Nezadovoljavajući stepen saradnje na regionalnom nivou u radu na predmetima ratnih zločina, jedan je od razloga za izradu Strategije, koja je u Bosni i Hercegovini donesena prije tri godine. No, iako je, pored toga, strategijom predvidjeno da se ujednači sudska praksa u predmetima ratnih zločina koji se vode pred sudovima u BiH, da podrška i zaštite svjedoci, ništa se bitnije nije promijenilo.
Njenom provedbom nisu zadovoljne žrtve, ali ni Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, čiji izvještaj o radu za prošlu godinu, podsjećamo, nije usvojen u Parlamentu BiH. O svemu tome u intervjuu za Program pred licem pravde govori Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Novković: Vijeće ministara BiH je u novembru 2008. godine donijelo Strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina i aprila mjeseca 2009.godine je formiralo nadzorno tijelo za praćenje i davanje određenih sugestija kada je u pitanju implementacija Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH. Ja sam kao predsjednik Vijeća predsjedavajući tog tijela i mi8 smo do sada održali 23 sastanka. Posljednji sastanak je bio prošle sedmice u Brčkom sa svim
glavnim tužiocima u BiH i najodgovornijim ljudima iz policijskih agencija i policijskih struktura. Naime, primjećeno je da Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH se ne implementira planiranim tempom. Naša je procjena da je došlo do određenog zastoja u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Došli smo i do zaključka da neuobičajeno veliki broj prijava SIPE i drugih policijskih agencija nije riješen po 4-5 ili 6 godina u Tužilaštvu BiH. Mi smo već napravli jednu analizu i održaćemo početkom oktobra sastanak da u detalje analiziramo koji su to razlozi što se prijave ne rješavaju, a naročito prijave u najsloženijim predmetima koje stoje godinama u tom tužilaštvu.
Novković: Tužilaštvo BiH je najmjerodavnije da kaže da li treba još tužilaca i koliko. Mi smo dobili jedno obavještenje od tog tužilaštva, kada smo međunarodne tužioce zamijenili domaćim da trenutno tada nije bilo potrebno proširenje sistematizacije kada su u pitanju predmeti ratnih zločina, a po mojoj procjeni trebaće proširena sistematizacija kao i da se to tužilaštvo popuni sa određenim brojem tužilaca. Isto tako, moja, ali i sugestija nadzornog tijela je da se izvrši preraspodjela postojećih tužilaca, da se jedan broj njih koji rade u drugim odjelima osposobi za rad na predmetima ratnih zločina.
Zaštita svjedoka u entitetima nedovoljna
Novković: Zaštita svjedoka je dobro obezbijeđena kada je u pitanju Tužilaštvo BiH. Plan koji je dosta dobro razrađen, gdje su svjedoci obezbijeđeni i dinamika zaštite svjedoka na tom Tužilaštvu po mojoj procjeni je na zadovoljavajućem nivou. Glavni akcenat će biti usmjeren na entitetska tužilaštva jer tamo nije obezbijeđena dovoljna zaštita svjedoka.
Novković: Mi smo već u dva tužilaštva u BiH i to Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu i Okružno tužilaštvo u Banjaluci su sa jednim programom to riješili. I u jednom i u drugom tužilaštvu su zaposleni psiholozi i druga stručnja lica koja rade sa svjedocima i to je dalo svoje bolje efekte i rezultate.
Novković: Oni imaju određene primjedbe. Mi ćemo te njihove primjedbe, kao što smo činili i ranije, u potpunosti razmotriti. Dobar dio tih njihovih primje
dbi nema osnova. Međutim, ima jedna primjedba koja stoji, a to je da bh pravosuđe nije efikasno i VSTV i sve pravosudne institucije u BiH će usmjeriti svu svoju aktivnost na efikasnost sudova i tužilaštava. Ima jedan norveški program koji smo potpisali sa Vladom Kraljevine Norveške i koji se isključivo odnosi na poboljšanje efikasnosti sudova i tužilaštava u BiH koji traje tri i po godine. To su značajna donatorska sredstva od oko 6,5 miliona evra i ja puno očekujem od tog projekta sve u cilju što efikasnijeg rada pravosudnih institucija i svakako obezbjeđenja nezavisnog, nepristrasnog i stručnog pravosuđa, jer smatramo da bez takvog pravosuđa i takvog Vijeća nema pravne države.
Novković: Ja lično kao predsjednik VSTV, a i moje kolege članovi VSTV direktno nemamo nikakvih pritisaka izuzev što ima dosta, a naročito u posljednje vrijeme, iznošenja određenih činjenica u sredstvima javnog informisanja gdje istinski nemaju svojih argumenata. Ne može se izvršit pritisak na Vijeće ali javnost dobija pogrešnu informaciju o radu Vijeća, o radu sudova, tužilaštava i svakako da se to odražava u negativnom mislu na rad sudova i tužilaštava.
