Njemački Bundestag igraće ubuduće veću ulogu u izdvajanju budžetskog novca za pomoć posrnulim zemljama Evropske unije, odlučio je danas Ustavni sud Njemačke.
Najviša pravna instanca u Karlsruheu odbila je međutim zabraniti izdvajanje novca za pomoć, prije ostalih Grčkoj, što su tražili šestorica najvećih njemačkih euroskeptika.
Izdvajanje skoro 22 i po milijarde eura, s koliko je Njemačka pomogla Grčkoj, nije u suprotnosti s Ustavom te zemlje.
Tako su odlučili ustavne sudije na današnjem zasjedanju, odgovarajući na pritužbu da "milijarde eura pomoći drugima ugrožavaju stabilnost ustavnog poretka njihove zemlje".
Sudije su odobrile davanje pomoći zemljama eurozone, ali podsjetili da se svaki dalji korak mora uskladiti u Bundestagu.
Prevedeno na jezik običnog čovjeka, nema potpisivanja blanko čekova pomoći nikome, niti se po automatizmu podrazumijeva da se svima mora pomoći. Svaki će paket morati biti obrazložen, a kontrolu će imati Parlament.
Kako pomoći zajedničkoj valuti
Bivši sudija Ustavnog suda Hans Hugo Klein obrazlaže:
"Ono što se iz presude vidi jeste da se mora voditi računa o granicama, da se ne bismo doveli u situaciju preuzimanja obaveza koje su toliko velike da mogu doći u sukob s Ustavom. U našem najvišem zakonu naime postoji takozvana kočnica zaduživanja".
Bundestag, Berlin, 27. novembar 2009.
Ova odluka suda u Karlsruheu važna je za budućnost eurozone, jer teško da se i Grčkoj i ostalim posrnulim evropskim zemljama može pomoći bez Njemačke.
Osim toga, odluka potvrđuje i opredjeljenje Berlina da i dalje čvrsto stoji uz Maastricht i Lisabon, ali da je suverenitet Njemačke ipak iznad svega.
Preveliko zaduživanje kojim pomažeš drugom, a uništavaš samog sebe, protivno je Ustavu, odlučile su sudije u Karlsruheu.
Evropska unija, takva kakva danas postoji, još uvijek je slabija od unutrašnjih interesa pojedinih država.
Euro je, nakon ove odluke, ponovno opao za nekoliko procenata. Njemački parlamentarci u četvrtak će, peti put od 2010., raspravljati o načinima na koji se može pomoći zajedničkoj valuti.
Najviša pravna instanca u Karlsruheu odbila je međutim zabraniti izdvajanje novca za pomoć, prije ostalih Grčkoj, što su tražili šestorica najvećih njemačkih euroskeptika.
Izdvajanje skoro 22 i po milijarde eura, s koliko je Njemačka pomogla Grčkoj, nije u suprotnosti s Ustavom te zemlje.
Tako su odlučili ustavne sudije na današnjem zasjedanju, odgovarajući na pritužbu da "milijarde eura pomoći drugima ugrožavaju stabilnost ustavnog poretka njihove zemlje".
Sudije su odobrile davanje pomoći zemljama eurozone, ali podsjetili da se svaki dalji korak mora uskladiti u Bundestagu.
Prevedeno na jezik običnog čovjeka, nema potpisivanja blanko čekova pomoći nikome, niti se po automatizmu podrazumijeva da se svima mora pomoći. Svaki će paket morati biti obrazložen, a kontrolu će imati Parlament.
Kako pomoći zajedničkoj valuti
Bivši sudija Ustavnog suda Hans Hugo Klein obrazlaže:
"Ono što se iz presude vidi jeste da se mora voditi računa o granicama, da se ne bismo doveli u situaciju preuzimanja obaveza koje su toliko velike da mogu doći u sukob s Ustavom. U našem najvišem zakonu naime postoji takozvana kočnica zaduživanja".
Osim toga, odluka potvrđuje i opredjeljenje Berlina da i dalje čvrsto stoji uz Maastricht i Lisabon, ali da je suverenitet Njemačke ipak iznad svega.
Preveliko zaduživanje kojim pomažeš drugom, a uništavaš samog sebe, protivno je Ustavu, odlučile su sudije u Karlsruheu.
Evropska unija, takva kakva danas postoji, još uvijek je slabija od unutrašnjih interesa pojedinih država.
Euro je, nakon ove odluke, ponovno opao za nekoliko procenata. Njemački parlamentarci u četvrtak će, peti put od 2010., raspravljati o načinima na koji se može pomoći zajedničkoj valuti.