U državnim institucijama i lokalnim samoupravama u Crnoj Gori radi gotovo 80 posto Crnogoraca dok je svih ostalih 20 procenata. Naročito je mali broj zaposlenih Srba kada se uporede podaci iz Vladinog upitnika i popisa stanovništva iz 2003. godine.
Od ukupno 13.900 zaposlenih službenika u državnim i lokalnim organima, 79,03 odsto ili 10.985 izjašnjavaju se kao Crnogorci, 8.6 odsto ili 1.194 kao Srbi, pokazali su rezultati upitnika koji je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava proslijedilo državnim organima i lokalnim samoupravama.
Koliko je velik disbalans u zapošljavanju Crnogoraca i naročito Srba u državnim organima postaje jasnije kada se rezultati iz upitnika uporede sa još aktuelnim podacima popisa iz 2003. godine na kojem je Crnogoraca bilo 43, a Srba 32 posto.
Iz vladajuće DPS-a na napade, prije svega pro srpske opozicije da je od kraja 90 tih do referenduma crnogorska vlast zapošljavala državni kadar isključivo po nacionalnom ključu u nekoliko navrata su saopštili da je to bilo vrijeme kada je Crna Gora bila u zajednici sa Srbijom a da je u tom političkom kontekstu i na početku stvaranja prvih institucija buduće države gotovo polovina građana bila protiv te ideje i da su joj zbog toga bili potrebni lojalni službenici.
Miodrag Vuković iz DPS-a kaže da su Crnoj Gori i tada i danas potrebni njoj lojalni državni službenici jer je i danas, kako kaže ugrožavaju unionisti i oni koji je ne priznaju.
"Da li je bilo ili ne očiglednog zapošljavanja po partijskoj osnovi? Bilo je priča, i dan danas traju te kritike ali ja mislim da je čak i nepristojno biti u administraciji i sporiti se sa zvaničnom politikom aktuelne vlasti. Znate ono, kao u Americi – pobijede demokrate i dovedu svoju administraciju i svoje sudije i sve svoje. Pobijede republikanci, demokrate povuku čitav ansambl. Čekaju slijedeće 4 godine i novu šansu da dođu na vlast", kazao je Vuković.
Mimikrija
Pitanje nacionalne strukture zaposlenih u institucijama vlasti u Crnoj Gori je dominantno političko pitanje što je veoma loše za razvoj društva, smatra Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.
Daliborka Uljarević
Nema razumijevanja za praksu zapošljavanja po nacionalnom i partijskom ključu ni u vremenu kada je Crna Gora bila u zajednici sa Srbijom i kada su formirane prve institucije buduće nezavisne Crne Gore.
"Vi treba da izgrađujete građansku lojalnost a ne nacionalnu ili partijsku koje su podložne različitim turbulencijama. Jedino građanska lojalnost i taj osjećaj privrženosti državi koja je vaš servis može zapravo razvijati tu državu jer zapravo to znači da će ti isti ljudi zavisiti, odnosno njihove pozicije od toga kako koja politička struja bude dolazila, da li će jedna biti više pro srpska ili pro crnogorska ili ne znam bilo koje druge nacionalnosti", kazala je Uljarević.
Ne dovodeći u pitanje rezultate iz Upitnika, profesorica književnosti Božena Jelušić kaže da ne treba zaboraviti i zanemariti broj onih koji su se izjasnili kao Crnogorci samo da ne bi izgubili posao.
"Ne bih u cjelosti vjerovala statističkim pokazateljima. Neko moje lično iskustvo pokazuje da se ljudi u tim institucijama mimikriraju i da ćesto nekakvo njihovo lično osjećanje, govorim o nekim svojim kontaktima, ne odgovara deklaraciji. Tako smo i u bivšoj Jugoslaviji svi bili komunisti a onda se kada se raspadala pokazalo drugačije. Mislim da je i ovdje riječ o nekoj vrsti mimikriranja", smatra Jelušić.
U Crnoj Gori su kroz priču o jeziku, o crkvi i drugim identitetskim pitanja napravljene podjele koje su se preslikale i na nacionalnu strukturu zaposlenih u državnim institucijama.
"Dakle to sve umanjuje vrijednost crnogorskog ljudskog kapitala. Čini mi se da bi Crna Gora trebalo da poradi na tom jednom nacionalnom pomirenju i razumijevanju i da sa malo više senzibiliteta ulazi u određena pitanja koja nijesu možda ekonomski značajna ali su značajna sa stanovišta vrijednosti u društvu, sa stanovišta sloge i razumijevanja među građanima", kaže profesorica Božena Jelušić
Od ukupno 13.900 zaposlenih službenika u državnim i lokalnim organima, 79,03 odsto ili 10.985 izjašnjavaju se kao Crnogorci, 8.6 odsto ili 1.194 kao Srbi, pokazali su rezultati upitnika koji je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava proslijedilo državnim organima i lokalnim samoupravama.
