Osvještenje hrama SPC dijeli Crnu Goru

Saborni hram Hristovog vaskresenja Srpske pravoslavne crkve osvještan je u ponedjeljak ujutro u Podgorici. Osvještenju i liturgiji prisustvovali su poglavari pravoslavnih crkava, među kojima srpski patrijarh Irinej, vaseljenski patrijarh Vartolomej, jerusalemski patrijarh Teofil i patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril.

Svečanosti prisustvovali su crnogorski predsjednik Filip Vujanović, potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i predstavnici drugih hrišćanskih crkava i vjerskih zajednica. Svečnosti su prisustvovali i predstavnici svih crnogorskih opozicionih stranaka, među kojima Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore, Janko Vučinić, Branka Bošnjak i Goran Danilović iz Demokratskog fronta, predsjednik Nove Andrija Mandić, Srđan Milić i Vasilije Lalošević iz SNP-a, Radovan Obradović iz DPS-a. Osvještenje hrama SPC u Podgorici, u koji je do sada uloženo oko šest miliona eura, počelo je u sedam sati ujutro. Osvještenje je organizovano u okviru obilježavanja 1.700. godišnjice Milanskog edikta.

Tokom svečanosti osvještenja Sabornog hrama, vjernicima se obratio i Vaseljenski patrijarh Vartolomej koji je pozvao na jedinstvo u pravoslavnoj vjeri i osvrnuo se na crkvene podjele u Crnoj Gori:

„Tačno je da je iz važnih razloga majka crkva konstantinopoljska, budući da su je na to obavezivale kanonska prava i dužnosti dodijelila autokefaliju u mnogim svojim oblastima i šire, ali ovim dodeljivanjem je neophodno da se svako drži procedure kako predviđaju svešteni kanoni i ustaljena praksa. Nije dozvoljeno i za osudu je i neprihvatljivo da neka lokalna crkva sama sebe proglašava za autokefalnu.“

Veliki broj vjernika prisustvovao je osvještenju hrama. Došli su iz svih krajeva Crne Gore, a organizovano autobusima masovnije iz Republike Srpske, dok je par autobusa stiglo i iz Srbije.


Osvještenje Hrama hristovog vaskrsenja izazvalo je ovih dana žestoku polemiku u javnosti i oko toga koliko je učešće crnogorske vlasti u organizaciji tog događaja zapravo pokušaj vladajuće DPS da se politički bolje pozicionira u odnosu na pripadnike srpskog naroda u Crnoj Gori, odnosno da se približi tom biračkom tijelu.

DPS samo pokazuje ono što je radila i do sada, da ne bira cilj da bi proširila svoje biračko tijelo, kaže Novica Stanić iz najveće opozicione grupacije, Demokratskog fronta.

Kao ilustraciju Stanić navodi to što je dio DPS prisustvovao osvještenju hrama u Podgorici, a dio bio na Cetinju gdje je položen temeljac za Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

„Mislim da je sami čin osvještenja Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici kao značajan i grandiozan događaj, da bi bilo sramota da se vlast Crne Gore ogradila od tog događaja i bilo je prirodno da u tome učestvuje. Ali sama činjenica da jedna delegacija DPS ide na osvještenje hrama a druga na polaganje temeljca za Crnogorsku pravoslavnu crkvu govori o jednoj politici koja ima kontinuitet već 15 godina, politika koja pokušava da zagrabi što više biračkog tijela i ta njihova politika ne bira sredstva da bi to postigla“, ocjenjuje Stanić.


No, u vladajućoj DPS kažu da su navodi o tome da oni politički koriste trenutak osvještenja Hrama u Podgorici neutemeljeni i zlonamjerni. Miodrag Vuković za RSE kaže da su vladajući učestvujući u organizaciji tog događaja samo željeli da podrže jedan skup koji, kako kaže, prevazilazi granice Crne Gore.

