Brisel traži od Podgorice rasvjetljavanje afere "Snimak"

Najnoviji izvještaj Brisela, koji je tzv “skrining”, odnosno analitički pregled poglavlja 23 i 24 sa kojima Crna Gora počinje pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, podsjeća na mnoge ranije koji su stizali sa te adrese.

Kao mantra priznaju se pomaci u poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira Crne Gore i njegovom usklađivanju sa evropskim, a kao glavni nedostatak apostrofiraju se nedovoljni rezultatati u praksi.

Brisel poručuje Podgorici da je potrebno da uloži dodatne napore kako bi osigurala potpunu nezavisnost pravosuđa i postigla solidan bilans rezultata u istragama i osudama za slučajeve korupcije koja, kako se ističe, i dalje rasprostanjena u mjeri da izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Posebnu pažnju crnogorski organi moraju posvetiti i postizanju konkretnih rezultata u presudama kada je u pitanju organizovani kriminal. On se podvlači kao jedan od glavnih izazova s kojima se Crna Gora suočava, uz opasku kako postoje dokazi da crnogorske organizovane kriminalne grupe imaju direktan kontakt s narko kartelima iz Južne Amerike.

Sve te konstatacije ne iznenađuju Slavena Radunovića iz opozicionog Demokratskog fronta, koji je predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije.

“Meni je i ostalim članovima Odbora jedan član Bundestaga veoma jasno rekao da oni očekuju najkasnije do početka ljeta konkretne rezultate i kada su u pitanju ustavne promjene u vezi sa pravosuđem kao i neku konkretizaciju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u vidu konačnih presuda i nečijeg odlaska u Spuž”.

I za Borisa Marića, višeg pravnog savjetnika u Nevladinoj organizaciji Centar za građansko obrazovanje i članu radne grupe za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom Unijom,“skrinig“ Evropske komisije samo je najava konkretnih zahtjeva koji će ubuduće biti ispostavljani zvaničnoj Podgorici.

“Tu postoje dva ključna momenta. Jedan je dvotrećinska većina za izbor prvog čovjeka sudstva, odnosno predsjednika Vrhovnog suda. Drugi, po meni mnogo problematičniji momenat je insistiranje na dvotrećinskoj većini kod izbora državnog tužioca. Oko toga će se lomiti koplja, a to su vrlo ozbiljne stvari”.

U međuvremenu, aferu “Snimak “, koja svjedoči o zlupotrebama državnih resursa za potrebe vladajuće partije u Crnoj Gori, kao da sve bolje čuju u međunarodnoj zajednici. Domaća štampa tvrdi kako je upravo zbog toga u Brisel, na konsultacije kod komesara Štefana Filea, pozvan šef delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič.

Evropska komisija, kako je dnevniku Dan potvrdio Fileov portparol Peter Stano, očekuje da crnogorske vlasti do predsjedničkih izbora 7. aprila potpuno rasvjetle aferu, koja se u neformalnim krugovima već naziva crnogorskim Votergejtom.

Povodom najnovijih detalja iz afere oglasila se i Evropska investiciona banka, najavljujući da će pokrenuti sopstvenu istragu o tome da li su njena sredstva zloupotrijebljena za potrebe vladajućeg DPS-a.

Koliko sve to može da iskomplikuje odnose na relaciji Brisel – Podgorica i zaustavi proces evropskih integracija, pitanje je na koje u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor. Slaven Radunović, pak, kaže:

“Ja ne mislim da ovo može da izazove probleme u saradnji Brisela i Podgorice već može na relaciji Brisel i sadašnja Vlada Crne Gore. Pošto u Crnoj Gori postoji opšti konsenzus da Crna Gora treba da pristupi EU i oni koji će nadam se zamijeniti ovu vladu nastaviće saradnju sa Briselom, ali ta saradnja će biti mnogo iskrenija”.

Afera “snimak”, prema riječima Borisa Marića, moraće biti rasvijetljena do kraja, ali njen epilog ne mora nužno da znači korak unazad u procesu evropskih integracija.

„Mislim da to nije korak unazad ako zvanična Podgorica to shvati na pravi način. Jednostavno, ako Crna Gora bude shvatila da to mora da ispita do kraja može čak i da ubrza evropske integracije i da otkloni neke nedostatke, prije svega neprimjerenog političkog uticaja na državne institucije. Jednostavno, mora naći hrabrosti da odgovori tom izazovu i da se pozicionira na pravi način, bez obzira na posljedice po vladajuću strukturu“, zaključuje Marić.