Haški tribunal za ratne zločine je tokom suđenja ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću ušao u razmatranje Njegoševog kapitalnog djela Gorski vijenac kao idološkog temelja za zločine nad Bošnjacima, a Tužilaštvo konstatovalo da je Njegoš slavio ubijanje Muslimana.
Tvrdnja tužilaštva Haškog tribunala da je Njegoš u svom epu “Gorski vijenac” slavio ubijanje Muslimana, te da je to bio poziv na etničko čišćenje netačna, slažu se naši sagovornici, povodom iznijetih zaključaka tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću.
Tužilaštvo je, istražujući ideološki temelj za zločine u Bosni, konstatovalo da je Njegošev Gorski vijenac, kroz citate stihova napisanih u 19 vijeku, bio poziv na etničko čišćenje irušenje džamija.
Tužiteljka Katrina Gustavson je opširno citirala stihove iz "Gorskog vijenca" tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka odbrane koji je u glavnom iskazu pomenuo da se Karadžić, tokom rata u BiH, često pozivao na taj Njegošev spjev.
"Dovođenje "Gorskog vijenca" u vezu s ratnim zločinima u BiH proizvodi jednostrane i površne interpretacije tog djela. Radi se o istorijskom spjevu, napisanom u prvojoj polovini 19. vijeka, koji se odnosio na sasvim druge istorijske događaje i kontekst - borbu Crne Gore i Crnogoraca za oslobođenje od Osmanskog carstva u 17. vijeku", rekao je Garčević.
Pisac Andrej Nikolaidis koji se svojevremeno na kontroverzan način bavio Njegošem i otvorio pitanje veze između Gorskog vijenca i naknadnih zločina nad Bošnjacima kaže da nijedno umjetničko djelo ne može biti genocidno. Ukoliko jedno djelo poziva na direktnu akciju onda to nije umjetničko djelo nego pamflet, kaže Nikolaidis naglašavajući da se radi o kompleksnih i neriješenih pitanja:
“Ono što je zanimljivo jeste da se sam Radovan Karadžić kao lider bosanskih Srba pozivao na Njegoševo djelo i to je činjenica koja cijelu stvar čini kontroverznim jer se onda postavlja pitanje – da li je moguće pročitati Gorski vijenac kao poziv na etničko čišćenje – da. Da li je Gorski vijenac sam po sebi poziv na etničko čišćenje – apsolutno ne zbog konteksta u kojem nastaje. Da li je dovoljno reći da je Njegoš pogrešno protumačen pa da je stvar u redu – ne.Tako da ima tu mnogo pitanja jer vi ako vidite savremeno crnogorsko tumačenje Njegoša, njega su svi praktično shvatili pogrešno. Pogrešno su ga shvatili Bošnjaci, pogrešno su ga shvatili Srbi u Bosni, pogrešno ga je shvatio Matija Bećković, pogrešno sam ga shvatio ja“, kaže Nikolaidis.
Dati jasne odgovore
Pitanje da li je Gorski vijenac genocidno djelo postavljeno je i nedavno, kada je Bošnjačka stranka ocjenila da su ideje iz tog djela bile idejni concept izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom, u Crnoj Gori i okruženju.
Prije nekoliko mjeseci najviši državni zvaničnici, šef parlamenta Ranko Krivokapić i premijer Milo Đukanović su se osvrnuli na teze o genocidnosti Njegoševog djela i ocjenili da je njegoševo djelo zloupotrijebljeno:
“Mnogi su odlučili da Njegoševe poruke u borbi za slobodu protiv nadmoćnog neprijatelja I teških žrtava koje su u toj borbi morale da budu podnijete, napisane u 19.vijeku primijene kao opravdanje za bratoubilačke ratove na kraju 20.vijeka, da ono što je Njegoš pisao zloupotrijebe protiv nemoćne braće, slabije od sebe. Nema veće zlouotrebe Njegoša od te. Njegoš bi rekao da im tragovi smrde nečovještvom”, rekao je Krivokapić.
