Rusija kaže Janukovič pozvao vojsku, EU poziva na dijalog

Ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vitalij Ćurkin je kazao na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti da je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u pismu ruskom šefu države Vladiniru Putinu pozvao da ruske vojne snage zavedu red i mir u njegovoj zemlji.

Ćurkin je na sjednici ksazvala Rusija pokazo i kpiju tog pisma.

Ruska Crnomorska flota je negirala da je njen zapovjednik izdao ultimatum ukrajinskoj vojsci da se povuče sa pouotoka Krima ili će biti napadnuta, dok su ministri vanjskih poslova Evropske unije pozvali na dijalog kao jedino rješenja.

Aleksandar Vitko je rekao da će ukrajinske snage na Krimu biti napadnute ako ne napuste Krim do četiri sata ujutro po srednjoevropskom vremenu no dva sata kasnije flota je izdala saopštenje u kojem je rekla da je to "čista glupost".

Ministri EU su na hitnom sastanku ocjenili da da bi konfrontacija EU i Rusije nanijela štete objema stranama.

Šef poljske diplomacije Radoslaw Sikorski, rekao je povodom eskalacije situacije na poluotoku Krimu, da se EU suočava "s najozbiljnijom krizom" od balkanskih ratova prije dvije decenije.

Odluka grupe industrijski najrazvijenih zemalja svijeta G7 da suspendiraju pripreme za Samit G8 u Sočiju je neutemeljena, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi.

Lideri G7 upozorili su prethodno Rusiju da će učiniti ovaj korak zbog upletanje Moskve u unutarnja pitanja Ukrajine.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odobrio je finasijsku pomoć pro-ruskim vlastima na Krimu, koje ne priznaju zvanični Kijev.

“Naredio sam ministru finansija da radi na konceptu obezbjeđivanja finasijske pomoći Autonomnoj Republici Krim kao odgovor na njihov zahtjev. Izvještavće mene lično o svakom konkretnom parametru, uslovima i svim ključnim faktorima koji se tiču ove priče i mi ćemo donijeti neophodne odluke", rekao je Putin.

FOTO GALERIJA: Rusko prisustvo na Krimu



Ministar finansija Rusije Anton Siluanov kaže da su održali sastanak sa ministrom finansija regiona Krim u ruskom ministarstvu i da su razgovarali o budžetskim pitanjima Autonomne Republike Krim:

“Budžetski deficit iznosi oko 10 milijardi hrivni, što je oko 979 miliona dolara. Radimo na tome da nađemo način da im obezbijedimo finansijska sredstva za stabilizaciju njihovog finansijskog sistema, neisplaćenih plata, penzija i ostalih socijalnih beneficija”, rekao je Siluanov.

Istovremeno, proruski demonstranti okupirali su prvi kat zgrade regionalne vlade u Donjecku, rodnom gradu svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, javlja dopisnik Reutersa, ali ne mogu je zauzeti cijelu jer su liftovi i vrata na katovima blokirani.

Ukrajinski mornarički oficiri odbacili su poziv bivšeg zapovjednika Denisa Berezovskog, koji je u nedjelju prešao na stranu pro-ruske samoproglašene vlade Krima, da mui se pridruže.

Mornarički oficiri na sastanku u štabu u Sevastopolju pozdravili su i novog zapovjednika Sergeja Haiduka, koji im je rekao da je Berezovski optužen za veleizdaju.

U Briselu će u ponedjeljak biti održan vanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU o situaciji u Ukrajini. Uoči sastanka svi su jednoglasni u ocjeni da se Rusija mora snažno osuditi zbog vojnog gomilanja na Krimu.

Danski ministar vanjskih poslova Martin Lidegard otvoreno je rekao da Rusija vrši agresiju na Krim.

"Moramo osuditi vojne poteze i agresiju koju Rusija provodi na Krimu. Drugo, moramo se dogovoriti da prekinemo sa pripremama za samit G8, kao i sve druge međunarodne događaje na kojima je trebalo da učetvuje Rusija i treće moramo se sporazumjeti da tamo instaliramo međunarodne nezavisne posmatrače“, rekao je Lidegard i dodao da Ruija ne može sjedieti za pregovračkim stolom i u isto vrijeme voditi rat.

