Iako je primirje oko datuma određivanja izbora trebalo trajati do završetka hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, diskusija je obnovljena ovih dana, već na najavu da će petak biti dobar dan za Hrvatsku. Dva su pitanja – tko će profitirati od završetka pregovora, i tko će kao sljedeći premijer ili premijerka stati pred kamere i potpisati pristupni ugovor Hrvatske sa Bruxellesom?
“Prvo završetak pregovora s Europskom unijom, pa možemo razgovarati o datumu izbora”, poručila je još pred par mjeseci predsjednica Vlade i šefica HDZ-a Jadranka Kosor.
I kada je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy rekao hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću kako je “s razlogom uvjeren da će ovaj tjedan Hrvatskoj donijeti dobre vijesti” oko završetka pregovora, prisutni novinari odmah su pitali Josipovića – što bi po njegovom trebalo biti prvo – referendum o ulasku u Europsku uniju ili izbori?
“Ja o tome ne mogu nagađati. To naravno ovisi o vladajućoj većini. Znamo koje su ustavne odredbe. Izbori će svakako biti u ustavnim rokovima, s tim da bih ja svakako volio da izbori budu prije referenduma”, kazao je hrvatski predsjednik.
U HDZ-u čekaju da dobre vijesti iz Bruxellesa budu i službeno potvrđene.
“Postignut je načelan stav da treba završiti pregovore, a onda ćemo raspravljati dalje”, kazao je predsjednik zastupničkog kluba HDZ-a Andrija Hebrang.
Isto pitanje bilo je postavljeno i osobi koja sebe što prije želi vidjeti na mjestu novog hrvatskog premijera – šefu oporbenih socijaldemokrata Zoranu Milanoviću.
“Bilo bi jako važno da se datum izbora što više odvoji od referenduma i da izbori budu u kasno ljeto ili ranu jesen. Tu se radi o tjednima koji ne bi trebali značiti ništa sa stajališta ‘koliko ću dugo biti na vlasti’. Pobijedi na izborima, ako si siguran u svoje rezultate, dosege, postignuća, formiraj novu vladu i onda s tom vladom izađi na referendum i osiguraj da referendum dobro prođe”, poručio je Milanović.
Suglasnost SDP-a i ostatka vladajućih
On je dodao kako će HDZ nastojati odgoditi izbore što dulje, pa i do ožujka sljedeće godine kao do krajnjeg mogućeg zakonskog roka, ali da njihovi koalicijski partneri to možda i neće poželjeti, jer su im – tvrdi Milanović – interesi različiti.
Šef druge najsnažnije stranke vladajuće koalicije – Hrvatske seljačke stranke – Josip Friščić kao da je Milanoviću čitao misli.
“Ne vidim razloga zašto ići u ožujak”, kazao je Friščić.
A da ne treba brzati, jer posao oko pregovora nije gotov, upozorio je i član vladajuće koalicije, potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.
“Naš posao oko pregovora nije završen. Izbori će biti u onim okvirima u kojima se razgovaralo ranije, do kraja godine, između jeseni i zime, no o tome će konačnu odluku donijeti Vlada nakon što završi pregovore s EU-om”, kazao je Pupovac.
Međutim, politički analitičar Davor Gjenero upozorava da se i dalje ne zna kada će Hrvatska potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom. Prosinac je najvjerojatniji datum, a nakon toga bi referendum bio sredinom siječnja. Gjenero ne očekuje izbore u ranu jesen, kao primjerice Milanović.
“Potpuno je nemoguće izbore tempirati na početak ili sredinu rujna, kao što to traži netko iz opozicije, jer bi to značilo da bi se parlament morao sastati na izvanrednom zasjedanju 25. srpnja, samo da bi donio odluku o samoraspuštanju. To jednostavno nije moguće, to jednostavno nije uobičajeno. Dakle, nema mogućnosti za neku kalkulaciju s time – kada bi prijevremeno trebalo raspustiti parlament, e da bi se stvorili povoljniji uvjeti za raspisivanje referenduma”, smatra Gjenero.
I politički psiholog Ivan Rimac vjeruje u održavanje referenduma sredinom siječnja, i u održavanje izbora tek nakon toga – vjerojatno u ožujku - i to iz dva razloga.
“Zato što bi sadašnja vladajuća garnitura svakako htjela da se uz njih vezuje potpisivanje pristupnog ugovora, i zato što bi se – ako bi se stranke ustredotočile na izbornu kampanju - praktički ostavilo kampanju za referendum bez ikakvog nadzora, ili bolje rečeno bez ikakve organizacije, što bi se moglo ozbiljno odraziti na odaziv glasača i glasanje na tom referendum o pristupanju Europskoj uniji”, ocjenjuje Rimac.
Svi rokovi, dakle, i dalje ovise što o političkoj volji Bruxellesa, što o političkoj volji HDZ-ove većine u Hrvatskoj. Nije vjerojatno da će neka od manjih stranaka vladajuće većine iz nje “iskočiti” u zadnjim mjesecima mandata, osim bez nekog jako jakog razloga.
Dakle, rokove će – na što u parlamentarnoj demokraciji imaju puno pravo – određivati Jadranka Kosor u dogovoru s vladajućom većinom, neovisno što o tome misli opozicija.