“Neki mitomani, propovjednici mržnje, htjeli bi u Njegošu da nađu duhovnog oca i predvodnika. Njegoš nije bio pjesnik genocida niti inspirator zločina. On nije pozivao u brobu protiv bilo kojeg naroda već u borbu za slobodu a borba za slobodu nacije 19.vijeka ne može biti isto što i nasilje nad nedužnim ljudima u vijeku iza nas”, kazao je premijer Đukanović.
Andrej Nikolaidis poziva da se daju jasni odgovori o Njegošu:
“Ja mislim da mi ne samo da nijesmo dali adekvatne odgovore na to šta je nama Gorski vijenac i Njegoš nego nijesmo čak ni postavili adekvatna pitanja. Ovo što se dešava na sudu u Hagu moglo bi biti impuls za takvo nešto, a ja ću biti skeptičan da ni to niti bilo kakva druga vrsta provokacije sa strane neće nas nagnati da postavimo prava pitanja o Gorskom vijencu.”
Komentarišući događaj na suđenju za genocid Radovanu Karadžiću u kome je Tužilaštvo, pored svih zločina u Bosni, konstatovalo da je Petar Petrović Njegoš slavio ubijanje Muslimana i pozivao na etničko čišćenje, profesor Adnan Čirgić smatra nečuvenim:
“Zaista bi bilo nečuveno tužiti jednoga pjesnika 19.vijeka da je genocidan zbog svoga književnog djela. Ako je književno djelo fikcija, što ono po definiciji svakako jeste, onda su sve te priče besmislene. Istorijografska nauka do dana današnjega nije dala niti jednog dokaza koji bi potvrdio ideološku tezu o istrazi poturica, tezu koja je Njegošu kao pjesniku romantizma poslužila u sasvim druge svrhe. Ukoliko tužilaštvo nema nikakvog drugog dokaza da sudi Radovanu Karadžiću onda neka ga puste na slobodu ako im je to jedini dokaz”, zaključuje Čirgić.
Tvrdnja tužilaštva Haškog tribunala da je Njegoš u svom epu “Gorski vijenac” slavio ubijanje Muslimana, te da je to bio poziv na etničko čišćenje netačna, slažu se naši sagovornici, povodom iznijetih zaključaka tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću.
Tužilaštvo je, istražujući ideološki temelj za zločine u Bosni, konstatovalo da je Njegošev Gorski vijenac, kroz citate stihova napisanih u 19 vijeku, bio poziv na etničko čišćenje irušenje džamija.
Tužiteljka Katrina Gustavson je opširno citirala stihove iz "Gorskog vijenca" tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka odbrane koji je u glavnom iskazu pomenuo da se Karadžić, tokom rata u BiH, često pozivao na taj Njegošev spjev.
Bramerc: Mediji izvukli iz konteksta tvrnje o Horskom vijencu
Mediji su tendenciozno izvukli iz konteksta iskaz tužiteljke Katrine Gustavson na suđenju Radovanu Karadžiću da je djelo Petra II Petrovića Njegoša "Gorski vijenac" bio inspiracija i poziv za etničko čišćenje tokom rata u BIH, rekao je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc tokom razgovora sa ambasadorom Crne Gore u zemljama Beneluksa Veskom Garčevićem 19. feburara."Dovođenje "Gorskog vijenca" u vezu s ratnim zločinima u BiH proizvodi jednostrane i površne interpretacije tog djela. Radi se o istorijskom spjevu, napisanom u prvojoj polovini 19. vijeka, koji se odnosio na sasvim druge istorijske događaje i kontekst - borbu Crne Gore i Crnogoraca za oslobođenje od Osmanskog carstva u 17. vijeku", rekao je Garčević.
