NATO pozvao na dijalog, šef ukrajinske mornarice prešao na prorusku stranu

Sjevernoaltantski savez je pozvao Kijev i Moskvu na dijalog, a Vašington dobio podršku OSCE-a za slanje posmatračke misije ove organizacije u Ukrajinu. Za to vrijeme komandant ukrajinske mornarice prešao na rusku stranu.

NATO je u nedjelju naveče pozvao Rusiju i Ukrajinu da nađu mirno rješenje krize kroz dijalog pod pokroviteljstvom Vijeća sigurnosti UN ili OSCE-a.

"NATO poziva Rusiju da povuče snage i vrati ih u baze, te da se suzdrži od bilo kakvog uplitanja u drugim područjima u Ukrajini", saopšteno je u nedjelju naveče nakon hitnog sastanka ambasadora NATO-a

NATO je upozorio Rusiju da je vojna akcija protiv Ukrajine protiv međunarodnog prava, te je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog odobrenja ruskog parlamenta za upotrebu sile.

Vašington je dobio podršku članica OSCE-a za slanje posmatračke misije ove organizacije u Ukrajinu koja bi pomogla da se riješi kriza.

Američki ambasador u OEBS-u Danijel Baer rekao je da je OSCE razmatrao situaciju u Ukrajini tokom neformalnog vanrednog susreta uoči sastanka Vijeća u Beču najavljenog za ponedjeljak.

On je rekao da bi misija brojala više stotina ljudi koji bi se bavili ljudskim pravima, položajem manjina i sigurnošću iz ugla svih strana i postavila bi temelje za održavanje izbora.

"Međutim, za takvu misiju potrebna je odluka donesena konsenzusom, što znači da je potrebna podrška Rusije", rekao je Baer.

Prema njegovim riječima, na sastanku se pokazalo da niko ne želi rat i da svi žele smirivanje situacije, uključujući Rusiju, čija je delegacija izrazila zabrinutost zbog mnogih pitanja na terenu.

SAD ranije su predložile da UN ili OSCE pošalju posmatrače u Ukrajinu. Moskva ima pravo veta u obje ove organizacije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju uveče da su mjere, koje je Moskva preduzela u vezi sa Ukrajinom, apsolutno primjerene imajući u vidu "vanrednu situaciju", saopšteno je iz Kremlja.

Putin je u razgovoru sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel rekao da se ruski građani i lica koja govore ruski jezik u Ukrajini suočavaju sa konstantnim prijetnjama ultranacionalista.

Putin i Merkelova saglasili su se da će da nastave bilateralne i multilateralne konsultacije u pokušaju "normalizacije" situacije u Ukrajini, navodi Kremlj.

Istovremeno, Ukrajina je u nedjelju uveče optužila šefa mornarice Denisa Berezovskog za veleizdaju, nakon što se on stavio u službu Krima, samo dan nakon što je postavljen na mjesto glavnokomandujućeg ukrajinske mornarice.

"Tokom blokade ruskih snaga centralnog štaba mornarice u Sevastopolju, Berezovski nije pružio otpor i položio je svoje oružje", rekla je Viktorija Siumar, zamjenik sekretara ukrajinskog Vijeća sigurnosti.

Admiral Serhij Hajduk postavljen je glavnokomandujućeg mornarice.

Ruska televizija prikazala je u nedjelju uveče snimak na kome Berezovski polaže zakletvu na vjernost lokalnim vlastima na Krimu.

U nedjelju tokom dana ukrajinski premijer Arsenij Jatsnjuk poručio je da se zemlja nalazi “na ivici provalije”, pozvavši ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče vojsku.

"Ovo je crveni alarm. Ovo nije prijetnja, ovo je stvarna objava rata mojoj zemlji. Pozivamo predsjednika Putina da povuče svoju vojsku i da se drži svojih međunarodnih obaveza, kako bilateralnih tako i multilateralnih sporazuma koje su potpisale Ukrajina i Rusija", rekao je Jatsnjuk.

Američki državni sekretar John Kerry optužio je Rusiju za "nevjerovatan čin agresije" na Ukrajinu.

Kerry je zaprijetio "veoma ozbiljnim reperkusijama" Sjedinjenih Država i drugih zemalja, uključujući sankcije za ekonomsku izolaciju Rusije. On je najavio mogućnost bojkota junskog sastanka Grupe 8 najrazvijenijenijih zemalja svijeta u Sočiju, te rekao da je razgovarao sa drugim šefovima diplomatija G8 i da su svi kazali da su spremni ići do kraja i izolirati Rusiju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati „jake“ riječi američkog državnog sekretara Johna Kerrya. „Bez komentara za sada“, kazao je Peskov.

Agencija Interfax prenijela je prethodno izjavu proruskog predsjednika pokrajinskog Parlamenta da će Krim, 30.marta održati referendum o nezavisnosti. Vladimir Konstatinov je precizirao da većina stanovnika koji govore ruski jezik ne želi živjeti pod ukrajinskom vlašću, nakon promjena koje su se desile.

Istovremeno, policija je u Moskvi u nedjelju hapsila demonstrante na protestima protiv eventualne ruske vojne intervencije u Ukrajini.

(FOTOGALERIJA: Hapšenje demonstranata u Moskvi)

Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksander Turčinov pozvao je u nedjelju međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne korake i pomogne njegovoj zemlji.

Poziv je upućen nakon što su ruski vojnici pokušali razoružati manji kontigent ukrajinske vojske. Neki komandanti odbili su predati oružje, pa su Rusi opkolili baze.