Koliko je velik disbalans u zapošljavanju Crnogoraca i naročito Srba u državnim organima postaje jasnije kada se rezultati iz upitnika uporede sa još aktuelnim podacima popisa iz 2003. godine na kojem je Crnogoraca bilo 43, a Srba 32 posto.
Od ukupno 13.900 zaposlenih službenika u državnim i lokalnim organima, 79,03 odsto ili 10.985 izjašnjavaju se kao Crnogorci, 8.6 odsto ili 1.194 kao Srbi.
Iz vladajuće DPS-a na napade, prije svega pro srpske opozicije da je od kraja 90 tih do referenduma crnogorska vlast zapošljavala državni kadar isključivo po nacionalnom ključu u nekoliko navrata su saopštili da je to bilo vrijeme kada je Crna Gora bila u zajednici sa Srbijom a da je u tom političkom kontekstu i na početku stvaranja prvih institucija buduće države gotovo polovina građana bila protiv te ideje i da su joj zbog toga bili potrebni lojalni službenici.
Miodrag Vuković iz DPS-a kaže da su Crnoj Gori i tada i danas potrebni njoj lojalni državni službenici jer je i danas, kako kaže ugrožavaju unionisti i oni koji je ne priznaju.
"Da li je bilo ili ne očiglednog zapošljavanja po partijskoj osnovi? Bilo je priča, i dan danas traju te kritike ali ja mislim da je čak i nepristojno biti u administraciji i sporiti se sa zvaničnom politikom aktuelne vlasti. Znate ono, kao u Americi – pobijede demokrate i dovedu svoju administraciju i svoje sudije i sve svoje. Pobijede republikanci, demokrate povuku čitav ansambl. Čekaju slijedeće 4 godine i novu šansu da dođu na vlast", kazao je Vuković.
Mimikrija
Pitanje nacionalne strukture zaposlenih u institucijama vlasti u Crnoj Gori je dominantno političko pitanje što je veoma loše za razvoj društva, smatra Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.
Nema razumijevanja za praksu zapošljavanja po nacionalnom i partijskom ključu ni u vremenu kada je Crna Gora bila u zajednici sa Srbijom i kada su formirane prve institucije buduće nezavisne Crne Gore.
"Vi treba da izgrađujete građansku lojalnost a ne nacionalnu ili partijsku koje su podložne različitim turbulencijama. Jedino građanska lojalnost i taj osjećaj privrženosti državi koja je vaš servis može zapravo razvijati tu državu jer zapravo to znači da će ti isti ljudi zavisiti, odnosno njihove pozicije od toga kako koja politička struja bude dolazila, da li će jedna biti više pro srpska ili pro crnogorska ili ne znam bilo koje druge nacionalnosti", kazala je Uljarević.
Ne dovodeći u pitanje rezultate iz Upitnika, profesorica književnosti Božena Jelušić kaže da ne treba zaboraviti i zanemariti broj onih koji su se izjasnili kao Crnogorci samo da ne bi izgubili posao.
"Ne bih u cjelosti vjerovala statističkim pokazateljima. Neko moje lično iskustvo pokazuje da se ljudi u tim institucijama mimikriraju i da ćesto nekakvo njihovo lično osjećanje, govorim o nekim svojim kontaktima, ne odgovara deklaraciji. Tako smo i u bivšoj Jugoslaviji svi bili komunisti a onda se kada se raspadala pokazalo drugačije. Mislim da je i ovdje riječ o nekoj vrsti mimikriranja", smatra Jelušić.
U Crnoj Gori su kroz priču o jeziku, o crkvi i drugim identitetskim pitanja napravljene podjele koje su se preslikale i na nacionalnu strukturu zaposlenih u državnim institucijama.
"Dakle to sve umanjuje vrijednost crnogorskog ljudskog kapitala. Čini mi se da bi Crna Gora trebalo da poradi na tom jednom nacionalnom pomirenju i razumijevanju i da sa malo više senzibiliteta ulazi u određena pitanja koja nijesu možda ekonomski značajna ali su značajna sa stanovišta vrijednosti u društvu, sa stanovišta sloge i razumijevanja među građanima", kaže profesorica Božena Jelušić
