I Crna Gora prati svjetski trend - nezaposlenost je u konstantnom porastu - još uvijek manje nego u zemljama regiona, „svega“ 11 posto. Domaći stručnjaci nezaposlenost mladih vide kao najvažniji društveni problem.
„Crnoj Gori su potrebni radnici, a ne pravnici. Crnoj Gori su potrebni farmeri, a ne menadžeri. Crnoj Gori su potrebne zanatlije, a ne diplomate“, kaže Božidar Šišević, samostalni istraživač u Centru za ljudske resurse crnogorskog Zavoda za zapošljavanje, koji je slikovito i sažeto, polušaljivim tonom, precizno dijagnostifikovao osnovni problem velikog broja nezaposlenih, među kojima najviše ima mladih.
Direktor Inicijative mladih za ljudska prava, Boris Raonić, je, govoreći o činjenici da u Crnoj Gori postoji veliki broj mladih ljudi koji ne mogu ostvariti jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na rad, rekao da se radi o veoma ozbiljnom problemu.
„Po nekim našim saznanjima i saznanjima partnerskih organizacija koje se bave ovom oblašću, situacija koja je nastala nakon ekonomske krize u Crnoj Gori, dodatno je pogoršala problem koji je ranije bio veoma izražen. U zadnje vrijeme nezaposlenost u Crnoj Gori raste, a problem je dodatno ozbiljan jer veliki broj ljudi izlaz iz ovog stanja nalaze na sivom tržištu rada, gdje naravno nemaju nikakvu vrstu zaštite od države“, navodi Raonić.
Univerzitet Donja Gorica
„Koji je naš osnovni problem u svjetlu tekućeg evro-integracionog procesa“, zapitao se tokom nedavno održanog Miločerskog foruma dekan Univerziteta Donja Gorica, Veselin Vukotić. „Neko navodi razvoj demokratije, neko sudstvo, neko čak i izborni zakon“, nastavio je profesor Vukotić, koji je odmah potom, auditorijumu i ukupnoj javnosti, isporučio i odgovor na sopstveno pitanje:
„Po meni, to je nezaposlenost mladih ljudi, to je problem regiona, to je problem Evrope. Kako će naš ulazak u EU uticati na zapošljavanje i budućnost mladih u Crnoj Gori i regionu? Mi smatramo da se to rješava po automatizmu, samim ulaskom u EU. Preko 60% mladih, od 16 do 24 godine, u regionu je bez posla. S toga jedina agenda društva, države, kompanije, pojedinca, svakog mladog čovjeka jeste pitanje kako se zaposliti. Pitanje kako se zaposliti je ključno pitanje od danas do sljedećih nekoliko decenija.“
Neuskađenost obrazovnog sistema i potreba
Samostalni istraživač Centra za ljudske resurse Zavoda za zapošljavanje, Božidar Šišević, naglašavajući da govori isključivo u svoje ime, ukazuje na strukturni poremećaj tržišta rada koji je uzrokovan neusklađenošću obrazovnog sistema i realnih potreba:
„Naš obrazovni sistem produkuje kadar koji u velikoj mjeri ne može da nađe adekvatna radna mjesta, a to znači ono za šta su se školovali. S druge strane, privreda i potrebe privrede su sasvim drugačije. To je u ovom trenutku možda najaktuelnije, kada su u pitanju mladi ljudi. Imamo i jedan novi fenomen, a to je da su ranije srednjoškolci činili najveći broj nezaposlenih, a sada mladi ljudi sa fakultetima čine najveći balast za zapošljavanje.“
Već je godinama poznato da crnogorski obrazovni sistem hronično pati zbog problema koji je rezultat neodgovarajuće upisne politike. Godinama je poznato da se u srednje škole i na fakultete upisuju učenici i studenti za profesije kojima je tržište rada prezasićeno, dok za deficitarna zanimanja ne postoji dovoljan interes. Sada se javila nova, stručnjaci kažu – anomalija.
Zvanični podaci državnog Zavoda za zapošljavanje govore da je u Crnoj Gori više od stotinu nezaposlenih magistara i pet doktora nauka.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta, Branka Bošnjak, kaže da će hiperprodukcija svršenih visokoškolaca i postdiplomaca napraviti veliku štetu cjelokupnom društvu.
