Vode se istrage protiv 30 žena zbog ratnih zločina
Početak procesa protiv Albine Terzić prvo je suđenje pred Sudom BiH jednoj ženi za ratne zločine u BiH. U Tužilaštvu kažu da se vode istrage za oko 30 žena za koje se sumnja da su počinile ratni zločin.
Neke od njih napustile su BiH, ali su nakon više od decenije, ipak, uhapšene u SAD-u. Žrtve svjedoče da su žene tokom rata bile surove i okrutne prema zatvorenim civilima, ali i vojnicima, te da se ni na koji način ne smije umanjiti značaj njihovih zločina u odnosu na one koje su počinili muškarci.
Albina Terzić prva je žena optužena za ratni zločin kojoj se sudi pred Sudom BiH. Optužena je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području opštine Odžak. O detaljima optužnice Adisa Karačić iz odjela za medije Tužilaštva BiH kaže:
„Terzić Albina se tereti da je za vrijeme rata u BiH kao pripadnica vojne policije HVO-a od maja 1992. do sredine jula iste godine u Odžaku, sama ili skupa sa drugim pripadnicima HVO-a, sudjelovala u nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti koji su bili nezakonito zatvoreni u prostorijama osnovne škole u Odžaku i u tvornici Trolit u Odžaku. U optužnici se navodi da je optužena Albina Terzić u navedenom periodu u Odžaku gdje su bili protivpravno zatvoreni civili srpske nacionalnosti nečovječno postupala prema zatvorenicima, koje je udarala policijskim palicama po vratu, ramenima i glavi, šamarala ih, na njih huškala psa, te mučila i zlostavljala, ponižavala i vrijeđala na različite načine, uključujući i prisiljavanje zatvorenika na seksualni odnos ili drugi oblik teškog seksualnog nasilja.“
Okrutnosti Albine Terzić, tada dvadesetogodišnje djevojke, iz zatvoreničkih dana sjeća se danas Ljubo Pavić iz Novog Grada. Kaže da je po raznim zatvorima, od Odžaka do Širokog Brijega, proveo 15 mjeseci:
„Ja sam sve te logore prošao. Onaj ko je zaslužio neka i odgovara, a ja znam da je ona nas tukla u logoru, maltretirala, udarala daskom i što god je uhvatila u ruke time je udarala. Ja znam ono što je ona radila i što je izvršavala. A sad će odgovoriti ko je njoj naređivao.“
Žena monstrum
Nažalost, slučaj Albine Terzić nije jedini. U Tužilaštvu BiH trenutno se vode istrage za oko 30 žena za koje se sumnja da su počinile ratni zločin.
Rasema Handanović, zvana Zolja, ratna pripadnica jedinice Zulfikar Armije BiH, godinama je u SAD-u živjela pod lažnim identitetom, gdje je i uhapšena. Zolja, čije izručenje BiH se očekuje, osumnjičena je za zločine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a u selu Trusina kod Konjica, aprila 1993. godine.
Derventa
U SAD je početkom 2011. uhapšena i Azra Bašić, osumnjičena za ratni zločin nad Srbima u Derventi, a istragu protiv nje vodilo je Okružno tužilaštvo u tom gradu.
Okružno tužilaštvo u Doboju sredinom 2007. godine podiglo je optužnicu protiv Indire Vrbanjac - Kamerić, a predmet potom proslijedilo Tužilaštvu BiH. U optužnici se navodi da je odvodila žene na prvu borbenu liniju, gdje ih je po čitavu noć silovalo desetine vojnika. Indiru Vrbanjac - Kamerić po zvjerstvima pamte i prve komšije, a jedna od njih je svjedokinja Tužilaštva koja je željela ostati anonimna, a 1993. godine bila je zatvorena zajedno sa sedmogodišnjom kćerkom:
„Ja sam bila u logoru u Bosanskom Brodu, u skladištu robne kuće beogradske. Bila sam u drugom stanju. Tučena svakojako. Krili su me od Međunarodnog crvenog krsta. Kad sam bila u kućnom pritvoru, pa silazila neki puta dolje u podrum, ona je meni rekla da ću ja biti njezina poslastica, kao - neću ja četnika roditi. Ona je mene elektrodom vrućom ubola u stomak, što se i sada vidi.“
Žena-monstrum u tijelu djevojčice, riječi su kojima su preživjeli logoraši logora Luka u Brčkom najčešće opisivali Moniku Simonović. Komandant logora 1992. godine bio je osuđeni ratni zločinac Goran Jelisić Adolf, a kojem je u ubistvima asistirala tada šesnaestogodišnja Monika. Haški tribunal 2001. godine osudio je Jelisića na 40 godina zatvora. Monika Simonović nikada nije procesuirana.
Među nikada procesuiranim su i žene-isljednici iz logora Omarska kod Prijedora. Hasiba Harambašić, koja je desetine puta vođena na ispitivanje, sjeća se žene po imenu Mirjana Janković, a koja je povremeno dolazila u Omarsku, a radila u MUP-u Republike Srpske.
„I ovdje u SUP-u čim sam privedena, tad se nije znalo ni zašto sam, ni zbog čega sam došla, odmah me počela tući, maltretirati, vrijeđati. To je strašno bilo. Mislim da mi je to bilo teže nego Omarska. U Omarskoj znate bar šta vas čeka.“
Za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini do sada jedino se sudilo Biljani Plavšić, bivšoj predsjednici Republike Srpske, koju je Haški tribunal, nakon priznanja krivice, 2003. godine osudio na 11 godina zatvora.
