici ispalili su u utorak hice upozorenja iz zračne baze Belbek na Krimu, gdje ne dozvoljavaju pristup ukrajinskom vojnicima.
Ukrajinska je nakon toga rekla da dva ruska broda blokiraju obje strane prolaza Kerč koji razdvaja Krim od Rusije i kude plove brodovi iz južnih ruskih luka ali su dodali da se blokada ne odnosi na civilne brodove.
Putin je na konferenciji za novinare izjavio kako "ne strahuje oko izbijanja rata, jer u Ukrajini neće biti borbi, a Zapad eksperimentira prijetnjama i stavovima bez da su svjesni mogućih posljedica".
„Mi smo dobili legitimni poziv predsjednika Janukoviča da intervenišemo. Još uvijek postoji mogućnost vojne intervencije, vojna vježba nema veze s aktuelnim zbivanjima“, rekao je Putin na prvoj konferenciji za novinare otkad je bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič pobjegao iz Kijeva.
On je, međutim, rekao da je "situacija na Krimu takva da ne zahtijeva vojnu intervenciju" i ustvrdio da "stanje na Krimu kontroliraju lokalne odbrambene snage, koje možda izgledaju kao da su ruske".
"Ali takve uniforme možete kupiti bilo gdje. Rusija nije uključena u naoružavanje i obučavanje tih ljudi", naglasio je Putin.
Ruski predsjednik poručio je kako Rusija "zadržava pravo da vojskom štiti građane u Ukrajini".
"Zapadne zemlje štite svoje geopolitičke interese i suprotstavljaju se svima koji ih ne slijede. Rusija je u humanitarnoj misiji i ne želimo nikoga porobiti. Ukrajinska i Ruska vojska su braća po oružju. Nikada neće djelovati jedni protiv drugih. A na Krimu su djelovali sa istim zadatkom, rame uz rame", rekao je Putin.
Sankcije bi, ocijenio je Putin, bile kontraproduktivne i štetile svima.
Mi ćemo nastaviti pripreme za junski samit G8, a ako zapadni lideri ne žele, ne moraju doći", rekao je ruski predsjednik i podsjetio kako "kad je Zapad ušao u Irak i Afganistan nije bilo sankcija.
"Primjena sankcija na Rusiju obostrano je štetna. Mi ne želimo prekinuti saradnju", poručio je ruski predsjednik.
Prema njegovim riječima, "ono što se desilo u Ukrajini, neustavno je preuzimanje vlasti i svi potezi prelazne vlade u Kijevu su protivustavni", a sadašnji predsjednik nema ovlasti jer je „pravi, legalni predsjednik Ukrajine još uvijek Viktor Janukovič“.
Putin je poručio i da "Ako Ukrajina održi izbore pod ovim uvjetima terora, Rusija neće priznati rezultate".
On je takođe naveo da pad ruske berze nema nikakv veze sa situacijom u Ukrajini, te da je Moskva bila spremna za novu tranšu od 15 milijardi dolara kredita za Ukrajinu, ali da su ga “zapani partneri zamolili da to ne uradi”.
Putin je razgovarao sa predsjednikom Kine Si Đinpingom o situaciji u Ukrajini i njihove pozicije su slične, saopšteno je iz Kremlja. Dva predsjednika su se složila da će akcije koje je poduzela Rusija dovesti do smanjenja tenzija i pomoći sigurnosti ruskog stanovništva na Krimu i u istočnoj Ukrajini.
Povlačenje trupa
Zračna baza u Belbeku, u Ukrajini još uvijek je između ukrajinskih i ruskih snaga. Ukrajinska vojska pokušava ponovno doći u posjed ove baze, koju su ranije zaposjeli Rusi. Došlo je do verbalnog sukoba između dvije vojske, pri čemu su ukrajinski vojnici bili nenaoružani.
Nakon toga, ruski vojnici su ispalili u utorak hice upozorenja prema ukrajinskim vojnicima koji su bili nenanaoružani.
Visoki ukrajinski oficir sigurnosti saopštio je da je situacija na granici s Rusijom komplikovana, ali stabilna. Iz sjedišta Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju saopšteno je da će njihova posmatračka misija ići na Krim.
Kerryjeva posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne vlde pokušavaju “pritisnuti” Moskvu da povuče svoje trupe iz regije Krima, ili će se suočiti s ekonomskim sankcijama.
Putin je u utorak ujutro naredio je u utorak svim trupama koje su učestvovale u vojnim vježbama pored Ukrajine da se vrate u baze.