„Izgleda da je visoko obrazovanje postalo jedan veliki biznis gdje je najbitnije da studenti plate školarinu, što odgovara institucijama u kojima pokušavaju da studiraju, a samim tim da dobiju i diplomu. Najbitnije je da se redovno plaća školarina i to donosi profit institucijama. Da li iza toga stoji znanje – ubijeđena sam da ne – mada su oni najbolji studenti dobri u svim sistemima, ali sada očigledno da postoje anomalije“, zaključuje Branka Bošnjak.
„Crnoj Gori su potrebni radnici, a ne pravnici. Crnoj Gori su potrebni farmeri, a ne menadžeri. Crnoj Gori su potrebne zanatlije, a ne diplomate“, kaže Božidar Šišević, samostalni istraživač u Centru za ljudske resurse crnogorskog Zavoda za zapošljavanje, koji je slikovito i sažeto, polušaljivim tonom, precizno dijagnostifikovao osnovni problem velikog broja nezaposlenih, među kojima najviše ima mladih.
Direktor Inicijative mladih za ljudska prava, Boris Raonić, je, govoreći o činjenici da u Crnoj Gori postoji veliki broj mladih ljudi koji ne mogu ostvariti jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na rad, rekao da se radi o veoma ozbiljnom problemu.
„Po nekim našim saznanjima i saznanjima partnerskih organizacija koje se bave ovom oblašću, situacija koja je nastala nakon ekonomske krize u Crnoj Gori, dodatno je pogoršala problem koji je ranije bio veoma izražen. U zadnje vrijeme nezaposlenost u Crnoj Gori raste, a problem je dodatno ozbiljan jer veliki broj ljudi izlaz iz ovog stanja nalaze na sivom tržištu rada, gdje naravno nemaju nikakvu vrstu zaštite od države“, navodi Raonić.
„Po meni, to je nezaposlenost mladih ljudi, to je problem regiona, to je problem Evrope. Kako će naš ulazak u EU uticati na zapošljavanje i budućnost mladih u Crnoj Gori i regionu? Mi smatramo da se to rješava po automatizmu, samim ulaskom u EU. Preko 60% mladih, od 16 do 24 godine, u regionu je bez posla. S toga jedina agenda društva, države, kompanije, pojedinca, svakog mladog čovjeka jeste pitanje kako se zaposliti. Pitanje kako se zaposliti je ključno pitanje od danas do sljedećih nekoliko decenija.“
Neuskađenost obrazovnog sistema i potreba
Samostalni istraživač Centra za ljudske resurse Zavoda za zapošljavanje, Božidar Šišević, naglašavajući da govori isključivo u svoje ime, ukazuje na strukturni poremećaj tržišta rada koji je uzrokovan neusklađenošću obrazovnog sistema i realnih potreba:
„Naš obrazovni sistem produkuje kadar koji u velikoj mjeri ne može da nađe adekvatna radna mjesta, a to znači ono za šta su se školovali. S druge strane, privreda i potrebe privrede su sasvim drugačije. To je u ovom trenutku možda najaktuelnije, kada su u pitanju mladi ljudi. Imamo i jedan novi fenomen, a to je da su ranije srednjoškolci činili najveći broj nezaposlenih, a sada mladi ljudi sa fakultetima čine najveći balast za zapošljavanje.“
Već je godinama poznato da crnogorski obrazovni sistem hronično pati zbog problema koji je rezultat neodgovarajuće upisne politike. Godinama je poznato da se u srednje škole i na fakultete upisuju učenici i studenti za profesije kojima je tržište rada prezasićeno, dok za deficitarna zanimanja ne postoji dovoljan interes. Sada se javila nova, stručnjaci kažu – anomalija.
Zvanični podaci državnog Zavoda za zapošljavanje govore da je u Crnoj Gori više od stotinu nezaposlenih magistara i pet doktora nauka.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta, Branka Bošnjak, kaže da će hiperprodukcija svršenih visokoškolaca i postdiplomaca napraviti veliku štetu cjelokupnom društvu.
„Izgleda da je visoko obrazovanje postalo jedan veliki biznis gdje je najbitnije da studenti plate školarinu, što odgovara institucijama u kojima pokušavaju da studiraju, a samim tim da dobiju i diplomu. Najbitnije je da se redovno plaća školarina i to donosi profit institucijama. Da li iza toga stoji znanje – ubijeđena sam da ne – mada su oni najbolji studenti dobri u svim sistemima, ali sada očigledno da postoje anomalije“, zaključuje Branka Bošnjak.