Šef švedske diplomatije Karl Bildt poručio je takođe da se mora snažano i janso osuditi ruska agresija i okupacija krima.

„Naravno mi ćemo takođe tražiti političko rješenje koje će se bazurati na povlačenju ruskih snaga i naravno povačenju prijetnje o invaziji na Ukrajinu kao državu, a što je odobrio Ruski parlament i Savjet Federacije. Veoma je teško računati na bilo kakvo političko rješenje bez povlačenja ruske strane i okončanja njihovih nelgalnih aktivnosti na teritoriji nezvisne evropske države“, izjavio je Bildt.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague, koji se nalazi u Kijevu, situaciju u Ukrajini nazavo je „veoma napetom i opasnom“.

"Ako se ova situacija ne može razriješti, ako se Rusija ne može ubijediti da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, onda će morati da bude drugih konskvenci i cijena će biti drugačija”, poručio je Hejg.

Diplomatija je ključna, prema riječima njemačkog ministra vanjskih poslova.

"Diplamatija nije slabost već važnija nego ikad, da ne bismo upali u vojnu eskalaciju", rekao je njemački šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier.

Premijer Ukrajine Arsenij Jatsenjuk poručio je u ponedjeljak da njegova zemlja nikada neće odustati od Krima.

Lideri Grupe sedam, predsjednik Evropskog vijeća i predsjednik Evropske komisije u zajedničkom saopštenju osudili su rusko "jasno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine".

Kako je u nedjelju kasno uveče objavila Bijela kuća, čelnici G-7 su odlučili privremeno obustaviti učešće u aktivnostima vezanim uz pripremu zakazanog junskog samita G-8 summit u Sočiju.

Američki izaslanik u Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) Daniel Baer, izjavio je uoči sastanka OSCE-a u ponedjeljak u Beču da ovo tijelo treba odmah poslati posmatračku misiju u Ukrajinu, zbog porasta tenzija i koncentracije ruskih snaga na Krimu.

Baer je rekao da posmatračka misija treba "pratiti i spriječiti sukob; osigurati zaštitu ljudskih prava pripadnika manjina;. spriječiti graničnu sukob, promicati poštivanje teritorijalnog integriteta - sve u cilju održavanja mira, stabilnosti i sigurnosti u regiji".

Pomoćnica američkog državnog sekretara Viktorija Nuland takođe stiže na sastanak u Beč.

U međuvremenu, najavljeno je da će se generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon susresti u ponedjeljak u Ženevi s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom zbog zaoštravanja krize u Ukrajini.

Ban Ki Mun je oči susreta rekao da će tražiti "uzdržavanje od bilo kakve retorike koja bi dovela do dalje eskalacije situacije u Ukrajini", te dodao da će njegov izaslanik to takođe prenijeti i vlastima u Kijevu.

Lavrov je uoči sastanka na mnogobrojne kitike iz svijeta poručio da Zapad ostavi po strani geoplitičke kalkulacije i da prvenstveno misli na narod Ukrajine. Zatražio je takođe ispunjavanje sporazuma od 21. februra, koji je potpisao svrgnuti predsjednik Janukovič sa tadašnjim liderima opzicije, a danas predstavnicima zvaničnog Kijeva.

NATO je u nedjelju naveče pozvao Rusiju i Ukrajinu da nađu mirno rješenje krize kroz dijalog pod pokroviteljstvom Vijeća sigurnosti UN ili OSCE-a.

"NATO poziva Rusiju da povuče snage i vrati ih u baze, te da se suzdrži od bilo kakvog uplitanja u drugim područjima u Ukrajini", saopšteno je u nedjelju naveče nakon hitnog sastanka ambasadora NATO-a.

(VIDEO: Ukrajinci na masovnom protestu protiv ruske intervencije)

NATO je upozorio Rusiju da je vojna akcija protiv Ukrajine protiv međunarodnog prava, te je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog odobrenja ruskog parlamenta za upotrebu sile.

