Analitičari u Hrvatskoj vjeruju u uspjeh i pozitivnu atmosferu posjete predsjednika Josipovića Beogradu. Predstavnici nevladinog sektora očekuju ozbiljan pomak u rasvjetljavanju sudbina nestalih Hrvata iz prvih godina rata u Hrvatskoj. Manipulacije sa skidanjem dvojezičnih ploča neće hendikepirati Josipovića u beogradskim razgovorima, ocjenjuju analitičari.
Relaksiranje odnosa dviju država, to je po ocjeni naših sugovornika očekivani rezultat posjete hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Srbiji, a nastavak hrvatske politike dobrosusjedskih odnosa – to je prtljaga s kojom Josipović dolazi u Beograd.
„Predsjednik Josipović se od početka zalagao za takvu politiku i kad god je dolazilo do nekih kriza u odnosima izazvanih sa hrvatski ili srpske strane nastojao je smirivati tenzije i kao dobar i pametan državnik zna da sa susjedima morate imati odnose funkcionalne regionalne suradnje“, kaže za RSE profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Lidija Čehulić – Vukadinović.
Što se Hrvatske tiče, tema nestalih je apsolutni prioritet. I dok se broj Srba nestalih 1995. godine smanjuje, odnosno otkriva se njihova sudbina i identitet, Hrvatska očekuje bolju suradnju Srbije u otkrivanju sudbina Hrvata nestalih 1991. i 1992. godine.
Supredsjednik Igmanske inicijative Zoran Pusić kaže za RSE kako su na zamolbu hrvatskih nevladinh organizacija njihovi kolege iz Srbije o tome razgovarali s Nikolićem.
„Jer, kao što je poznato, jedan od uvjeta da bi Josipović upće pristao na razgovore s Nikolićem bio je prije svega da se taj 20 godina stari problem - da neke informacije o nestalim ljudima postoje, ali da se kriju – da se to riješi i znam da je iz kabineta predsjednika Nikolića nama još prije ljeta došao odgovor da je predsjednik Nikolić spreman potpuno otvoreno o tome razgovarati sa predsjednikom Josipovićem i omogućiti da Srbija podijeli sa Hrvatskom sve informacije koje oko toga ima.“
Ekonomija među važnim temama
Srbijanska strana nezadovoljna je što Hrvatska ne pristaje na povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije. Treba li o toj temi razgovarati tijekom susreta – politički analitičar Sandro Knezović iz zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose kaže:
„Ovaj susret neće tu stvar značajno pomaknuti sa točke na kojoj je trenutno, osim ako se pokaže značajan interes sa srbijanske strane da se određene stvari riješe kako bi se stvorili preduvjeti za povlačenje ove tužbe. U svakom slučaju, smatram da je otvaranje razgovora o tome na predsjedničkoj razini dobra stvar, iako o tome odlučuju vlade i u narednom preriodu će o tome odlučivati na temelju podataka koje imaju.“
Hoće li političke manipulacije sa skidanjem i razbijanjem dvojezičnih ploča u Vukovaru i drugdje hendikepirati Josipovića u razgovoru sa srpskom stranom?
Profesorica Čehulić Vukadinović u to ne vjeruje, a takav stav u izjavi za RSE dijeli i politički analitičar Branko Caratan.
„Mislim da se to nije uspjelo i mislim da čak i srpska strana razumije o čemu se radi.“
Uz ove teme koje su nasljeđe rata važan dio susreta je i ekonomija. S jedne strane Hrvatska je u prvom polugodištu u Srbiju investirala 104 milijuna eura, a sa druge strane izvoz u Srbiju opada zbog hrvatskog izlaska iz CEFT-e. Zato sa Josipovićem u Beograd ide snažno gospodarsko izaslanstvo. O ambicijama izaslanstva govori i njegov sastav – Josipovićeva savjetnica za gospodarstvo i sektorske politike EU Tamara Obradović Mazal:
„Trudili smo se napraviti omjer tradicionalno, odnosno nešto dulje prisutnih hrvatskih poduzetnika na tržištu Republike Srbije, ali u kombinaciji sa poduzetnicima koji imaju aspiracije, koji imaju želju nastupiti na srpskom tržištu – ne samo u segmentu poljoprivrednih, prehrambenih i industrijskih proizvoda, već je u gospodarskoj delegaciji predsjednika Josipovića i određeni broj poduzetnika koji će nastupiti sa svojim intelektualnim potencijalom.“
Relaksiranje odnosa dviju država, to je po ocjeni naših sugovornika očekivani rezultat posjete hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Srbiji, a nastavak hrvatske politike dobrosusjedskih odnosa – to je prtljaga s kojom Josipović dolazi u Beograd.
„Predsjednik Josipović se od početka zalagao za takvu politiku i kad god je dolazilo do nekih kriza u odnosima izazvanih sa hrvatski ili srpske strane nastojao je smirivati tenzije i kao dobar i pametan državnik zna da sa susjedima morate imati odnose funkcionalne regionalne suradnje“, kaže za RSE profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Lidija Čehulić – Vukadinović.
Što se Hrvatske tiče, tema nestalih je apsolutni prioritet. I dok se broj Srba nestalih 1995. godine smanjuje, odnosno otkriva se njihova sudbina i identitet, Hrvatska očekuje bolju suradnju Srbije u otkrivanju sudbina Hrvata nestalih 1991. i 1992. godine.
Supredsjednik Igmanske inicijative Zoran Pusić kaže za RSE kako su na zamolbu hrvatskih nevladinh organizacija njihovi kolege iz Srbije o tome razgovarali s Nikolićem.
„Jer, kao što je poznato, jedan od uvjeta da bi Josipović upće pristao na razgovore s Nikolićem bio je prije svega da se taj 20 godina stari problem - da neke informacije o nestalim ljudima postoje, ali da se kriju – da se to riješi i znam da je iz kabineta predsjednika Nikolića nama još prije ljeta došao odgovor da je predsjednik Nikolić spreman potpuno otvoreno o tome razgovarati sa predsjednikom Josipovićem i omogućiti da Srbija podijeli sa Hrvatskom sve informacije koje oko toga ima.“
Ekonomija među važnim temama
Srbijanska strana nezadovoljna je što Hrvatska ne pristaje na povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije. Treba li o toj temi razgovarati tijekom susreta – politički analitičar Sandro Knezović iz zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose kaže:
„Ovaj susret neće tu stvar značajno pomaknuti sa točke na kojoj je trenutno, osim ako se pokaže značajan interes sa srbijanske strane da se određene stvari riješe kako bi se stvorili preduvjeti za povlačenje ove tužbe. U svakom slučaju, smatram da je otvaranje razgovora o tome na predsjedničkoj razini dobra stvar, iako o tome odlučuju vlade i u narednom preriodu će o tome odlučivati na temelju podataka koje imaju.“
Hoće li političke manipulacije sa skidanjem i razbijanjem dvojezičnih ploča u Vukovaru i drugdje hendikepirati Josipovića u razgovoru sa srpskom stranom?
Profesorica Čehulić Vukadinović u to ne vjeruje, a takav stav u izjavi za RSE dijeli i politički analitičar Branko Caratan.
„Mislim da se to nije uspjelo i mislim da čak i srpska strana razumije o čemu se radi.“
Uz ove teme koje su nasljeđe rata važan dio susreta je i ekonomija. S jedne strane Hrvatska je u prvom polugodištu u Srbiju investirala 104 milijuna eura, a sa druge strane izvoz u Srbiju opada zbog hrvatskog izlaska iz CEFT-e. Zato sa Josipovićem u Beograd ide snažno gospodarsko izaslanstvo. O ambicijama izaslanstva govori i njegov sastav – Josipovićeva savjetnica za gospodarstvo i sektorske politike EU Tamara Obradović Mazal:
„Trudili smo se napraviti omjer tradicionalno, odnosno nešto dulje prisutnih hrvatskih poduzetnika na tržištu Republike Srbije, ali u kombinaciji sa poduzetnicima koji imaju aspiracije, koji imaju želju nastupiti na srpskom tržištu – ne samo u segmentu poljoprivrednih, prehrambenih i industrijskih proizvoda, već je u gospodarskoj delegaciji predsjednika Josipovića i određeni broj poduzetnika koji će nastupiti sa svojim intelektualnim potencijalom.“