Prelamanje političkih interesa na slučaju Budimir

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir i u pritvoru kost je u grlu političarima u ovom entitetu, a ponajprije SDP-u BiH. Nastojanja da ga se smijeni u više navrata nisu rezultirala željenim ishodom, pa tako ni posljednji, kada njegovu smjenu niko sem zastupnika SDP BiH nije podržao.

Stanje sa Budimirom očito je poremetilo odnose u novoj parlamentarnoj većini, gdje se nejedinstvo pokazalo na trenutno najvažnijem pitanju koje bi moglo na kraju odlučiti i sastav federalne vlade. Baš kao i svojevremeno na državnom nivou sa SDA koja nije podržala tadašnji prijedlog budžeta, SDP BiH ostao je iznevjeren u nastojanjima da provede ono što je zacrtao odavno – smijeni Budimira i rekonstruiše vladu.

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir pokazao se kao nepremostiva prepreka za SDP BiH.

Nastojanja da ga se smijeni jer je u pritvoru pokazala su ne samo da nema parlamantarne većine za takvo što, već i da na njegovom sklanjanju sa pozicije insistira samo SDP-a, dok su ostali članovi tzv. četvorke, koalicije koju čine i SBB BiH i dva HDZ- a, okrenuli leđa svojim partnerima i čekaju dokaze.

Tako se na Budimiru, baš kao svojevremeno na državnom budžetu, lome odnosi i u samoj Federaciji. Cilj je, prema predsjedniku SDA Sulejmanu Tihiću, jasan:

„Ova inicijativa SDP-a jasno pokazuje i upućuje na smisao postupka - da se preuzmu ingerencije predsjednika i ostvare određeni politički ciljevi“, kaže Tihić.

Odlukom bi potpredsjednici mogli i rekonstruisati Vadu i imenovati sudije Ustavnog suda, čime bi se ostvario i krajnji cilj, što za Jasenka Selimovića, šefa kluba SDP BiH u Zastupničkom domu federalnog parlamenta, znači deblokadu, a izostanak podrške smatra demokratskim pravom:

„Ovakva odluka bi dala izlaz iz postojeće situacije u kojoj nemamo šefa izvršne vlasti i funkcionisanje institucije predsjednika Federacije apsolutno je blokirano. Ne mora značiti da ako je neko u koaliciji ili u partnerskim odnosima će svaki put glasati, podržavati stavove i prijedloge drugih stranaka iz te iste koalicije“, navodi Selimović.

To što nisu podržali partnere, jer čekaju odluku suda, ne znači da se koalicija raspala, navodi potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara:

„Neslaganje oko pojedinih rješenja ne znači da se raspala četvorka – jer četvorka ne može funkcionirati na slijepom slijeđenju ideja pojedinih dijelova četvorke“, kaže Čavara.

Međutim, ako je suditi prema Slavici Josipović iz HDZ-a 1990, ne štima baš sve sjajno:

„I prije par dana kada je usvajan zakon o povoljnijem umirovljenju vidjelo se da četvorka ne funkcionira“, podsjeća Josipović.

Kontinuitet krize

Da se međustranački problemi u Federaciji BiH nastavljaju konstatovao je i u najnovijem izvještaju generalnom sekretaru UN-a i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Tako je indirektno ukazao na kontinuitet, a ne trenutno izazvanu krizu.

Upravo stoga ovakav ishod razlaza parlamentarne većine mogao se i očekivati, navodi Adis Aarapović iz CCI:

„Imate jednu paralamentarnu većinu, a drugi, neodgovarajući sastav vlade. I onda su partneri koji su potpisali ugovor o parlamentarnoj većini ostali iznevjereni. Tu prije svega mislim na dva HDZ-a i SBB. SDP-ovi ministri, uključujući premijera, ostali su na pozicijama na kojima jesu, imaju neke poluge moći, dok istovremeno u Parlamentu sjedi parlamentarna većina koju čine četiti stranke od kojih tri nisu u tim pozicijama. Nije ova situacija, ni ova trenutna ustavna, došla sama od sebe. Ona je generirana političkim potezima političkih aktera koji su dominantno vođeni partikularnim interesima. Od dana izbora 2010. do danas to je bio slijed vrlo loših, nepromišljenih, partikularnih, uskostranačkih, pa prečesto i interesima vođenih razloga, tako da ovo što danas imamo ustvari je eskalacija potpune političke neodgovornosti“, kaže Arapović.

U situacijama koje nemaju rješenje ni u jednom dokumentu na scenu isplivaju interesi, kaže Damir Banović iz Centra za političke studije:

„Imate različite interese političke, koji onda usmjeravaju u određenom pravcu, ali nemate ustavom predviđene ovakve sitaucije. I zato mi onda imamo blokadu sistema“, naglašava Banović.

Rješenja je, dodaje Arapović, malo:

„Mislim da će ova situacija eskalirati ili potrebom za raspisivanjem vanrednih izbora, ili ćemo dočekati sljedeće opće izbore za još godinu i po dana da se ovo na jedini, ustavan i zakonit način razriješi, a to je novim činom glasanja i novim sazivima parlamenata.“

Kakva će biti odluka znaće se do kraja mjeseca, odnosno do kada traje pritvor Budimiru. Tada bi Parlament trebao ponovo da se očituje o moralnom kredibilitetu predsjednika Federacije.