Europsko vijeće, tijelo sastavljeno od predsjednika država i vlada članica Europske unije, donijelo je u petak političku odluku o završetku hrvatskih pristupnih pregovora do kraja mjeseca i potpisivanju pristupnog ugovora do kraja godine.
"Gospođo predsjednice Vlade, imam čast prenijeti vam dobru vijest u ime 27 država članica Europske unije, u ime 27 predsjednika država ili vlada – Hrvatska će postati 28. država članica Europske unije. Europsko vijeće očekuje da pregovori budu zaključeni do konca lipnja, kako bi pristupni ugovor bio potpisan prije kraja godine”, kazao je rano poslijepodne nakon sjednice Europskog vijeća njegov predsjednik Herman van Rompuy.
On je hrvatskim vlastima, građanima i premijerki osobno čestitao na uspjehu u reformama, naglašavajući kako je hrvatski primjer inspirativan za susjede na jugoistoku Europe, jer pokazuje da je moguće prevladati sjene prošlosti i ući u članstvo Europske unije.
Očekuje se da Hrvatska nakon ratifikacije u parlamentima svih država članica postane punopravni član Europske unije 1. srpnja 2013. godine.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je kako će Hrvatska nastaviti sa reformama do punopravnog članstva, a što se tiče susjeda – kazao je:
“Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji treba biti primjer drugim državama Zapadnog Balkana. Hrvatski primjer pokazuje da – ako zemlja kandidat ispuni naše jasne uvjete, mi kao Europska unija poštujemo svoje obaveze iz Solunske agende: europska perpektiva Zapadnog Balkana je vrlo realna! Također, današnji događaj značajan je doprinos miru, pomirenju i stabilnosti regije.”
“Ovaj dan zaista jest povijesni za Hrvatsku i za sve njene građanke i građane”, kazala je hrvatska premijerka Jadranka Kosor nakon službene odluke o završetku hrvatskih pristupnih pregovora.
“Jedno je sigurno – mnogo toga što smo učinili, i u borbi protiv korupcije, i u borbi protiv kriminala, i u reformi pravosuđa, i mnogi projekti koje smo ugradili u više od 138 mjerila za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja – osobito poglavlje 23 – svi su ti procesi nepovratni i svi su – u to sam zaista sigurna – na dobro sviju nas koji živimo u Hrvatskoj!”
Do članstva monitoring tri poglavlja
Zastave Hrvatske i EU na vrhu zgrade hrvatske Vlade, Zagreb, 24. lipnja 2011
“U nekim trenucima bio je to zaista trnovit put, ali sve se isplatilo”, kazala je gospođa Kosor upućujući poruku ohrabrenja susjedima:
“I mislim da je to pravi pokazatelj našim susjedima da treba uznastojati, da ne treba posustajati i da se taj trud – isplati!”
Hrvatska će do punopravnog članstva imati monitoring triju poglavlja: Pravosuđe – na okolnost borbe protiv korupcije i poštivanja ljudskih prava, Pravda, sloboda i sigurnost - na okolnost priprema za uključenje u schengenski sustav i Tržišno natjecanje - na okolnost praćenja restrukturiranja brodogradilišta.
“Stare članice – s obzirom na iskustva nekih recentnih proširenja, s obzirom na situaciju u Grčkoj – žele biti sigurne da im novopridošla članica ulijeva povjerenje, da je u stanju ispunjavati obveze, a da se neće dogoditi da – nakon što postane članica – mehanizmi tog sustava, te države nisu u stanju izdržati obaveze članstva”, kaže državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković.
Ipak, u ovoj opravdanoj euforiji ne treba zaboraviti da je Hrvatska mogla ući u Europsku uniju još prije devet godina, kaže za naš radio profesor europskih integracija Damir Grubiša.
“Još 1993 počinjena je prva kardinalna greška, kada je tadašnje državno vodstvo odbilo poziv da Hrvatska uđe u Višehradsku skupinu. Druga je pogreška napravljena 1995. kada je Hrvatska odbila ući u CEFTU, i ušla tek deset godina kasnije. Treći je razlog dvogodišnji spor sa Slovenijom, koji je na kraju riješen arbitražom”, kaže Grubiša.
“Na kraju, četvrti razlog zašto kasnimo u Europsku uniju je to što smo godinu dana zatezali oko ZERP-a, Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa, i zahtjeva Europske unije da se iz njegove primjene izuzmu države članice Europske unije jer, kada uđemo u Europsku uniju, ZERP se ionako na njih neće moći primjenjivati. Dakle, mi imamo četiri razloga zbog kojih kasnimo 9 godina za ulaskom drugih postkomunističkih zemalja u Europsku uniju. I naravno - kako je završetak pregovora jedan uspjeh i napredak, moramo to proslaviti dolično i sa zadovoljstvom, ali sa druge strane ne smijemo smetnuti s uma i ove razloge, da i mi, ali i Europska unija nešto naučimo”, zaključuje Grubiša.