Vašington je dobio podršku članica OSCE-a za slanje posmatračke misije ove organizacije u Ukrajinu koja bi pomogla da se riješi kriza.

Američki ambasador u OEBS-u Danijel Baer rekao je da je OSCE razmatrao situaciju u Ukrajini tokom neformalnog vanrednog susreta uoči sastanka Vijeća u Beču najavljenog za ponedjeljak.

On je rekao da bi misija brojala više stotina ljudi koji bi se bavili ljudskim pravima, položajem manjina i sigurnošću iz ugla svih strana i postavila bi temelje za održavanje izbora.

"Međutim, za takvu misiju potrebna je odluka donesena konsenzusom, što znači da je potrebna podrška Rusije", rekao je Baer.

Prema njegovim riječima, na sastanku se pokazalo da niko ne želi rat i da svi žele smirivanje situacije, uključujući Rusiju, čija je delegacija izrazila zabrinutost zbog mnogih pitanja na terenu.

SAD ranije su predložile da UN ili OSCE pošalju posmatrače u Ukrajinu. Moskva ima pravo veta u obje ove organizacije.

(VIDEO:Članovi porodica ukrajinskih vojnika koji su još uvijek unutar vojne baze na Krimu su zabrinuti kako će završiti odmjeravanje snaga s ruskim snagama)
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju uveče da su mjere, koje je Moskva preduzela u vezi sa Ukrajinom, apsolutno primjerene imajući u vidu "vanrednu situaciju", saopšteno je iz Kremlja.

Putin je u razgovoru sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel rekao da se ruski građani i lica koja govore ruski jezik u Ukrajini suočavaju sa konstantnim prijetnjama ultranacionalista.

Putin i Merkelova saglasili su se da će da nastave bilateralne i multilateralne konsultacije u pokušaju "normalizacije" situacije u Ukrajini, navodi Kremlj.

Istovremeno, Ukrajina je u nedjelju uveče optužila šefa mornarice Denisa Berezovskog za veleizdaju, nakon što se on stavio u službu Krima, samo dan nakon što je postavljen na mjesto glavnokomandujućeg ukrajinske mornarice.

"Tokom blokade ruskih snaga centralnog štaba mornarice u Sevastopolju, Berezovski nije pružio otpor i položio je svoje oružje", rekla je Viktorija Siumar, zamjenik sekretara ukrajinskog Vijeća sigurnosti.

Admiral Serhij Hajduk postavljen je za glavnokomandujućeg mornarice.

Ruska televizija prikazala je u nedjelju uveče snimak na kome Berezovski priseže na vjernost lokalnim vlastima na Krimu.

U nedjelju tokom dana ukrajinski premijer Arsenij Jatsnjuk poručio je da se zemlja nalazi “na ivici provalije”, pozvavši ruskog predsjednika da povuče vojsku.

"Ovo je crveni alarm. Ovo nije prijetnja, ovo je stvarna objava rata mojoj zemlji. Pozivamo predsjednika Putina da povuče svoju vojsku i da se drži svojih međunarodnih obaveza, kako bilateralnih tako i multilateralnih sporazuma koje su potpisale Ukrajina i Rusija", rekao je Jatsnjuk.

Američki državni sekretar John Kerry optužio je Rusiju za "nevjerovatan čin agresije" na Ukrajinu.

Kerry je zaprijetio "veoma ozbiljnim reperkusijama" Sjedinjenih Država i drugih zemalja, uključujući sankcije za ekonomsku izolaciju Rusije. On je najavio mogućnost bojkota junskog sastanka Grupe 8 najrazvijenijenijih zemalja svijeta u Sočiju, te rekao da je razgovarao sa drugim šefovima diplomatija G8 i da su svi kazali da su spremni ići do kraja i izolirati Rusiju.

Policija je u Moskvi u nedjelju hapsila demonstrante na protestima protiv eventualne ruske vojne intervencije u Ukrajini: