Koga je sve pomilovao Budimir

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ponovio je kako treba sačekati rezultate istrage u slučaju predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, odnosno da on ostaje predsjednik tog bh. entiteta dok se optužnica ne potvrdi. I dok se čeka šta će sud reći, nameće se pitanje koliko je Budimir pomilovanja potpisao i za to uzeo novac, za što ga tereti Tužilaštvo? Inače, još uvijek aktuelnom predsjedniku Federacije BiH i ranije su se na teret stavljala sumnjiva pomilovanja osuđenika. Ništa sporno ne bi bilo da se među pomilovanima ne nalazi čak 36 ubica.

Mersad Hadžić, zvani Mirso Švicarac, uhapšen je u Hrvatskoj u martu prošle godine na osnovu potjernice koju je raspisao Interpol. U Kazneno-popravnom zavodu Zenica, gdje je trebao izdržati kaznu od dvije i pol godine zatvora, nije se dugo zadržao. Iako se njegovo ime dovodi u vezu i sa zločinačkom organizacijom Zijada Turkovića, zahvaljujući odluci o pomilovanju predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, pušten je na slobodu.

Sutkinju Kantonalnog suda u Sarajevu, koja je vodila ovaj slučaj, Dalidu Burzić, odluka o pomilovanju ipak nije iznenadila.

„To nije ništa novo, i ranije se ukazivalo na to. Druga je stvar koja je to poruka prema vani, a druga stvar kako to djeluje na tužioca koji istragu provede, optuži, dođe do osuđujuće presude suda koji presudi i koji već kad odmjerava kaznu cijeni sve što su olakšavajuće okolnosti - i onda na kraju se desi tako nešto. To je strašno“, ističe Burzić.

Od maja 2011. do decembra 2012. godine Živko Budimir, aktuelni predsjednik Federacije BiH, zaprimio je 435 zahtjeva za pomilovanje osuđenika u FBiH, a uvažio je njih 162. U rekordnih 20 mjeseci Budimir je, uz preporuku nadležne komisije, pomilovao čak 36 ubojica i drugih kriminalaca osuđenih za najteža krivična djela.

U pravu poznat kao “akt milosti”, institut pomilovanja tako su uglavnom iskoristili osuđenici bliski organiziranom kriminalu i političkim krugovima.

„Recimo, čovjek umire, umrijeće za tri mjeseca, pa pusti ga tri mjeseca sa ženom i djecom. Akt pomilovanja je jedan akt milosti države prema nekome i po meni neki kriteriji, recimo dobro vladanje radi resocijalizacije i sl., ne mogu biti razlozi za pomilovanje“, ističe sutkinja Dalida Burzić.

Samo prošle godine Budimir je pomilovao 96 osuđenika, među kojima i Sanju Vuleta, na 10 godina zatvora osuđenu za ubistvo Blaška Knezovića 2003. godine. Suprotno članu 3. Zakona o pomilovanju koji zabranjuje pomilovanje ratnih zločinaca, odlučio je osloboditi i neizdržanog dijela kazne Mehu Ibriševića, osuđenog na 15 godina zatvora za ratne zločine. Indikativan je i slučaj pomilovanja Mate Bulića, osuđenog na 15 godina zatvora. U njegovom slučaju Budimir je naložio brisanje presude.

Prema navodima Tužilaštva, za neka pomilovanja predsjednik Federacije, na čelu skupine koju su činili njegov savjetnik za boračka pitnja te službenici i pomoćnici Ministarstva pravde FBiH, kao i članovi Komisije za pomilovanja, uzimali su novčane iznose od 2.500 do 25.000 eura.

„Činjenica jeste da je Živko Budimir potpisao jako puno pomilovanja. Pa ipak, ovo što je on uradio ukoliko se ne naravno ne dokaže da je uzeo novac, to bi u konačnici moglo ići njemu na čast. Jel on uzeo u obzir sve činjenice i okolnosti kada je nekom kriminalcu smanjio kaznu, ali ja moram podsjetiti da to nije ništa novo, isto su radili njegovi prethodnici. Bivša predsjednica FBiH Bojana Krišto je, recimo, za svog mandata pomilovala svoje stranačke kolege, mnogo njih, uz ostale Peru Mađara, Branka Goluba pa čak i Hazima Vikala. Njen prethodnik, takođe tadašnji predsjednik Niko Lozančić pomilovao je svoje stranačke kolege. Oni jesu imali drugačiji tretman od ostalih osuđenika i za sada možemo govoriti da li je to moralno ili ne, jer u svakom slučaju zakon to predviđa“, navodi Suzana Mijatović, novinarka Slobodne Bosne.

Manjkavosti zakona i nelogičnosti u Ustavu

Predsjednik Federacije nedvojbeno je koristio manjkavosti Zakona o pomilovanjima, no kako ističe potredsjednik Mirsad Kebo, Zakon je ipak kršio u odredbi koja kaže da su konsultacije sa potredsjednicima Federacije obavezne.

„Ja sam se obratio Ustavnom sudu. Ovo je pitanje kompetencija i činjenice da Zakon o pomilovanju predviđa da predsjednik Federacije, a to je njegova ustavna ovlast, donosi odluke uz konsultacije sa potpredsjednicima Federacije. To nije činjeno i ja sam takav jedan akt poslao 3. oktobra prošle godine“, kaže Kebo.

Paddy Ashdown, bivši visoki predstavnik u BiH, donio je u septembru 2005. godine odluku o privremenoj obustavi ovlasti za davanje pomilovanja do donošenja zakona o na svim razinama vlasti. Na ovaj korak Ashdown se odlučio nakon što je pomilovano nekoliko visokih političkih dužnosnika rekavši da je „očigledno da je lakše kriminalcu da dobije pomilovanje od svojih prijatelja u BiH nego običnom građaninu da položi vozački ispit“. Međutim, nakon donošenja novih zakona u Federaciji 2009. godini, stara praksa je nastavljena.

Na pitanje da li može doći do eventualnih revizija pomilovanja ukoliko se utvrdi krivična odgovornost Budimira i ostalih, Vehid Šehić, član ekspertne grupe za reformu Ustava, kaže:

„Ne radi se o pravosnažnoj presudi, pa da vi sada imate zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažne presude. I to je stvar koja nije regulisana zakonom, jer kada smo sada napravili analizu vidjeli smo koliko nelogičnosti ima u Ustavu.“

Jesu li parlamentarci mogli ili trebali regairati na veliki broj pomilovanja Živka Budimira i mnogo prije, pitanje je koje će se vjerovatno naći na nekoj od narednih sjednica Parlamenta Federacije.

Inače, prema novom prijedlogu preustroja Federacije na kojem rade pravni eksperti, nezvanično doznajemo kako se funkcija predsjednika i potpredsjednika Federacije ukida, odnosno da će nadležnosti koje su do sada imali preći na Parlament FBiH, čime će zloupotrebe biti onemogućene.