Ulice okićene zastavama, opsežne protokolarne aktivnosti državnog vrha i manje ili više naglašen osjećaj zadovoljstva kod velike većine hrvatskih građana zbog završetka pregovora o članstvu u Europskoj uniji – to je atmosfera u kojoj Hrvatska obilježava dvadesetu obljetnicu proglašenja nezavisnosti i ovogodišnji Dan državnosti.
Središnja proslava održana je u Vukovaru, Vlada je održala svečanu sjednicu na kojoj su nazočili predsjednici države i Sabora, državni vrh položio je vijence na grobnice od vukovarske Ovčare do zagrebačkog spomenika neidentificiranim žrtvama Domovinskog rata, a navečer hrvatski predsjednik Ivo Josipović ugošćuje predsjednike Slovenije i Mađarske, dviju država koje su – svaka na svoj način – imale veliku ulogu u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je na Ovčari kako je 20 godina jedne mlade države kao što je Hrvatska velika i važna obljetnica.
"Hrvatska nije ista kao što je bila. Napredujemo i razvijamo se. Današnji dan razumijem kao pogled unatrag, na sve ono što je bilo dobro i loše, ali isto tako i kao pogled u budućnost", kazao je Josipović.
"Ostvarili smo drugi važan veliki cilj, a to je završetak pregovora s Europskom unijom. Govoreći u ime vlade želim i ovdje na Ovčari reći da taj trenutak, osvajanje tog važnog i prevažnog cilja posvjećujemo hrvatskim braniteljima", kazala je hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Osjećaj je blagdanski – ovo je treći neradni dan u ovom tjednu, pa je
svatko tko je mogao pospajao dane i odmara se na moru.
Novine u subotu nisu izišle, pa se sa naslovnih stranica javljaju svakodnevne, a ne blagdanske teme – “Novi list” piše o raspadu oporbene koalicije u Istri i Rijeci, “Jutarnji” o tome da se živi sve lošije, a opet nitko ne žali za Jugoslavijom, a “Večernji” kako je raskrinkavanje Sanaderove umiješanosti u aferu INA – MOL trajalo dvije godine.
Ipak, ono što najviše određuje današnji dan je bruxelleska vijest od petka o završetku pristupnih pregovora.
Nezaustavljive reforme
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Europskog vijeća predsjednik Herman van Rompuy, Bruxelles, 24. lipnja 2011
Sa jedne strane, Hrvatska je posljednjih godina, a pogotovo posljednjih mjeseci krenula zbog Europe u ozbiljno pospremanje kuće – od depolitizacije pravosuđa, preko sve ozbiljnijeg rada policije i Državnog odvjetništva u istraživanju korupcije i zloupotreba položaja bez obzira na nečiju aktualnu ili donedavnu funkciju (a pravosuđe će položiti svoj završni ispit profesionalnosti kada sve te afere dobiju valjan sudski epilog!), do čišćenja preostalih “repova” ratnih zločina “s hrvatske strane” (uhićenje Merčepa za Pakračku poljanu i Brodarca za Sisak).
Sve te nužne reforme i pomaci možda bi se desili i bez Europske unije, ali vjerojatno s manje volje i sa još više odlaganja. S druge strane, hrvatskim građanima treba dobrih vijesti, jer u kakofoniji medijskog žutila i žestoke međustranačke predizborne retorike u prvi plan izbijaju najviše loše vijesti, dok se i one dobre već sat vremena nakon objave dovodi u pitanje i relativizira.
Zato je vijest iz Bruxellesa od petka dobra. I zato je i vijest o monitoringu (iako hrvatski dužnosnici preferiraju riječ – nadzor!) do ulaska u punopravno članstvo dobra, jer će dodatno osnažiti uvjeravanja Jadranke Kosor kako su reforme u Hrvatskoj nepovratne i – vjerujmo – nezaustavljive!
Hrvatski građani za dvadesetu obljetnicu nezavisnosti nisu mogli dobiti bolji poklon od vijesti o završetku pristupnih pregovora, potpisivanju pristupnog ugovora do konca godine i punopravnog članstva u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine.
Prilika je tu, a na hrvatskim građanima i na onima koje će izabrati na skorim parlamentarnim izborima je da je iskoriste.
Središnja proslava održana je u Vukovaru, Vlada je održala svečanu sjednicu na kojoj su nazočili predsjednici države i Sabora, državni vrh položio je vijence na grobnice od vukovarske Ovčare do zagrebačkog spomenika neidentificiranim žrtvama Domovinskog rata, a navečer hrvatski predsjednik Ivo Josipović ugošćuje predsjednike Slovenije i Mađarske, dviju država koje su – svaka na svoj način – imale veliku ulogu u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je na Ovčari kako je 20 godina jedne mlade države kao što je Hrvatska velika i važna obljetnica.
"Hrvatska nije ista kao što je bila. Napredujemo i razvijamo se. Današnji dan razumijem kao pogled unatrag, na sve ono što je bilo dobro i loše, ali isto tako i kao pogled u budućnost", kazao je Josipović.
"Ostvarili smo drugi važan veliki cilj, a to je završetak pregovora s Europskom unijom. Govoreći u ime vlade želim i ovdje na Ovčari reći da taj trenutak, osvajanje tog važnog i prevažnog cilja posvjećujemo hrvatskim braniteljima", kazala je hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Osjećaj je blagdanski – ovo je treći neradni dan u ovom tjednu, pa je
svatko tko je mogao pospajao dane i odmara se na moru.
Novine u subotu nisu izišle, pa se sa naslovnih stranica javljaju svakodnevne, a ne blagdanske teme – “Novi list” piše o raspadu oporbene koalicije u Istri i Rijeci, “Jutarnji” o tome da se živi sve lošije, a opet nitko ne žali za Jugoslavijom, a “Večernji” kako je raskrinkavanje Sanaderove umiješanosti u aferu INA – MOL trajalo dvije godine.
Ipak, ono što najviše određuje današnji dan je bruxelleska vijest od petka o završetku pristupnih pregovora.
Nezaustavljive reforme
Sve te nužne reforme i pomaci možda bi se desili i bez Europske unije, ali vjerojatno s manje volje i sa još više odlaganja. S druge strane, hrvatskim građanima treba dobrih vijesti, jer u kakofoniji medijskog žutila i žestoke međustranačke predizborne retorike u prvi plan izbijaju najviše loše vijesti, dok se i one dobre već sat vremena nakon objave dovodi u pitanje i relativizira.
Zato je vijest iz Bruxellesa od petka dobra. I zato je i vijest o monitoringu (iako hrvatski dužnosnici preferiraju riječ – nadzor!) do ulaska u punopravno članstvo dobra, jer će dodatno osnažiti uvjeravanja Jadranke Kosor kako su reforme u Hrvatskoj nepovratne i – vjerujmo – nezaustavljive!
Hrvatski građani za dvadesetu obljetnicu nezavisnosti nisu mogli dobiti bolji poklon od vijesti o završetku pristupnih pregovora, potpisivanju pristupnog ugovora do konca godine i punopravnog članstva u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine.
Prilika je tu, a na hrvatskim građanima i na onima koje će izabrati na skorim parlamentarnim izborima je da je iskoriste.