“Ono što je zanimljivo jeste da se sam Radovan Karadžić kao lider bosanskih Srba pozivao na Njegoševo djelo i to je činjenica koja cijelu stvar čini kontroverznim jer se onda postavlja pitanje – da li je moguće pročitati Gorski vijenac kao poziv na etničko čišćenje – da. Da li je Gorski vijenac sam po sebi poziv na etničko čišćenje – apsolutno ne zbog konteksta u kojem nastaje. Da li je dovoljno reći da je Njegoš pogrešno protumačen pa da je stvar u redu – ne.Tako da ima tu mnogo pitanja jer vi ako vidite savremeno crnogorsko tumačenje Njegoša, njega su svi praktično shvatili pogrešno. Pogrešno su ga shvatili Bošnjaci, pogrešno su ga shvatili Srbi u Bosni, pogrešno ga je shvatio Matija Bećković, pogrešno sam ga shvatio ja“, kaže Nikolaidis.
Dati jasne odgovore
Pitanje da li je Gorski vijenac genocidno djelo postavljeno je i nedavno, kada je Bošnjačka stranka ocjenila da su ideje iz tog djela bile idejni concept izvođačima zločina i genocida nad islamskim stanovništvom, u Crnoj Gori i okruženju.
Prije nekoliko mjeseci najviši državni zvaničnici, šef parlamenta Ranko Krivokapić i premijer Milo Đukanović su se osvrnuli na teze o genocidnosti Njegoševog djela i ocjenili da je njegoševo djelo zloupotrijebljeno:
“Mnogi su odlučili da Njegoševe poruke u borbi za slobodu protiv nadmoćnog neprijatelja I teških žrtava koje su u toj borbi morale da budu podnijete, napisane u 19.vijeku primijene kao opravdanje za bratoubilačke ratove na kraju 20.vijeka, da ono što je Njegoš pisao zloupotrijebe protiv nemoćne braće, slabije od sebe. Nema veće zlouotrebe Njegoša od te. Njegoš bi rekao da im tragovi smrde nečovještvom”, rekao je Krivokapić.
“Neki mitomani, propovjednici mržnje, htjeli bi u Njegošu da nađu duhovnog oca i predvodnika. Njegoš nije bio pjesnik genocida niti inspirator zločina. On nije pozivao u brobu protiv bilo kojeg naroda već u borbu za slobodu a borba za slobodu nacije 19.vijeka ne može biti isto što i nasilje nad nedužnim ljudima u vijeku iza nas”, kazao je premijer Đukanović.
Andrej Nikolaidis poziva da se daju jasni odgovori o Njegošu:
“Ja mislim da mi ne samo da nijesmo dali adekvatne odgovore na to šta je nama Gorski vijenac i Njegoš nego nijesmo čak ni postavili adekvatna pitanja. Ovo što se dešava na sudu u Hagu moglo bi biti impuls za takvo nešto, a ja ću biti skeptičan da ni to niti bilo kakva druga vrsta provokacije sa strane neće nas nagnati da postavimo prava pitanja o Gorskom vijencu.”
Komentarišući događaj na suđenju za genocid Radovanu Karadžiću u kome je Tužilaštvo, pored svih zločina u Bosni, konstatovalo da je Petar Petrović Njegoš slavio ubijanje Muslimana i pozivao na etničko čišćenje, profesor Adnan Čirgić smatra nečuvenim:
“Zaista bi bilo nečuveno tužiti jednoga pjesnika 19.vijeka da je genocidan zbog svoga književnog djela. Ako je književno djelo fikcija, što ono po definiciji svakako jeste, onda su sve te priče besmislene. Istorijografska nauka do dana današnjega nije dala niti jednog dokaza koji bi potvrdio ideološku tezu o istrazi poturica, tezu koja je Njegošu kao pjesniku romantizma poslužila u sasvim druge svrhe. Ukoliko tužilaštvo nema nikakvog drugog dokaza da sudi Radovanu Karadžiću onda neka ga puste na slobodu ako im je to jedini dokaz”, zaključuje Čirgić.