Ukrajinski parlament obratio se međunarodnim posmatračima da im pomognu u nadgledanju i osiguravanju nuklearnih elektrana.

Parlamentarni zastupnik Hrihorij Nemirija, prenosi da je Skupština apelovala na potpisnike nuklearnog dogovora iz 1994.godine kojim se Ukrajini garantuje sigurnost. Među njima su SAD, Velika Britanija i Rusija.

(VIDEO: Ruski vojnici u ukrajinskoj graničnoj bazi)

Andrij Parubi, sekreta Vijeća sigurnosti UN-a saopštio je da ministar vanjskih poslova ima ovlaštenja zatražiti od SAD i Velike Britanije “garancije za sigurnost Ukrajine”.

Parubi je naglasio kako će Ukrajina pojačati osiguranje važnih energetskih postrojenja, nako što su ruske snage u subotu potpuno preuzele kontrolu nad Krimom, podstakle nemire i u drugim dijelovima zemlje.

Za sada nema znakova da ruska vojska preuzima akcije izvan krimske oblasti.

U međuvremenu, ruski ambasador u Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin založio se za povratak na diplomatski put.

Čurkin je kao rješenje ponudio povratak Ukrajine “na pozicije koje su dogovorene 21. februara u Kijevu, kada je usaglašeno da se formira vlada nacionalnog jedinstva”.

“Ekstremisti moraju biti zaustavljeni, a ukrajinska se opozicija mora ograditi od njihova djelovanja, umjesto da ih podržava u akcijama koje mogu dovesti do veoma teške situacije”, kazao je Čurkin.

Bivši ukrajinski predsjednik je 21. februara s liderima opozicije postigao sporazum za rješavanje krize prema kojoem se na snagu vraća ustav iz 2004.godine. Reforma najvišeg zakona zemlje kojom bi se smanjile predsjedničke ovlasti, trebala je biti pripremljena za septembar ove godine.

Ruski premijer Dmitri Medvjedev telefonom je razgovarao s ukrajinskim kolegom Arsenijem Jatsenjukom, saopšteno je u nedjelju.

Medvjedev je, kako je saopšteno, izrazio interese da se zadrže stabilni i prijateljski odnosi među dvjema zemljama, te naglasio kako “Rusija zadržava pravo da zaštiti svoje građane na Krimu”, podsjećajući i na odgovornost “koju nose ukrajinske vlasti zbog upotrebe sile nad ruskim građanima”.

(VIDEO: Hapšenja demonstranata u Moskvi na protestu protiv ruske intervencije u Ukrajini)

Privremene vlasti iz Kijeva zatražile su pomoć Sjeveroatlanskog saveza protiv Rusije koja je u subotu u Parlamentu izglasala dozvolu za upotrebu vojske.

U odluci Gornjeg doma Ruskog parlamenta kaže se da predsjednik Vladimir Putin “može upotrijebiti vojsku sve dok se u Ukrajini ne sredi socijalna i politička situacija”.

Iz Kremlja je dato dodatno objašnjenje kako odobrenje ne znači “da će odluka biti odmah i provedena”, ali da Rusija ima obavezu umiješati se “jer su ugroženi ruski građani i osoblje vojnih baza na Krimu”.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague izjavio je u nedjelju da je Rusija narušila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. On je dao kratku izjavu prije odlaska u Kijev, na sastanak sa ukrajinskim zvaničnicima. Hague je takođe pozvao obje strane u ukrajinskoj krizi da okončaju konflikt.

(FOTOGALERIJA: Euromaidan i dalje živi)

Kanada, u kojoj živi milion i 200 hiljada stanovnika koji se izjašnjavaju kao etnički Ukrajinci, povukla je svog ambasadora iz Moskve. Zvanična Ottawa je objavila kako neće učestvovati na predstojećem samitu G8 u Sočiju.

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius pozvao je da se obustave pripreme za organizaciju Samita G8, koji se trebao održati u junu, u Sočiju. Pariz na ovaj način želi povećati pritisak na Moskvu da zaustavi dalju eskalaciju krize u Ukrajini.

Prethodno, američki predsjednik Barak Obama izrazio je svoju zabrinutost ruskom kolegi Vladimiru Putinu oko vojne intervencije u Ukrajini.

"Rusija je evidentno povrijedila suverenitet Ukrajine šaljući trupe na Krim", kazao je Obama Putinu, upozorivši ruskog predsjednika na posljedice.

(Konferencija za medija Baraka Obame u Bijeloj kući, 28. februar)


Evropska unija i NATO zatražili su takođe od Rusije da se vojno ne angažuje u Ukrajini.

Povjerenica EU za vanjsku politiku Ketrin Ešton "nepotrebnom esakalacijom tenzija" je označila odobrenje Parlamenta da Putin može upotrijebiti trupe u Ukrajini.

Ona je pozivala Rusiju da umjesto podizanja vojne sile primjeni mirno rješenje konflikta.

Proruski demonstranti u subotu se se sukobili s ukrajinskim aktivistima, a u nekoliko gradova na zgradama institucija vlasti postavljena je ruska zastava, kao na primjer u Harkovu, Donetsku, Odesi i Dnipropetrovsku.

"Ovo je najopasnija situacija u Evropi od vremena sovjetske invazije na Čehoslovačku, 1968.godine”, izjavio je jedan zapadni diplomata pod uvjetima anonimnosti.

“U suštini, moramo biti realni i priznati da je Krim u ruskim rukama. Ono što se mora spriječiti jeste da Moskva ne preuzme i sve one dijelove Ukrajine u kojima su etnički Rusi u većini”, dodao je isti izvor.