Ruske novinske agencije u utorak citiraju portparola Kremlja Dmitrija Peskova koje je rekao da su "vježbe bile uspješne". Vojne vježbe trajale su u zapadnoj Rusiji, duž graničnog područja sa Ukrajinom.
SAD su "prekinule sve vojne veze" između Washingtona i Moskve nakon ruske intervencije na Krimu, saopštio je Pentagon.
"To se odnosi na vježbe, bilateralne skupove i konferencije o vojnom planiranju", objasnio je portparol američke odbrane kontra-admiral John Kirby.
Washington je posljednjih godina koristio podršku Moskve za impozantnu logistiku američke vojske u Afganistanu.
"Pozivamo Rusiju na savladavanje krize u Ukrajini, a ruske snage na Krimu da se vrate u svoje baze", rekao je portparol Pentagona i dodao da američki vojnici "prate" razvoj situacije i u "tijesnom su kontaktu" s američkim saveznicima, posebno zemljama članicama NATO-a.
(VIDEO: Ruski brodovi na prolasku kroz Bosfor)
Rusija se nada da zapadni partneri neće uvesti sankcije protiv Moskve, izjavio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
“Nadam se da naši partneri razumiju rusku poziciju”, kazao je Lavrov novinarima tokom posjete Tunisu, dodavši da je opravdan ruski potez koji je povučen na Krimu.
Lavrov je izjavio da niko nema prava “biti ljut na Moskvu, jer Brussels i Washington nisu ispunili svoje obaveze prema Kijevu”.
Ruski ministar takođe kaže da je Ukrajini potreban dijalog koji nikoga neće isključiti.
Ruski Gazprom objavio kako više neće primjenjivati odluku o nižim cijenama plina za Ukrajinu. Ukrajina je plaćala 268 dolara, umjesto 400 koliko su za 1000 kubika plaćali ostali potrošači. Iz Moskve je istovremeno stiglo još jedno novo upozorenje Washingtonu.
"Ako SAD, zbog Ukrajine, nametnu sankcije Rusiji, mi ćemo biti prisiljeni odustati od dolara kao rezervne valute”, izjavio je Sergej Glazijev. Ovaj finansijski stručnjak kojeg Kremlj često koristi da bi saopštio tvrdolinijaške stavove, zapravo je odaslao poruku šta se može desiti ako Washington zammrzne račune ruskim tvrtkama i pojedincima.
Reakcija stiže nakon što je Odbor američkog Senata za vanjske odnose objavio da priprema odluku o dodjeli pomoći Ukrajini, te mogućim sankcijama za Rusiju.
Isto je tijelo savjetovalo predsjednika Baracka Obamu o spektru sankcija koje mu stoje na raspolaganju: od uvodjenja viza, do zamrzavanja imovine, obustave vojne saradnje, te ekonomskih kazni.
"U slučaju sankcija, one institucije za koje budu uvedene, jednostavno će proglasiti nemogućnost vraćanja kredita koje su dobile od američkih banaka”, kazao je Glazijev za RIA novosti.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozdravio je izvještaje o povlačenju ruskih trupa koje su učestvovale u vojnim manevrima na zapadu zemlje.
Steinmeier je ovo izjavio nakon, kako ih je sam procijenio, “teških, dugih i ozbiljnih” razgovora s ruskim ministrom Sergejom Lavrovim.
“Izuzetno je važno pronaći svaku mogućnost da se kriza ne pretvori u nasilje”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova.
Ukrajinski parlament ratificirao je u utorak ujutro ugovor o prihvaćanju 610 miliona eura pomoći od Evropske unije. To je dogovoreno još u februaru 2013., ali nikada nije odobreno u Parlamentu na zahtjev proruski orjentiranog predsjednika Viktora Janukoviča.
Janukovičevo pismo
Ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vitalij Ćurkin u ponedjeljak je kazao na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti da je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u pismu ruskom šefu države Vladimiru Putinu pozvao da ruske vojne snage zavedu red i mir u njegovoj zemlji.
Ćurkin je na sjednici koju je sazvala Rusija pokazo i kopiju tog pisma.
Ruska Crnomorska flota je negirala da je njen zapovjednik izdao ultimatum ukrajinskoj vojsci da se povuče sa pouotoka Krima ili će biti napadnuta, dok su ministri vanjskih poslova Evropske unije pozvali na dijalog kao jedino rješenja.
Aleksandar Vitko je rekao da će ukrajinske snage na Krimu biti napadnute ako ne napuste Krim do četiri sata ujutro po srednjoevropskom vremenu no dva sata kasnije flota je izdala saopštenje u kojem je rekla da je to "čista glupost".