“Prvo završetak pregovora s Europskom unijom, pa možemo razgovarati o datumu izbora”, poručila je još pred par mjeseci predsjednica Vlade i šefica HDZ-a Jadranka Kosor.
I kada je u srijedu u Bruxellesu predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy rekao hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću kako je “s razlogom uvjeren da će ovaj tjedan Hrvatskoj donijeti dobre vijesti” oko završetka pregovora, prisutni novinari odmah su pitali Josipovića – što bi po njegovom trebalo biti prvo – referendum o ulasku u Europsku uniju ili izbori?
"Izbori će svakako biti u ustavnim rokovima, s tim da bih ja svakako volio da izbori budu prije referenduma”, kazao je predsjednik Josipović.
“Ja o tome ne mogu nagađati. To naravno ovisi o vladajućoj većini. Znamo koje su ustavne odredbe. Izbori će svakako biti u ustavnim rokovima, s tim da bih ja svakako volio da izbori budu prije referenduma”, kazao je hrvatski predsjednik.
U HDZ-u čekaju da dobre vijesti iz Bruxellesa budu i službeno potvrđene.
“Postignut je načelan stav da treba završiti pregovore, a onda ćemo raspravljati dalje”, kazao je predsjednik zastupničkog kluba HDZ-a Andrija Hebrang.
Isto pitanje bilo je postavljeno i osobi koja sebe što prije želi vidjeti na mjestu novog hrvatskog premijera – šefu oporbenih socijaldemokrata Zoranu Milanoviću.
“Bilo bi jako važno da se datum izbora što više odvoji od referenduma i da izbori budu u kasno ljeto ili ranu jesen. Tu se radi o tjednima koji ne bi trebali značiti ništa sa stajališta ‘koliko ću dugo biti na vlasti’. Pobijedi na izborima, ako si siguran u svoje rezultate, dosege, postignuća, formiraj novu vladu i onda s tom vladom izađi na referendum i osiguraj da referendum dobro prođe”, poručio je Milanović.
Suglasnost SDP-a i ostatka vladajućih
On je dodao kako će HDZ nastojati odgoditi izbore što dulje, pa i do ožujka sljedeće godine kao do krajnjeg mogućeg zakonskog roka, ali da njihovi koalicijski partneri to možda i neće poželjeti, jer su im – tvrdi Milanović – interesi različiti.
Šef druge najsnažnije stranke vladajuće koalicije – Hrvatske seljačke stranke – Josip Friščić kao da je Milanoviću čitao misli.
“Ne vidim razloga zašto ići u ožujak”, kazao je Friščić.
A da ne treba brzati, jer posao oko pregovora nije gotov, upozorio je i član vladajuće koalicije, potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.
“Naš posao oko pregovora nije završen. Izbori će biti u onim okvirima u kojima se razgovaralo ranije, do kraja godine, između jeseni i zime, no o tome će konačnu odluku donijeti Vlada nakon što završi pregovore s EU-om”, kazao je Pupovac.
Međutim, politički analitičar Davor Gjenero upozorava da se i dalje ne zna kada će Hrvatska potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom. Prosinac je najvjerojatniji datum, a nakon toga bi referendum bio sredinom siječnja. Gjenero ne očekuje izbore u ranu jesen, kao primjerice Milanović.
“Potpuno je nemoguće izbore tempirati na početak ili sredinu rujna, kao što to traži netko iz opozicije, jer bi to značilo da bi se parlament morao sastati na izvanrednom zasjedanju 25. srpnja, samo da bi donio odluku o samoraspuštanju. To jednostavno nije moguće, to jednostavno nije uobičajeno. Dakle, nema mogućnosti za neku kalkulaciju s time – kada bi prijevremeno trebalo raspustiti parlament, e da bi se stvorili povoljniji uvjeti za raspisivanje referenduma”, smatra Gjenero.
Rokove će određivati Jadranka Kosor u dogovoru s vladajućom većinom, neovisno što o tome misli opozicija.
I politički psiholog Ivan Rimac vjeruje u održavanje referenduma sredinom siječnja, i u održavanje izbora tek nakon toga – vjerojatno u ožujku - i to iz dva razloga.
“Zato što bi sadašnja vladajuća garnitura svakako htjela da se uz njih vezuje potpisivanje pristupnog ugovora, i zato što bi se – ako bi se stranke ustredotočile na izbornu kampanju - praktički ostavilo kampanju za referendum bez ikakvog nadzora, ili bolje rečeno bez ikakve organizacije, što bi se moglo ozbiljno odraziti na odaziv glasača i glasanje na tom referendum o pristupanju Europskoj uniji”, ocjenjuje Rimac.
Svi rokovi, dakle, i dalje ovise što o političkoj volji Bruxellesa, što o političkoj volji HDZ-ove većine u Hrvatskoj. Nije vjerojatno da će neka od manjih stranaka vladajuće većine iz nje “iskočiti” u zadnjim mjesecima mandata, osim bez nekog jako jakog razloga.
Dakle, rokove će – na što u parlamentarnoj demokraciji imaju puno pravo – određivati Jadranka Kosor u dogovoru s vladajućom većinom, neovisno što o tome misli opozicija.