Bivši radnici Prerade Kombinata aluminijuma, kojim gazduje ruski oligarh Oleg Deripaska, uprkos pravosnažnim sudskim presudama već čitavu godinu ne uspijevaju da prinudno naplate 650 hiljada eura zaostalih potraživanja. Zbog toga su počeli protestne šetnje kroz centar Podgorice, čije će finale, kao i u ponedjeljak, svaki put biti ispred zgrade Vlade, od koje nezadovoljni radnici još uvijek očekuju pomoć pri rješavanju ovog problema.
"Poštovani gospodine premijeru, obraćamo vam se po drugi put kako bismo pronašli zajedničko rješenje za naš problem, a radi se o slijedećem: Kako su Vlada i Socijalni savjet preporučili bivšim i sadašnjim radnicima u Crnoj Gori da svoja prava ostvaruju sudskim putem, a ne protestima i štrajkovima nas 380 bivših radnika Prerade aluminijuma koji su po vladinom socijalnom programu napustili fabriku. Dobili smo sudskim putem dvije pravosnažne presude protiv Prerade aluminijuma u našu korist u visini 650 hiljada eura, ali sa time nijesmo riješili naš problem", dio je pisma koje su bivši radnici pogona Prerade podgoričkog Kombinata aluminijuma u ponedjeljak uputili premijeru Igoru Lukšiću.
Pismo su, dva predstavnika radnika Prerade predali na ulazu u Vladinu zgradu, gdje se okončala prva u nizu najavljenih protestnih šetnji kroz centar Podgorice.
Paradoksalna situacija
Uprkos najavama i ugovornim obavezama za investiranje u preradu, dolazak novog većinskog vlasnika Kombinata aluminijuma je označio konačno zatvaranje Prerade. Umjesto da se izvoze polufabrikati i gotovi proizvodi iz KAP-a, kojim i danas gazduje Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, i dalje izlazi aluminijum u sirovom obliku.
Bivši radnici Prerade Kombinata aluminijuma protestuju u Podgorici, 5. septembar 2011.
"Obraćamo se, po drugi put, premijeru Igoru Lukšiću i ministru ekonomije Vladimiru Kavariću i tražimo da Vlada konačno natjera upravu kompanije da poštuje crnogorske zakone i bivšim radnicima Prerade isplati oko 650 hiljada eura”, saopštavaju iz NVO Prerada-KAP, čiji je predsjednik Dragan Knežević za RSE objasnio konkretan problem.
"Konkretno imamo problem što smo preko suda naplatili dvije presude zbog umanjenja plata dok smo radili. Oni to neće da ispoštuju. Sve prebacuju na Vladu. Ako im Vlada garantuje da se zaduže oni će to isplatiti. Vlada im je odobrila prije dva mjeseca neko zaduženje, a oni su mimo računa prerade isplatili plate ljudima koji su ostali da rade a presude nijesu ispoštovali. Te presude se odnose na razlike po kolektivnom ugovoru na zarade. Bile su umanjene 10 posto od onoga što smo trebali da primimo", navodi Knežević.
O paradoksalnoj situaciji, da i pored pravosnažnih sudskih presuda ne mogu da naplate potraživanja, govore i sami radnici Prerade.
Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48 i po miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali njena vlasnička struktura, nikad nije objelodanjena.
Kupac se obavezao i na dodatne investicije, ali, umjesto modernizacije fabrike, ruski investitor je uz pomoć Vlade, samo isisavao novac građana po osnovu subvencija za struju, a Vlada mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih.
Vlada je, spašavajući ruskog investitora, garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih 135 miliona eura.
Na kraju Vlada, umjesto da raskine aranžman sa Rusima, postaje ravnopravan suvlasnik za višestruko više novca nego što je prvobitno dobila od prodaje KAP-a.
"Poštovani gospodine premijeru, obraćamo vam se po drugi put kako bismo pronašli zajedničko rješenje za naš problem, a radi se o slijedećem: Kako su Vlada i Socijalni savjet preporučili bivšim i sadašnjim radnicima u Crnoj Gori da svoja prava ostvaruju sudskim putem, a ne protestima i štrajkovima nas 380 bivših radnika Prerade aluminijuma koji su po vladinom socijalnom programu napustili fabriku. Dobili smo sudskim putem dvije pravosnažne presude protiv Prerade aluminijuma u našu korist u visini 650 hiljada eura, ali sa time nijesmo riješili naš problem", dio je pisma koje su bivši radnici pogona Prerade podgoričkog Kombinata aluminijuma u ponedjeljak uputili premijeru Igoru Lukšiću.
Pismo su, dva predstavnika radnika Prerade predali na ulazu u Vladinu zgradu, gdje se okončala prva u nizu najavljenih protestnih šetnji kroz centar Podgorice.
Paradoksalna situacija
Uprkos najavama i ugovornim obavezama za investiranje u preradu, dolazak novog većinskog vlasnika Kombinata aluminijuma je označio konačno zatvaranje Prerade. Umjesto da se izvoze polufabrikati i gotovi proizvodi iz KAP-a, kojim i danas gazduje Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, i dalje izlazi aluminijum u sirovom obliku.
"Obraćamo se, po drugi put, premijeru Igoru Lukšiću i ministru ekonomije Vladimiru Kavariću i tražimo da Vlada konačno natjera upravu kompanije da poštuje crnogorske zakone i bivšim radnicima Prerade isplati oko 650 hiljada eura”, saopštavaju iz NVO Prerada-KAP, čiji je predsjednik Dragan Knežević za RSE objasnio konkretan problem.
"Konkretno imamo problem što smo preko suda naplatili dvije presude zbog umanjenja plata dok smo radili. Oni to neće da ispoštuju. Sve prebacuju na Vladu. Ako im Vlada garantuje da se zaduže oni će to isplatiti. Vlada im je odobrila prije dva mjeseca neko zaduženje, a oni su mimo računa prerade isplatili plate ljudima koji su ostali da rade a presude nijesu ispoštovali. Te presude se odnose na razlike po kolektivnom ugovoru na zarade. Bile su umanjene 10 posto od onoga što smo trebali da primimo", navodi Knežević.
O paradoksalnoj situaciji, da i pored pravosnažnih sudskih presuda ne mogu da naplate potraživanja, govore i sami radnici Prerade.
Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48 i po miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, ali njena vlasnička struktura, nikad nije objelodanjena.
Kupac se obavezao i na dodatne investicije, ali, umjesto modernizacije fabrike, ruski investitor je uz pomoć Vlade, samo isisavao novac građana po osnovu subvencija za struju, a Vlada mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih.
Vlada je, spašavajući ruskog investitora, garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih 135 miliona eura.
Na kraju Vlada, umjesto da raskine aranžman sa Rusima, postaje ravnopravan suvlasnik za višestruko više novca nego što je prvobitno dobila od prodaje KAP-a.