Ministri EU su na hitnom sastanku ocjenili da da bi konfrontacija EU i Rusije nanijela štete objema stranama.
Šef poljske diplomacije Radoslaw Sikorski, rekao je povodom eskalacije situacije na poluotoku Krimu, da se EU suočava "s najozbiljnijom krizom" od balkanskih ratova prije dvije decenije.
Odluka grupe industrijski najrazvijenih zemalja svijeta G7 da suspendiraju pripreme za Samit G8 u Sočiju je neutemeljena, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi.
Lideri G7 upozorili su prethodno Rusiju da će učiniti ovaj korak zbog upletanje Moskve u unutarnja pitanja Ukrajine.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odobrio je finasijsku pomoć pr-ruskim vlastima na Krimu, koje ne priznaju zvanični Kijev.
“Naredio sam ministru finansija da radi na konceptu obezbjeđivanja finasijske pomoći Autonomnoj Republici Krim kao odgovor na njihov zahtjev. Izvještavće mene lično o svakom konkretnom parametru, uslovima i svim ključnim faktorima koji se tiču ove priče i mi ćemo donijeti neophodne odluke", rekao je Putin.
Ukrajinski mornarički oficiri odbacili su u ponedjeljak poziv bivšeg zapovjednika Denisa Berezovskog, koji je u nedjelju prešao na stranu proruske samoproglašene vlade Krima, da mu se pridruže.
Mornarički oficiri na sastanku u štabu u Sevastopolju pozdravili su i novog zapovjednika Sergeja Haiduka, koji im je rekao da je Berezovski optužen za veleizdaju.
"Konsultacije su počele na nivou ministara," kazao je novinarima ali nije iznosio detalje.
Rusija je pristala na sastanak s predstavnicima NATO pakta u srijedu, objavljeno je nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da mogućnost vojne intervencije u Ukrajini nije isključena, iako je naredio povlačenje vojske sa manevara u blizini ukrajinske granice.
Glavna tema razgovora između Rusije i NATO-a biće kriza u Ukrajini, saopštila je talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini.
Istovremeno, američki državni sekretar John Kerry stigao je u Kijev s paketom ekonomske i tehničke pomoći ukrajinskim vlastima a Bijela kuća je objavila da će Ukrajini dati kreditne garancije u iznosu od milijardu dolara i poslati ekonomske savjetnike kako bi riješila finansijske i probleme sa snabdijevanjem plinom. Ruski Gazprom je rekao da će Ukrajina ubuduće morati plaćati plin po tržišnoj cijeni.
Kerry je osudio ruski "akt agresije" u Ukrajini i ponovio zalaganje Vašingtona za očuvanje teritorijalnog integriteta bivše sovjetske države. Dodao je i da SAD podržavaju borbu naroda Ukrajine za slobodu.
Ruski vojnici ispalili su u utorak hice upozorenja iz zračne baze Belbek na Krimu, gdje ne dozvoljavaju pristup ukrajinskom vojnicima.
Ukrajinska je nakon toga rekla da dva ruska broda blokiraju obje strane prolaza Kerč koji razdvaja Krim od Rusije i kude plove brodovi iz južnih ruskih luka ali su dodali da se blokada ne odnosi na civilne brodove.
Putin je na konferenciji za novinare izjavio kako "ne strahuje oko izbijanja rata, jer u Ukrajini neće biti borbi, a Zapad eksperimentira prijetnjama i stavovima bez da su svjesni mogućih posljedica".
„Mi smo dobili legitimni poziv predsjednika Janukoviča da intervenišemo. Još uvijek postoji mogućnost vojne intervencije, vojna vježba nema veze s aktuelnim zbivanjima“, rekao je Putin na prvoj konferenciji za novinare otkad je bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič pobjegao iz Kijeva.
On je, međutim, rekao da je "situacija na Krimu takva da ne zahtijeva vojnu intervenciju" i ustvrdio da "stanje na Krimu kontroliraju lokalne odbrambene snage, koje možda izgledaju kao da su ruske".
"Ali takve uniforme možete kupiti bilo gdje. Rusija nije uključena u naoružavanje i obučavanje tih ljudi", naglasio je Putin.
Ruski predsjednik poručio je kako Rusija "zadržava pravo da vojskom štiti građane u Ukrajini".
"Zapadne zemlje štite svoje geopolitičke interese i suprotstavljaju se svima koji ih ne slijede. Rusija je u humanitarnoj misiji i ne želimo nikoga porobiti. Ukrajinska i Ruska vojska su braća po oružju. Nikada neće djelovati jedni protiv drugih. A na Krimu su djelovali sa istim zadatkom, rame uz rame", rekao je Putin.