"Gospođo predsjednice Vlade, imam čast prenijeti vam dobru vijest u ime 27 država članica Europske unije, u ime 27 predsjednika država ili vlada – Hrvatska će postati 28. država članica Europske unije. Europsko vijeće očekuje da pregovori budu zaključeni do konca lipnja, kako bi pristupni ugovor bio potpisan prije kraja godine”, kazao je rano poslijepodne nakon sjednice Europskog vijeća njegov predsjednik Herman van Rompuy.
On je hrvatskim vlastima, građanima i premijerki osobno čestitao na uspjehu u reformama, naglašavajući kako je hrvatski primjer inspirativan za susjede na jugoistoku Europe, jer pokazuje da je moguće prevladati sjene prošlosti i ući u članstvo Europske unije.
Očekuje se da Hrvatska nakon ratifikacije u parlamentima svih država članica postane punopravni član Europske unije 1. srpnja 2013. godine.
"Europska unija poštuje svoje obaveze iz Solunske agende: europska perpektiva Zapadnog Balkana je vrlo realna!", poručio je Jose Manuel Barroso.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je kako će Hrvatska nastaviti sa reformama do punopravnog članstva, a što se tiče susjeda – kazao je:
“Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji treba biti primjer drugim državama Zapadnog Balkana. Hrvatski primjer pokazuje da – ako zemlja kandidat ispuni naše jasne uvjete, mi kao Europska unija poštujemo svoje obaveze iz Solunske agende: europska perpektiva Zapadnog Balkana je vrlo realna! Također, današnji događaj značajan je doprinos miru, pomirenju i stabilnosti regije.”
“Ovaj dan zaista jest povijesni za Hrvatsku i za sve njene građanke i građane”, kazala je hrvatska premijerka Jadranka Kosor nakon službene odluke o završetku hrvatskih pristupnih pregovora.
“Jedno je sigurno – mnogo toga što smo učinili, i u borbi protiv korupcije, i u borbi protiv kriminala, i u reformi pravosuđa, i mnogi projekti koje smo ugradili u više od 138 mjerila za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja – osobito poglavlje 23 – svi su ti procesi nepovratni i svi su – u to sam zaista sigurna – na dobro sviju nas koji živimo u Hrvatskoj!”
Do članstva monitoring tri poglavlja
“I mislim da je to pravi pokazatelj našim susjedima da treba uznastojati, da ne treba posustajati i da se taj trud – isplati!”
Hrvatska će do punopravnog članstva imati monitoring triju poglavlja: Pravosuđe – na okolnost borbe protiv korupcije i poštivanja ljudskih prava, Pravda, sloboda i sigurnost - na okolnost priprema za uključenje u schengenski sustav i Tržišno natjecanje - na okolnost praćenja restrukturiranja brodogradilišta.
“Stare članice – s obzirom na iskustva nekih recentnih proširenja, s obzirom na situaciju u Grčkoj – žele biti sigurne da im novopridošla članica ulijeva povjerenje, da je u stanju ispunjavati obveze, a da se neće dogoditi da – nakon što postane članica – mehanizmi tog sustava, te države nisu u stanju izdržati obaveze članstva”, kaže državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković.
Ipak, u ovoj opravdanoj euforiji ne treba zaboraviti da je Hrvatska mogla ući u Europsku uniju još prije devet godina, kaže za naš radio profesor europskih integracija Damir Grubiša.
“Još 1993 počinjena je prva kardinalna greška, kada je tadašnje državno vodstvo odbilo poziv da Hrvatska uđe u Višehradsku skupinu. Druga je pogreška napravljena 1995. kada je Hrvatska odbila ući u CEFTU, i ušla tek deset godina kasnije. Treći je razlog dvogodišnji spor sa Slovenijom, koji je na kraju riješen arbitražom”, kaže Grubiša.
“Na kraju, četvrti razlog zašto kasnimo u Europsku uniju je to što smo godinu dana zatezali oko ZERP-a, Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa, i zahtjeva Europske unije da se iz njegove primjene izuzmu države članice Europske unije jer, kada uđemo u Europsku uniju, ZERP se ionako na njih neće moći primjenjivati. Dakle, mi imamo četiri razloga zbog kojih kasnimo 9 godina za ulaskom drugih postkomunističkih zemalja u Europsku uniju. I naravno - kako je završetak pregovora jedan uspjeh i napredak, moramo to proslaviti dolično i sa zadovoljstvom, ali sa druge strane ne smijemo smetnuti s uma i ove razloge, da i mi, ali i Europska unija nešto naučimo”, zaključuje Grubiša.
