Hrvatska ispod prosjeka EU po indeksu korupcije

U najnovijem istraživanju globalnog indeksa korupcije, Hrvatska je sa 46 bodova u gornjoj polovici ispitanih zemalja, ali osjetno ispod prosjeka zemalja Europske unije. Na predstavljanju istraživanja u srijedu u Zagrebu rečeno je da se ne treba tješiti činjenicom da četiri države članice Europske unije po pitanju korupcije stoje lošije od Hrvatske, nego da taj problem treba nastaviti rješavati.

Po novoj, ažuriranoj i bitno preciznijoj metodologiji, koja se temelji na nalazima niza neovisnih ekspertnih institucija iz svijeta, Hrvatska je po stupnju percepcije korupcije u javnom sektoru i među političarima na 62. mjestu u svijetu među 176 promatranih zemalja, sa 46 od 100 mogućih bodova, kazao je na predstavljanju globalnog indeksa korupcije predsjednik Transparency International Hrvatska Nikola Kristić.

„To bi bila u nekoj gornjoj polovici, međutim moramo reći da je ocjena 46 daleko ispod prosjeka ocjena država članica Europske unije. Nešto smo bolji od zemalja regije, čime se uvijek tješimo, ali daleko zaostajemo za prvim zapadnim susjedima – Slovenijom“, navodi Kristić.

Član predsjedništva Transparencyja Hrvatska Don Markušić kazao je kako su po indeksu korupcije od Hrvatske lošije 4 članice EU – Rumunjska, Italija, Bugarska i Grčka, ali da to ne smije nikoga tješiti i da se mora suzbiti korupciju kako bi ona prestala ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu.

„Vlasti moraju uključiti antikorupcijske mjere u sve procese donošenja odluka i povećati otvorenost i odgovornost tijela javne vlasti prema građanima. Isto tako, javnu potrošnju i javno ugovaranje treba podvrgnuti snažnoj kontroli“, kazao je Markušić.

On je dodao da Transparency Hrvatska pozdravlja izradu zakona koji bi regulirao lobiranje i očekuje njegovo skoro donošenje.

„Sa ocjenom 46 od 100 najbliže smo prolaznoj ocjeni do sada,“ kazao je član predsjedništva Transparencyja Hrvatska Zorislav Antun Petrović.

„Prolazna ocjena bila bi – 50! Zemlje koje su ocijenjene sa 50 ili više nemaju suštinske probleme sa korupcijom, odnosno u tim zemljama korupcija je anomalija, a ne pravilo, barem u većini slučajeva.“

Uvoz korupcije

Iako je posljednja analiza uključena u ovo vrednovanje stara manje od tjedan dana, Petrović je naglasio kako se ove ocjene – što se Hrvatske tiče – odnose na mandat vlade Jadranke Kosor, dakle na prošlu godinu.

Kristić je komentirao i visok plasman Austrije – 25. na ljestvici sa 69 bodova ili Finske koja dijeli prvo mjesto sa 90 bodova, a u Hrvatskoj se upravo sudi za težak slučaj korupcije bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koji je navodno uzeo proviziju na kredit austrijske Hypo banke, a zauzvrat im omogućio privilegiran položaj na hrvatskom tržištu, ili pak finske Patrie, koje je pod ozbiljnim sumnjama da je korumpirala slovenske političare oko nabave finskih oklopnih vozila, a i Hrvatsku se spominje u toj istrazi.

„Mi smo svjedoci – kada govorimo o korupciji – da to nije samo svojstveno ovom području, nego da imamo i uvoza! A uvoza korupcije imamo upravo iz tih takozvanih razvijenih zemalja visoke demokracije i visokih ocjena. Jer, znate kako kapital kada dolazi traži pogodno tlo, traži suradnike koji neće puno pitati, koji će biti dobro plaćeni da odrade taj posao makar to išlo na štetu zemlje u kojoj se taj projekt ostvaruje, ali – da ide u korist tog kapitala!“

Dodajmo ovdje kako se i visoko 37. mjesto Slovenije sa 61 bodom malo “sudara“ sa aktualnim masovnim prosvjedima protiv korupcije, koji su započeli u Mariboru i proširili se širom Slovenije.

A upravo je mariborski gradonačelnik Franc Kangler aktualno u čak 12 istraga zbog korupcije, među kojima je i ona oko trošenja europskog novca na pripreme za ovogodišnju ulogu Maribora kao europske prijestolnice kulture, gdje se sumnja da su „zamračeni“ deseci milijuna eura iz europskih fondova.