Sankcije bi, ocijenio je Putin, bile kontraproduktivne i štetile svima.
Mi ćemo nastaviti pripreme za junski samit G8, a ako zapadni lideri ne žele, ne moraju doći", rekao je ruski predsjednik i podsjetio kako "kad je Zapad ušao u Irak i Afganistan nije bilo sankcija.
"Primjena sankcija na Rusiju obostrano je štetna. Mi ne želimo prekinuti saradnju", poručio je ruski predsjednik.
Prema njegovim riječima, "ono što se desilo u Ukrajini, neustavno je preuzimanje vlasti i svi potezi prelazne vlade u Kijevu su protivustavni", a sadašnji predsjednik nema ovlasti jer je „pravi, legalni predsjednik Ukrajine još uvijek Viktor Janukovič“.
Putin je poručio i da "Ako Ukrajina održi izbore pod ovim uvjetima terora, Rusija neće priznati rezultate".
On je takođe naveo da pad ruske berze nema nikakv veze sa situacijom u Ukrajini, te da je Moskva bila spremna za novu tranšu od 15 milijardi dolara kredita za Ukrajinu, ali da su ga “zapani partneri zamolili da to ne uradi”.
Putin je razgovarao sa predsjednikom Kine Si Đinpingom o situaciji u Ukrajini i njihove pozicije su slične, saopšteno je iz Kremlja. Dva predsjednika su se složila da će akcije koje je poduzela Rusija dovesti do smanjenja tenzija i pomoći sigurnosti ruskog stanovništva na Krimu i u istočnoj Ukrajini.
Povlačenje trupa
Kriza u Ukrajini 3. mart
U ponedjeljak su Evropska unija, SAD, ali i zvaničnici UN-a i NATO-a vodili živu diplomatsku aktivnost u pokušaju da se kriza na Krimu riješi mirnim putem. Mnogi šefovi diplomatija optužili su Moskvu za agrensiju na Ukrajinu, a NATO je pozvao Rusiju i Ukrajinu da nađu mirno rješenje krize kroz dijalog pod pokroviteljstvom Vijeća sigurnosti UN ili OSCE-a. OPŠIRNIJE o dešavanjima oko Ukrajine u nedjelju i ponedjeljak.Nakon toga, ruski vojnici su ispalili u utorak hice upozorenja prema ukrajinskim vojnicima koji su bili nenanaoružani.
Visoki ukrajinski oficir sigurnosti saopštio je da je situacija na granici s Rusijom komplikovana, ali stabilna. Iz sjedišta Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju saopšteno je da će njihova posmatračka misija ići na Krim.
Kerryjeva posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne vlde pokušavaju “pritisnuti” Moskvu da povuče svoje trupe iz regije Krima, ili će se suočiti s ekonomskim sankcijama.
Putin je u utorak ujutro naredio je u utorak svim trupama koje su učestvovale u vojnim vježbama pored Ukrajine da se vrate u baze.
Ruske novinske agencije u utorak citiraju portparola Kremlja Dmitrija Peskova koje je rekao da su "vježbe bile uspješne". Vojne vježbe trajale su u zapadnoj Rusiji, duž graničnog područja sa Ukrajinom.
SAD su "prekinule sve vojne veze" između Washingtona i Moskve nakon ruske intervencije na Krimu, saopštio je Pentagon.
"To se odnosi na vježbe, bilateralne skupove i konferencije o vojnom planiranju", objasnio je portparol američke odbrane kontra-admiral John Kirby.
Washington je posljednjih godina koristio podršku Moskve za impozantnu logistiku američke vojske u Afganistanu.
"Pozivamo Rusiju na savladavanje krize u Ukrajini, a ruske snage na Krimu da se vrate u svoje baze", rekao je portparol Pentagona i dodao da američki vojnici "prate" razvoj situacije i u "tijesnom su kontaktu" s američkim saveznicima, posebno zemljama članicama NATO-a.
(VIDEO: Ruski brodovi na prolasku kroz Bosfor)
Rusija se nada da zapadni partneri neće uvesti sankcije protiv Moskve, izjavio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
“Nadam se da naši partneri razumiju rusku poziciju”, kazao je Lavrov novinarima tokom posjete Tunisu, dodavši da je opravdan ruski potez koji je povučen na Krimu.
Lavrov je izjavio da niko nema prava “biti ljut na Moskvu, jer Brussels i Washington nisu ispunili svoje obaveze prema Kijevu”.
Ruski ministar takođe kaže da je Ukrajini potreban dijalog koji nikoga neće isključiti.