„Ništa više i ništa manje osim jednog na Ustavu zasnovanog, civilizacijskog odnosa prema jednom događaju koji je takav kakav jeste nešto što prevazilazi granice Crne Gore i gdje se skupio vaskoliki pravoslavni svijet sa svojim najistaknutijim predstavnicima. Šta je bilo drugo zaočekivati da jednostavno država ima jedan pozitivan odnos i kroz direktno učešće i pomoć jednoj takvoj manifestaciji“, kaže Vuković.

Dvoličnost vlasti

Čitava priča oko osvještenja podgoričkog hrama, što se dugo najavljivalo kao najvažniji događaj u istoriji Crne Gore, za profesora Svetozara Jovićevića ima pozadinu u nastojanju srpske crkve da na vješt i nenametljiv način ojača svoje pozicije u Crnoj Gori.

“Volio bih da se ovdje varam, ali ipak mi se čini da prvenstvena namjena svega ovoga što se dešava nije duhovna pozadina nego samo učvršćenje pozicije SPC poljuljane kod mnogih u Crnoj Gori. Da se prosto na jedan prefinjen, vješt način ustoliči, etablira ta crkva na ovom prostoru", smatra Jovićević.

Centralnu proslavu osvještenja Sabornog hrama u Podgorici, u okviru proslave 1 700 godina od Milanskog edikta i sve ono što joj je prethodilo, uključujuči i svečanu duhovnu akademiju u nedjelju uveče, profesor Jovićević doživljava kao nešto što je, kako kaže, teško podnijeti zbog velike doze licemjerstva.

“Prvo, teško je podnijeti da mitropolit crnogosko primorski Amfilohije sada pokazuje toliku dozu smjernosti, toliko spremnost na mirenje i pomirenje svih, svakoga na praštanja, što samo po sebi ne bi bilo loše. No, teško se otrgnuti zaboravu za svih ovih 20 godina njegovog djelovanja i činodejstvovavanja koja u najmanju ruku nije bilo primjereno ni običnom čovjeku a ne jednom tako visoko rangiranom sveštenom licu.”

No, licemejerstvo Srpske crkve, oličene u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, prema mišljenju Jovićevića prati i ne manje licemjerstvo crnogorske vlasti. Tu dvoličnost ona je posebno pokazala na Cetinju, gdje je dio njenih ministara iz vladajućeg DPS prisustvovao osvještenju kamena temeljca za hram Ivana Crnojevića, sveca Crnogorske pravoslavne crkve.

Tom prilikom organizatori su kao glavnog krivca za ponižavajući položaj Crnogorske crkve kojoj nije omogućeno da učestvuje u proslavi Milanskog edikta, označili samo predsjednika države Filipa Vujanovića.

"Nigdje, skoro nigdje, ni jednom riječju bukvalno nije pomenut šef režima za koga unaprijed sigurno možemo tvrditi da gospodin Đukanović jeste onaj koji stoji iza svega toga i koji je, gotovo sam spreman reći podijelio ministar da jedni budu tamo, jedni ovamo. Zašto to vlast radi? Zato što vlast osjeća da polako gubi tlo pod nogama i da se, ne daj bože može desiti da izgube vlast, a to bi bilo strašno. Sada je to taktika, a bojim se da se i jedan dio SDP uklapa u to da vlast sada računa na jedno pojačano srpstvo, a neka SDP pokupi ovo razočarano crnogorstvo.”

A kao krajnje posljedice takve političke igre i ponovne bliskosti Srpske crkve i crnogorske vlasti, Jovićević vidi vraćanje na klerikalizaciju sa početka 90-ih, kada su crkva i država gotovo srasle?

“Klerikalizacija društva, uvođenje vjeronauke u škole, davanje raznih materijalnih ustupaka i sve ono što se dešava u Srbiji, miješanje crkve u politiku kao što je slučaj u Srbiji, sve nam to predstoji. Jedino bi moglo doći do nekih promjena ako bi se promijenila vlast u Crnoj Gori, ako bi se uspostavila demokratska vlast koja ne bi ratovala sa crkvom ali koja bi to polako i postupno, na dostojanstven način dovela do razrješenja to veliko pitanje položaja crkve u Crnoj Gori”, kaže Jovićević.