Hoće li iko odgovarati za ratni zločin na Kazanima
Samir Bejtić, početkom protekle sedmice, u ponovnom suđenju oslobođen je optužbi da je počinio zločine nad Srbima na lokalitetu Kazani u Sarajevu. U julu 2006. godine Bejtić je osuđen pred Kantonalnim sudom u Sarajevu na 14 godina i šest mjeseci zatvora zbog ubistva civila na lokalitetu Kazani, a nakon obnovljenog suđenja, oslobođen je optužbe.
Nakon oslobađajuće presude Bejtića, jedinog koji je zbog događaja na Kazanima bio optužen za ratne zločine, javnost se pita kada će neko, nakon skoro 20 godina, konačno odgovarati za smrt civila koji su nevini okončali u trebevićkoj provaliji.
Bajtić je, prema optužnici, osumnjičen za ubistvo Zorana Vučurevića i Božidara Šljivića, zlostavljanje i učešće u ubistvu Duška Jovanovića i Ergina Nikolića, kome je lično odsjekao glavu, pa njihova tijela bacio u jamu Kazani.
Oslobođen je i optužbi za fizičko zlostavljanje i učešće u ubistvu Branislava Radosavljevića i Predraga Šalipura.
Sudija Jasenko Ružić konstatovao je da su zločini počinjeni, ali je Bejtić oslobođen optužbi iako je u postupku iskaz dalo više od 30 svjedoka.
„Svi ovi svjedoci su u svojim iskazima bili neodređeni, pogotovo u pogledu učešća Bejtić Samira navodeći da se ne sjećaju događaja, da su bili maltretirani od strane vojnih organa bezbjednosti da daju određene iskaze. U odnosu na optuženog Bejtić Samira nijedan od saslušanih svjedoka nije eksplicitno potvrdio navode optužnice da je on na način opisan u činjeničnom opisu počinio krivična djela ubistava na svirep način Jovanović Duška i Nikolić Ergina, odnosno ubistvo u pomaganju u odnosu na Šalipur Predraga i Šljivić Božidara, te ratnog zločina u odnosu na oštećenog Vučurević Zorana“, kazao je sudija.
Jedan od ubijenih, Predrag Šalipur bio je pripadnik 10. brdske brigade i kućni
prijatelj Mušana Topalovića Cace koji komandovao ovom brigadom, naređivao i učestvovao u ubistvima. Predragov otac, Momčilo Šalipur nezadovoljan je ovakim ishodom događaja.
„Odveli su ih na Kazane - i fino ima sudska presuda, ima vojna presuda, kantonalna, sve fino opisuje ko je bo nožem sedam puta mog sina, ko ga je preklao, ko mu je odsjekao glavu. Tako isto i Branislavu. Branislavu je odsjekao glavu sabljom Samir Bejtić“, kaže Momčilo Šalipur.
Još uvijek ne postoji zvaničan podatak o broju ubijenih. Odgovornost za zločine nad civilima na Kazanima, među kojima je bilo najviše pripadnika srpske nacionalnosti, pripada 10. brdskoj brigadi Armije BiH. Vlasti u Sarajevu tvrde da su odavno riješili pitanje ubistava, jer je krajem 1993. godine pokrenuta akcija u kojoj je Caco uhapšen, a potom i ubijen. Nakon što je njegovo tijelo nekoliko godina ležalo pod oznakom N.N, 1997. je iskopano, a sahranjen je kao heroj.
Ne postoji epilog u smislu ratnog zločina
Slaviša Šućur, nosilac "Zlatnog ljiljana" i poslanik u federalnom Parlamentu, kaže da se ni vlasti ni javnost u Sarajevu nisu nikada jasno odredili prema ovom zločinu.
„Ta priča nije završena kako treba. Ostala je uvijek dilema čak između najviših. Dužnosnicima je bila priča kao jeste malo zločinac, malo nije. Jednostavno izostala je potpuno jasna, rezolutna osuda svega što je taj čovjek
Vildana Selimbegović
počinio. Nema priče da neko može biti i heroj i zločinac. Zločinac nikad ne može biti heroj – to je nešto što bi trebalo da bude svima jasno. A, nažalost, najodgovorniji ljudi u ovoj državi nisu bili u stanju da to postave na taj način“, kaže Šućur.
Zbog nedostatka dokaza, Haški tribunal je slučaj Kazani proslijedio domaćem tužilaštvu. Tokom rata u Sarajevu je osuđeno 14 učesnika u ovom zločinu, ali za ubistva. Za ratni zločin suđeno je jedino Samiru Bejtiću.
„Epilog Kazana nemamo u smislu presude za ratni zločin, iako više niko ne može negirati da se radi o zločinu. Ne može se reći da se za Kazane nije znalo i da se o Kazanima ovdje šutjelo. Istina je, kada smo objavili Kazane, bila sam u Danima u to vrijeme, zaista je to bio svojevrsni šok, ali mislim da niko ne može tražiti opravdanje u tome da nije znao i da se o Kazanima nije govorilo“, kaže novinarka Vildana Selimbegović.
Za zločine na Kazanima nikada niti jedan viši vojni zvaničnik Armije BiH nije odgovarao. Nedavno je potpredsjednik Federacije Svetozar Pudarić pokrenuo inicijativu za podizanje spomen obilježja građanima Sarajeva koji su tokom rata ubijani i bačeni u jamu Kazani. Prema dostupnim informacijama, iz jame su izvučeni posmrtni ostaci 30 osoba, od kojih je jedna trećina identifikovana. Namjera inicijatora je da podizanje spomenika bude čin javne osude.
