Hrvatska ne povlači tužbu za genocid protiv Srbije

U Hrvatskoj su različite ocjene povodom vijesti da Hrvatska ipak neće odustati od tužbe protiv Srbije za genocid, kako se dulje vrijeme špekuliralo. Stavovi oko toga su podijeljeni – od inzistiranja na hrvatskoj tužbi dok se ne ispune zahtjevi iz nje, do stava kako bi tužbe terbalo obostrano povući.

Izvor iz hrvatske Vlade koji je želio istati anoniman potvrdio je za Radio slobodna Europa da Hrvatska ne odustaje od tužbe protiv Srbije za genocid, kako je već izvijestio riječki Novi list, citirajući visoko izvor iz Vlade.

A još je snažnija potvrda da Hrvatska ustraje sa tužbom činjenica da za desetak dana slijedi imenovanje nove hrvatske zastupnice u ovom postupku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Nova je hrvatska zastupnica profesorica na riječkom Pravnom fakultetu Vesna Crnić Grotić i očekuje se da je Vlada potvrdi za desetak dana.

Prema tekstu u Novom listu, kojeg potpisuje kolega preko kojeg Vlada i inače plasira svoje informacije i stavove, iako se o tome unazad dvije godine špekuliralo dva su argumenta da Hrvatska ne odustane od tužbe: prvo, da uvjeti što su postavljeni Srbiji za razmatranje povlačenja tužbe nisu dovoljni, jer se radi o tužbi za genocid, dakle za najteže moguće kazneno djelo, i drugo, implicira se da dosadašnja suradnja Srbije na otkrivanju sudbina nestalih Hrvata iz rata u Hrvatskoj 1991 i 1992 - što je bio prvi i najvažniji uvjet - nije onakva kakvu se očekivalo.

Za ovu drugu tezu ima argumenata, jer osim informacije iz Srbije o masovnoj grobnici za 13 ubijenih Hrvata iz Sotina nedaleko Vukovara i probnih iskapanja u Šidu i Inđiji, nekih drugih pomaka – usprkos najavama - nije bilo.

„Međutim - gledajući šire - to nije velik napredak, jer je to u stvari samo pokazatelj da u Srbiji postoje informacije i o drugim grobištima i da se u ovom kratkom vremenu koliko se govori o nekim koracima koje Srbija treba ispuniti moglomnogo više toga napraviti. Ali, praktično se nije dogodilo ništa osim Sotina“, kaže za naš radio govori predsjednica Saveza udruga obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila Ljiljana Alvir.

Hrvatska još traži 953 osobe nestale 1991 i 1992, dakle hrvatske nacionalnosti i 736 osoba nestalih 1995, dakle srpske nacionalnosti.

Protiv povlačenja hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid je u izjavi za naš radio i vanjskopolitički analitičar i bivši dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.

„U ovom trenutku Hrvatska ne može odustati od tužbe za genocid, bez obzira što nije lako takvu tužbu dobiti. To pokazuju iskustva. Hrvatska bi mogla razgovarati o odustajanju od tužbe tek ako bi realizirala sve ciljeve radi kojih je podnijela tužbu. U ovom trenutku nema nikakvih znakova da je ostvaren ijedan bitni cilj, osim izvjesnog napretka oko traženja nestalih osoba“, kaže Granić.

Dokazivanje domoljublja

Drugo je pak moguće objašnjenje da Vlada nastavljanjem sa tužbom protiv Srbije pokazuje svoje domoljublje u situaciji kada je oporbeni HDZ preko dirigiranih veteranskih udruga napada zbog ćirilice u Vukovaru.

„Naprosto se radi o ćželi da se pokažu mišići, jer imate sada ćirilicu, imate svu ovu paniku i hakabuku koja se diže i koja je živi besmisao, ali naprosto vi morate voditi računa o biračkom tijelu. Dolaze izbori za Europski parlament i drugo, prema tome mora se pokazati da smo mi domoljubi!“, navodi za naš radio politički analitičar Jaroslav Pecnik.

Pecnik kaže kako Hrvatska treba odustati od tužbe, ali podjednako tako i Srbija:

„Nas interesira ovo što se zbiva u Hrvatskoj. Hrvatska tužba zapravo nema nikakve šanse, svi pravnici govore da se odustane jer je tužba sama po sebi besmislena, a da i ne govorimo o srpskoj protutužbi. To je tek koma!“

Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji ocjenjuje da obje strane vrše pripreme za eventualni proces u okviru suda, a da se istovremeno odvijaju pregovori o eventualnom rješavanju tog pitanja dogovorom.

„Mislim da će prilikom posete Josipovića i ta tema biti na dnevnom redu s obzirom da bi verovatno i jednoj i drugoj strani više odgovaralo da se ta stvar reši međusobnim pregovorima nego da se izvede pred arbitražu. Verujem da će hrvatska strana, s obzirom da je već članica EU, pokušati da iznudi bilateralne pregovore na tu temu. Mislim da u ovom momentu verovatno Srbija više zateže oko toga, mada mislim da je za Srbiju to razvlačenje na sve strane, jer ima toliko otvorenih pitanja sa svojim susedima, neproduktivno“, ocijenila je Biserko u razgovoru sa novinarkom RSE Brankom Mihajlović.

„Povlačenje tužbi ne treba uslovljavati time ko će to prvi da uradi. Neka ih zajedno povuku, ali ostaje pitanje za Srbiju da ispuni neke zahteve koji se tiču pre svega nestalih ljudi“, kaže Biserko.

Na pitanje misli li da je vijest o tome da Hrvatska neće odustati od tužbe slučajno sada plasirana, uoči dolaska predsjednika Hrvatske u Srbiju, Biserko komentariše:

"Mislim da nije slučajno, međutim i sama Hrvatska ima tu svoju unutrašnju dinamiku gde jedna strana uslovljava da se ide do kraja s tom tužbom, a druga da se ipak ide na neku vrstu pregovora i dogovora. Može se verovatno tumačiti i time da se pred posetu Josipovića Srbiji ta tema otvori preko medija, i da se nekako nametne, da se javnost obavesti o nečemu."