Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju granicu dugu preko 1.000 kilometara, no ona nikada u potpunosti nije utvrđena, uprkos potpisivanju sporazuma 1999. između tadašnjih predsjednika dvije države - Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana. Razlog je što ni bh. ni hrvatski parlament sporazum nisu ratifikovali.
Kako sada stvari stoje, čini se ni da i neće, s obzirom na činjenicu da predstavnici vlasti iz Republike Srpske najavljuju da neće dati saglasnost za sporazum koji, prema njihovom mišljenju, ne ide u bosanskohercegovačku korist.
Osim ratifikacije, jedan od problema je i prolaz kroz Neum, granice u oblasti Malostonskog zaljeva i rijeke Une. U toku su i pregovori dvije zemlje o pograničnim područjima. O ovim pitanjima razgovaramo sa Željkom Obradovićem, bivšim predsjednikom Komisije za granice BiH.
Obradović: Na razini povjerenstava granica je usuglašena još 2005. godine, međutim, te iste godine hrvatska vlada dala je primjedbe na razgraničenje u Neumu. Istovremeno, i predstavnici srpskog naroda u BiH iskazali su svoje neslaganje glede granice od Ivanjske dio ušća rijeke Une u Savu, sa posebnim naglaskom na granicu na rijeci Uni u gradu Kostajnici, bez obzira što su predstavnici srpskog naroda u Povjerenstvu za granicu BiH potpisali sve potrebite kartografske dokumente.
Obradović: Mislim da je i jedno i drugo. Osobno mislim da imamo dva rješenja – da li pristupiti ratifikaciji ponuđene granične crte s ovim potrebitim dokumentima, i druga varijanta – pristupiti ratifikaciji nespornog dijela granice uz prethodno definiranje spornog dijela granice. Ukoliko to nije moguće, onda razmotriti upućivanje spornog dijela granice na međunarodni sud. U Neumu je sporno nekih 5,7 kilometara, u Kostajnici nekih 4,5 kilometara.
Obradović: Most nije granično pitanje. I ono je u cijelosti pitanje Republike Hrvatske.
Kako sada stvari stoje, čini se ni da i neće, s obzirom na činjenicu da predstavnici vlasti iz Republike Srpske najavljuju da neće dati saglasnost za sporazum koji, prema njihovom mišljenju, ne ide u bosanskohercegovačku korist.
Osim ratifikacije, jedan od problema je i prolaz kroz Neum, granice u oblasti Malostonskog zaljeva i rijeke Une. U toku su i pregovori dvije zemlje o pograničnim područjima. O ovim pitanjima razgovaramo sa Željkom Obradovićem, bivšim predsjednikom Komisije za granice BiH.
RSE: Gospodine Obradoviću, koji su osnovni problemi kada je u pitanju granica sa republikom Hrvatskom?
Obradović: Na razini povjerenstava granica je usuglašena još 2005. godine, međutim, te iste godine hrvatska vlada dala je primjedbe na razgraničenje u Neumu. Istovremeno, i predstavnici srpskog naroda u BiH iskazali su svoje neslaganje glede granice od Ivanjske dio ušća rijeke Une u Savu, sa posebnim naglaskom na granicu na rijeci Uni u gradu Kostajnici, bez obzira što su predstavnici srpskog naroda u Povjerenstvu za granicu BiH potpisali sve potrebite kartografske dokumente.
RSE: Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović najavio je kako BiH neće ratifikovati ugovor koji su 1999. godine potpisali tadašnji predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Je li to više političko pitanje u BiH, ili tehničko?
Obradović: Mislim da je i jedno i drugo. Osobno mislim da imamo dva rješenja – da li pristupiti ratifikaciji ponuđene granične crte s ovim potrebitim dokumentima, i druga varijanta – pristupiti ratifikaciji nespornog dijela granice uz prethodno definiranje spornog dijela granice. Ukoliko to nije moguće, onda razmotriti upućivanje spornog dijela granice na međunarodni sud. U Neumu je sporno nekih 5,7 kilometara, u Kostajnici nekih 4,5 kilometara.
RSE: Jedno od gorućih pitanja jeste upravo Neum, odnosno pitanje razgraničenja u Malostonskom zaljevu. Koliko to može zatezati odnose između BiH i Hrvatske?
Obradović: Most nije granično pitanje. I ono je u cijelosti pitanje Republike Hrvatske.
