Veterani u RS nezadovoljni uredbom o boračkom dodatku
Maja Bjelajac
Zbog lošeg materijalnog položaja veteranima u RS pritekli su u pomoć veterani iz Federacije
Veterani u RS nezadovoljni uredbom o boračkom dodatku
Uredba o boračkom dodatku koju je nedavno donijela vlada RS i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca koji je u decembru usvojio entitetski parlament, za cilj imaju uštede u budžetu a ne zaštitu i zbrinjavanje populacije na koju se odnose – zaključak je pojedinih predstavnika ratnih vojnih invalida.
Iako su se na javnim raspravama o ovim aktima mogle čuti prijetnje da će početak isplata tih naknada donijeti proteste, predstavnici organizacija koje okupljaju borce i ratne vojne invalide utišali su se. Objašnjenje je prozaično: finansiraju se iz budžeta Republike Srpske, a nisu jedinstveni unutar svojih redova.
Mnogo bure u posljednja dva mjeseca izazvao je Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, ali i nedavno utvrđen borački dodatak.
Usaglašavanja predstavnika resornog ministarstva i predstavnika populacije na koju se zakonski akti odnose, bila su žučna ali se pokazalo da se bura ipak desila u čaši vode.
Uredbom je uveden mjesečni borački dodatak za borce svih sedam kategorija, sa navršenih 60 godina života i više, koji se izračunava množenjem osnovice od marku i šezdeset sa brojem mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava. Šta to znači, prevedeno u konkretne iznose, objašnjava predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS Dražen Perendija.
"Mislim da bi borac prve kategorije, koji mora imati najmanje 32 mjeseca učešća u zoni, imao negdje na nivou mjeseca od 50 do 70 KM.’’
Uprkos više nego simboličnoj mjesečnoj naknadi za borce, iz resornog ministarstva uporno podsjećaju da je prijedlog vlade bio da starosna granica bude 63 godine, što znači da bi bio manji broj korisnika naknade, osnovica bi bila dvije i po marke, a mjesečni iznos naknada veći.
Zgrada Vlade RS u Banjoj Luci
Entitetski pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović rekao je za Radio televiziju RS da je borcima ponuđen pregled broja korisnika po godištima, broj mjeseci provedenih na frontu o finansijski različiti iznosi dodatka.
"Boračka organizacija daje saglasnost za Uredbu o boračkom dodatku’, naveo je.
Za ratne vojne invalide, objašnjava predsjednik Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida Republike Srpske Dragomir Jančić, ostao je sporan Član 16 Zakona, o obračunu invalidnina, na koji je Vlada donijela amandman. Njime je regulisano da je osnova za obračun prosjek plata u RS, ali na osnovu raspoloživih sredstava.
Opozicija u entitetskom parlamentu prevela je to na izreku – koliko para toliko muzike.
‘’Vlada je pravila nove zakone, ne zato da bi poboljšala situaciju ove populacije nego išla je na ovoj populaciji pravi uštede u budžetu’’, zaključio je Jančić.
Pantelija Ćurguz
Iz donesenih akata kojima se regulišu naknade i invalidnine borcima, jasno je da se socijalni mir pokušao kupiti uključivanjem većeg broja korisnika u sistem, na račun iznosa naknada. Ipak, za konačno rješenje nije odgovorna samo vlast već i predstavnici boraca koji su, usprkos ranijim najavama da će zaštititi svoju populaciju, popustili pred pritiskom onih koji finansiraju njihove organizacije.
Predsjednik Skupštine Saveza ratnih vojnih invalida RS Dragoslav Mijanović prekinut je na Radio televiziji RS nakon što je rekao da su se o spornom amandmanu 16, pred zasijedanje parlamenta, direktno dogovorili predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić i predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz. Mijanović kaže da je se Boračka organizacija nastojala dodvoriti zapadnom dijelu RS gdje je najveći broj boraca s manjom kategorizacijom.
"Boračka organizacija, sa svojim busanjem u prsa da je toliko jaka i reprezentativna u RS, pokazala je svoju snagu ovim i da nisu htjeli da pokažu, ja moram opet reći, zapadni dio RS, da zaštite te borce pa su išli do krajnosti sedme kategorije i tako su smanjili taj mjesečni obračin boračkog dodatka na marku i 60 feninga", napomenuo je Mijanović.
Brojne revizije koje su rađene nisu donijele željene rezultate, jer su revidirani invalidi prve kategorije u namjeri da im se umanji stepen invaliditeta. Istovremeno su pravo na invalidninu sačuvali brojni sporni invalidi penzionisani po osnovu psihičkih oboljenja.
******** U programu Pred licem pravde objavljujemo:
