Nakon suđenja optuženima za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore koja su dugo trajala i koja su okončana bez osuđujućih presuda, čini se da će sličan scenario biti primijenjen i u slučaju Kaluđerski laz. Sudsko vijeće Višeg suda u Bijelom Polju u ponedjeljak je produžilo pritvor petorici optuženih za taj ratni zločin iz 1999. godine.
Dok branioci traže da njihovi klijenti nakon 3 godine budu pušteni na slobodu, zastupnici oštećenih porodica konstatuju da suđenje predugo traje, u NVO sektoru prozivaju pravosuđe da je nesposobno.
Suđenje za ubistvo ubistvo albanskih izbjeglica u Kaluđerskom Lazu tokom NATO intervencije počelo je u martu 2009. godine.
Branioci optuženih navode da će 31. jula optuženima isteći tri godine od kako se nalaze u pritvoru i da „ро sili zakona oni moraju biti pušteni na slobodu, jer u tom periodu nije donijeta prvostepena presuda".
Branilac trojice optuženih Slobodan Novaković kaže da sudsko vijeće u Bijelom Polju radi pod pritiskom izvršne vlasti jer da radi po zakonu njegovi klijenti bi već bili na slobodi.
"Upravo sam primio rješenje o produženju pritvora i mogu da kažem da je to rješenje kao i kompletan postupak koji traje tri godine odraz ukupnog stanja u crnogorskom pravosuđu za koje Evropa sa razlogom kaže da je nesamostalno i da radi pod uticajem izvršne vlasti. U ovom predmetu očigledno predsjednik Vijeća, odnosno sada sudeće vijeće nije samostalno i ne donosi odluke samostalno", kazao je Novaković.
Novaković sumnja da će optuženi u slučaju Kaluđerski laz biti osuđeni po svaku cijenu i na taj način ispasti kolateralne žrtve za neuspjehe vlasti u ostalim postupcima za ratne zločine.
"Okončanje slučaja Bukovica, okončanje slučaja deporatcije, presuda u predmetu Morinj pokazuju da će optuženi u slučaju Kaluđerski laz morati da budu žrtve da bi se pokazalo kako je u Crnoj Gori ipak bilo zločina", smatra on.
Suđenja ili politički procesi
Advokat koji zastupa oštećene porodice sa Kosova, Velija Murić takođe smatra da suđenje za Kaluđerski laz predugo traje.
Murić navodi i razloge koji su doveli do toga.
Velija Murić
"Što je Srbija oklijevala da dostavi dokaze iz vojnog arhiva, što je saslušavam veliki broj svjedoka sa Kosova kao i zbog toga što istraga nije provedena u onoj mjeri koja bi kvalitetno poslužila sudećem sudiji da okonča pretres", nabraja Murić.
Za razliku od branilaca optuženih, zastupnik porodica sa Kosova strahuje da će u slučaju Kaluđerski laz izostati osuđujuća presuda
"Može da doživi sudbinu brojnih postupaka za ratne zločine koji su vođeni kod crnogorskog suda", kaže Murić.
I dok stranke u postupku razmjenjuju stavove i teze zašto suđenje za Klauđerski laz traje tako dugo, u NVO sektoru kažu da je za to najodgovornije crnogorsko pravosuđe.
"Mislim da se po ko zna koji put pokazuje da mi zapravo nemamo suđenja za ratne zločine nego političke procese kojima je cilj da se izbjegne pravda za žrtve, a posebno da se izbjegne sankcija za počinioce, kako direktne tako i one koji su na ove zločine inspirisali, instruirali na druge načine. Crnogorsko pravosuđe nije u stanju da se izbori sa mnogo manjim i mnogo jednostavnijim slučajevima korupcije i organizovanog kriminala koji ne dotiču one koji su u stvarnim strukturama moći, a tim prije je, po mom dubokom uvjerenju nemoguće da se ovakvi slučajevi završe na odgovarajući način jer oni dovode u pitanje one koji i danas na dominatan način odlučuju o sudbini Crne Gore", kaže on.
Optužnica tereti osam pripadnika nekadašnje Vojske Jugoslavije za ratni zločin protiv civilnog stanovništva albanske nacionalnosti sa Kosova počinjen u Kaluđerskom Lazu 1999. godine tokom intervencije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Tada je ubijen 21 civil među kojima je bilo djece, žena i staraca.
Za taj ratni zločin sudi se Predragu Strugaru koji je u Srbiji, Momčilu Barjaktareviću, Petru Laboviću, Acu Kneževiću, Branislavu Radniću, Boru Novakoviću, Miru Bojoviću i Radomiru Đuraškoviću.
Dok branioci traže da njihovi klijenti nakon 3 godine budu pušteni na slobodu, zastupnici oštećenih porodica konstatuju da suđenje predugo traje, u NVO sektoru prozivaju pravosuđe da je nesposobno.
Suđenje za ubistvo ubistvo albanskih izbjeglica u Kaluđerskom Lazu tokom NATO intervencije počelo je u martu 2009. godine.
Branioci optuženih navode da će 31. jula optuženima isteći tri godine od kako se nalaze u pritvoru i da „ро sili zakona oni moraju biti pušteni na slobodu, jer u tom periodu nije donijeta prvostepena presuda".
Branilac trojice optuženih Slobodan Novaković kaže da sudsko vijeće u Bijelom Polju radi pod pritiskom izvršne vlasti jer da radi po zakonu njegovi klijenti bi već bili na slobodi.
"Upravo sam primio rješenje o produženju pritvora i mogu da kažem da je to rješenje kao i kompletan postupak koji traje tri godine odraz ukupnog stanja u crnogorskom pravosuđu za koje Evropa sa razlogom kaže da je nesamostalno i da radi pod uticajem izvršne vlasti. U ovom predmetu očigledno predsjednik Vijeća, odnosno sada sudeće vijeće nije samostalno i ne donosi odluke samostalno", kazao je Novaković.
Novaković sumnja da će optuženi u slučaju Kaluđerski laz biti osuđeni po svaku cijenu i na taj način ispasti kolateralne žrtve za neuspjehe vlasti u ostalim postupcima za ratne zločine.
"Okončanje slučaja Bukovica, okončanje slučaja deporatcije, presuda u predmetu Morinj pokazuju da će optuženi u slučaju Kaluđerski laz morati da budu žrtve da bi se pokazalo kako je u Crnoj Gori ipak bilo zločina", smatra on.
Suđenja ili politički procesi
Advokat koji zastupa oštećene porodice sa Kosova, Velija Murić takođe smatra da suđenje za Kaluđerski laz predugo traje.
Murić navodi i razloge koji su doveli do toga.
Za razliku od branilaca optuženih, zastupnik porodica sa Kosova strahuje da će u slučaju Kaluđerski laz izostati osuđujuća presuda
"Može da doživi sudbinu brojnih postupaka za ratne zločine koji su vođeni kod crnogorskog suda", kaže Murić.
I dok stranke u postupku razmjenjuju stavove i teze zašto suđenje za Klauđerski laz traje tako dugo, u NVO sektoru kažu da je za to najodgovornije crnogorsko pravosuđe.
"Mislim da se po ko zna koji put pokazuje da mi zapravo nemamo suđenja za ratne zločine nego političke procese kojima je cilj da se izbjegne pravda za žrtve, a posebno da se izbjegne sankcija za počinioce, kako direktne tako i one koji su na ove zločine inspirisali, instruirali na druge načine. Crnogorsko pravosuđe nije u stanju da se izbori sa mnogo manjim i mnogo jednostavnijim slučajevima korupcije i organizovanog kriminala koji ne dotiču one koji su u stvarnim strukturama moći, a tim prije je, po mom dubokom uvjerenju nemoguće da se ovakvi slučajevi završe na odgovarajući način jer oni dovode u pitanje one koji i danas na dominatan način odlučuju o sudbini Crne Gore", kaže on.
Optužnica tereti osam pripadnika nekadašnje Vojske Jugoslavije za ratni zločin protiv civilnog stanovništva albanske nacionalnosti sa Kosova počinjen u Kaluđerskom Lazu 1999. godine tokom intervencije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Tada je ubijen 21 civil među kojima je bilo djece, žena i staraca.
Za taj ratni zločin sudi se Predragu Strugaru koji je u Srbiji, Momčilu Barjaktareviću, Petru Laboviću, Acu Kneževiću, Branislavu Radniću, Boru Novakoviću, Miru Bojoviću i Radomiru Đuraškoviću.