* * * * *
Svi prilozi iz ovosedmične emisije programa Pred licem pravde:
Novković: Bilježimo zastoj u procesuiranju predmeta ratnih zločina
Pri kraju suđenja za ubistva Hrvata u Bugojnu
Svjedoci zločina u BiH bez podrške države
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Njenom provedbom nisu zadovoljne žrtve, ali ni Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, čiji izvještaj o radu za prošlu godinu, podsjećamo, nije usvojen u Parlamentu BiH. O svemu tome u intervjuu za Program pred licem pravde govori Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
RSE: Gospodine Novkoviću, kako se provodi Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH?
Novković: Vijeće ministara BiH je u novembru 2008. godine donijelo Strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina i aprila mjeseca 2009.godine je formiralo nadzorno tijelo za praćenje i davanje određenih sugestija kada je u pitanju implementacija Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH. Ja sam kao predsjednik Vijeća predsjedavajući tog tijela i mi8 smo do sada održali 23 sastanka. Posljednji sastanak je bio prošle sedmice u Brčkom sa svim
Došli smo i do zaključka da neuobičajeno veliki broj prijava SIPE i drugih policijskih agencija nije riješen po 4-5 ili 6 godina u Tužilaštvu BiH.
RSE: Udruženja žrtava često spočitavaju sporo procesuiranje predmeta ratnih zločina pred domaćim sudovima, a sudovi kažu da imaju nedovoljan broj tužilaca zbog čega mnogi predmeti nisu došli na red. Zašto nema dovoljno tužilaca?
Novković: Tužilaštvo BiH je najmjerodavnije da kaže da li treba još tužilaca i koliko. Mi smo dobili jedno obavještenje od tog tužilaštva, kada smo međunarodne tužioce zamijenili domaćim da trenutno tada nije bilo potrebno proširenje sistematizacije kada su u pitanju predmeti ratnih zločina, a po mojoj procjeni trebaće proširena sistematizacija kao i da se to tužilaštvo popuni sa određenim brojem tužilaca. Isto tako, moja, ali i sugestija nadzornog tijela je da se izvrši preraspodjela postojećih tužilaca, da se jedan broj njih koji rade u drugim odjelima osposobi za rad na predmetima ratnih zločina.
Zaštita svjedoka u entitetima nedovoljna
RSE: Nedovoljna zaštita svjedoka jedan je od problema u procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine, da li je po vama razlog nedostatak novca, ili nešto drugo?
Novković: Zaštita svjedoka je dobro obezbijeđena kada je u pitanju Tužilaštvo BiH. Plan koji je dosta dobro razrađen, gdje su svjedoci obezbijeđeni i dinamika zaštite svjedoka na tom Tužilaštvu po mojoj procjeni je na zadovoljavajućem nivou. Glavni akcenat će biti usmjeren na entitetska tužilaštva jer tamo nije obezbijeđena dovoljna zaštita svjedoka.
RSE: Može li se taj problem uskoro riješiti?
Novković: Mi smo već u dva tužilaštva u BiH i to Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu i Okružno tužilaštvo u Banjaluci su sa jednim programom to riješili. I u jednom i u drugom tužilaštvu su zaposleni psiholozi i druga stručnja lica koja rade sa svjedocima i to je dalo svoje bolje efekte i rezultate.
RSE. Parlamentarci nisu prihvatili Izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Koji je razlog za to?
Novković: Oni imaju određene primjedbe. Mi ćemo te njihove primjedbe, kao što smo činili i ranije, u potpunosti razmotriti. Dobar dio tih njihovih primje
VSTV i sve pravosudne institucije u BiH će usmjeriti svu svoju aktivnost na efikasnost sudova i tužilaštava.
RSE: Ima li političkih pritisaka na rad VSTV?
Novković: Ja lično kao predsjednik VSTV, a i moje kolege članovi VSTV direktno nemamo nikakvih pritisaka izuzev što ima dosta, a naročito u posljednje vrijeme, iznošenja određenih činjenica u sredstvima javnog informisanja gdje istinski nemaju svojih argumenata. Ne može se izvršit pritisak na Vijeće ali javnost dobija pogrešnu informaciju o radu Vijeća, o radu sudova, tužilaštava i svakako da se to odražava u negativnom mislu na rad sudova i tužilaštava.
* * * * *
Svi prilozi iz ovosedmične emisije programa Pred licem pravde:
Novković: Bilježimo zastoj u procesuiranju predmeta ratnih zločina
Pri kraju suđenja za ubistva Hrvata u Bugojnu
Svjedoci zločina u BiH bez podrške države
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.