Ruski Gazprom objavio kako više neće primjenjivati odluku o nižim cijenama plina za Ukrajinu. Ukrajina je plaćala 268 dolara, umjesto 400 koliko su za 1000 kubika plaćali ostali potrošači. Iz Moskve je istovremeno stiglo još jedno novo upozorenje Washingtonu.
"Ako SAD, zbog Ukrajine, nametnu sankcije Rusiji, mi ćemo biti prisiljeni odustati od dolara kao rezervne valute”, izjavio je Sergej Glazijev. Ovaj finansijski stručnjak kojeg Kremlj često koristi da bi saopštio tvrdolinijaške stavove, zapravo je odaslao poruku šta se može desiti ako Washington zammrzne račune ruskim tvrtkama i pojedincima.
Reakcija stiže nakon što je Odbor američkog Senata za vanjske odnose objavio da priprema odluku o dodjeli pomoći Ukrajini, te mogućim sankcijama za Rusiju.
Isto je tijelo savjetovalo predsjednika Baracka Obamu o spektru sankcija koje mu stoje na raspolaganju: od uvodjenja viza, do zamrzavanja imovine, obustave vojne saradnje, te ekonomskih kazni.
"U slučaju sankcija, one institucije za koje budu uvedene, jednostavno će proglasiti nemogućnost vraćanja kredita koje su dobile od američkih banaka”, kazao je Glazijev za RIA novosti.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozdravio je izvještaje o povlačenju ruskih trupa koje su učestvovale u vojnim manevrima na zapadu zemlje.
Steinmeier je ovo izjavio nakon, kako ih je sam procijenio, “teških, dugih i ozbiljnih” razgovora s ruskim ministrom Sergejom Lavrovim.
“Izuzetno je važno pronaći svaku mogućnost da se kriza ne pretvori u nasilje”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova.
Ukrajinski parlament ratificirao je u utorak ujutro ugovor o prihvaćanju 610 miliona eura pomoći od Evropske unije. To je dogovoreno još u februaru 2013., ali nikada nije odobreno u Parlamentu na zahtjev proruski orjentiranog predsjednika Viktora Janukoviča.
Janukovičevo pismo
Ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vitalij Ćurkin u ponedjeljak je kazao na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti da je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u pismu ruskom šefu države Vladimiru Putinu pozvao da ruske vojne snage zavedu red i mir u njegovoj zemlji.
Ćurkin je na sjednici koju je sazvala Rusija pokazo i kopiju tog pisma.
Ruska Crnomorska flota je negirala da je njen zapovjednik izdao ultimatum ukrajinskoj vojsci da se povuče sa pouotoka Krima ili će biti napadnuta, dok su ministri vanjskih poslova Evropske unije pozvali na dijalog kao jedino rješenja.
Aleksandar Vitko je rekao da će ukrajinske snage na Krimu biti napadnute ako ne napuste Krim do četiri sata ujutro po srednjoevropskom vremenu no dva sata kasnije flota je izdala saopštenje u kojem je rekla da je to "čista glupost".
Ministri EU su na hitnom sastanku ocjenili da da bi konfrontacija EU i Rusije nanijela štete objema stranama.
Šef poljske diplomacije Radoslaw Sikorski, rekao je povodom eskalacije situacije na poluotoku Krimu, da se EU suočava "s najozbiljnijom krizom" od balkanskih ratova prije dvije decenije.
Odluka grupe industrijski najrazvijenih zemalja svijeta G7 da suspendiraju pripreme za Samit G8 u Sočiju je neutemeljena, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi.
Lideri G7 upozorili su prethodno Rusiju da će učiniti ovaj korak zbog upletanje Moskve u unutarnja pitanja Ukrajine.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odobrio je finasijsku pomoć pr-ruskim vlastima na Krimu, koje ne priznaju zvanični Kijev.
“Naredio sam ministru finansija da radi na konceptu obezbjeđivanja finasijske pomoći Autonomnoj Republici Krim kao odgovor na njihov zahtjev. Izvještavće mene lično o svakom konkretnom parametru, uslovima i svim ključnim faktorima koji se tiču ove priče i mi ćemo donijeti neophodne odluke", rekao je Putin.
Ukrajinski mornarički oficiri odbacili su u ponedjeljak poziv bivšeg zapovjednika Denisa Berezovskog, koji je u nedjelju prešao na stranu proruske samoproglašene vlade Krima, da mu se pridruže.
Mornarički oficiri na sastanku u štabu u Sevastopolju pozdravili su i novog zapovjednika Sergeja Haiduka, koji im je rekao da je Berezovski optužen za veleizdaju.