Dostupni linkovi

Posljedice Berluskonijevog poraza na elektro sektor u CG


Milo Đukanović i Silvio
Milo Đukanović i Silvio
Italijanski premijer Silvio Berluskoni je, ovih dana, pretrpio snažan udarac, doživjevši debakl na lokalnim izborima u Napulju, i naročito, Milanu, koji je bio najjače uporište konzervativaca.

Smjena lokalne vlasti, po svemu sudeći, sada može dovesti u pitanje kontroverzan angažman italijanskih firmi u crnogorskom elektroenergetskom sektoru, odnosno, da novoizabrana ljevičarska milanska samouprava preispita djelovanje njene kompanije A2A u Crnoj Gori.

Paolo Lombardi iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) je, rekavši da A2A nije poštovala neophodnu proceduru, ocijenio da je plan za gradnju četiri elektrane na Morači jedan od najkontroverznijih na svijetu, te da je moguće da će nova vlast u Milanu tražiti od A2A da promijeni svoje odluke u vezi ovog projekta.
"WWF će svakako uticati na vladajuću partiju u Milanu da pritisne A2A da razmotri svoje odluke o gradnji hidroelektrana", rekao je Lombardi.

"A2A jeste privatna kompanija ali su glavni akcionari u opštinama Milano i Breša. Izmjena vladajuće pozicije u ovim opštinama može da ima neke posljedice i uticaj na promjenu odluke same kompanije A2A. WWF će svakako uticati na vladajuću partiju u Milanu da pritisne A2A da razmotri svoje odluke o gradnji hidroelektrana", rekao je Lombardi.

Italijansku kompaniju A2A, od prvog pominjanja njenog imena u Crnoj Gori, prate špekulacije o njenom privilegovanom položaju u Crnoj Gori, koji je rezultat, navodno, tajnih dogovora premijera Crne Gore i Italije.

Sve je počelo 2009. godine, u vrijeme službene posjete italijanskog premijera Silvija Berluskonija Podgorici, uoči tadašnjih izbora za crnogorsku Skupštinu. Berluskoni je tada, u jeku predizborne kampanje, uputio eksplicitnu podršku vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista.

Tvrdnje da je A2A miljenik Vlade dobile su vjetar u jedra kada je usred tenderskog procesa za dokapitalizaciju crnogorske Elektroprivrede, ova kompanija kupila paket od 15-ak posto akcija nacionalne elektroenergetske kompanije, koje su bile u vlasništvu domaćih investicionih fondova, a za šta se pretpostavlja da se ne bi moglo uraditi bez instrukcija iz Vlade.

Ekonomsko samoubistvo

Finiš tendera je dodatno podgrijao nagađanja o favorizovanju Italijana jer je, po ocjeni kritičara tenderskog procesa, samo tražen razlog da se odbaci, u finansijskom smislu, tridesetak posto bolja, ponuda grčkog konzorcijuma, što je na kraju i učinjeno, uz obrazloženje da su uz ponudu, Grci ispostavili i dodatne, neprihvatljive uslove.

Kanjon Morače
Na kraju je pobijedila italijanska A2A, koja je za dokapitalizaciju i kupovinu dijela državnih akcija Elektroprivrede, kao i za isplatu manjinskih akcionara, uplatila ukupno oko 400 miliona eura, preko Prve banke, koju kontroliše Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke sa nešto manje od tri posto.

Ova kompanija je i favorit na tenderu za gradnju elektrana na Morači.

Promjena lokalne vlasti u Milanu, koji dominira u vlasničkoj strukturi A2A i mogućnost dramatičnih obrta u njenim planovima u Crnoj Gori, mogu predstavljati povoljnost za nastojanja grupe domaćih nevladinih organizacija - Green Home, MANS i Forum 2010 i Svjetskog fonda za zaštitu prirode, koji se ne protive gradnji elektrana, ali zahtijevaju povratak projekta na početak, uz puno poštovanje zakona i životne sredine.

"Sam proces donošenja odluke o potrebi korišćenja hidro
potencijala rijeke Morače nije ispoštovao sve one korake koje je trebao zakonski da ispoštuje i sami pozitivni uticaj koji bi na kraju trebalo da imaju, prije svega crnogorsko društvo i crnogorski građani nije evidentan. Tako da je to upravo naš stav i mi smo rekli to u našim zaključcima tražimo da se ovakav trenutni tender zaustavi sve dok ne dobijemo potvrdu i dokaz da je ekonomski i ekološki ovaj projekat isplativ za građane Crne Gore",. kaže Jelena Marojević iz organizacije Green Home.

Vladin projekat četiri hidroelektrane na rijeci Morači je ekonomsko samoubistvo koje će Crnu Goru pretvoriti u sirovinsku bazu bogatijih zemalja, odnosno, državu sa značajnim prirodnim bogatstvom i siromašnim gradjanima - zajednička je ocjena relevantnog, kritičkog dijela, javnosti koji ukazuje na brojne negativne aspekte ovog projekta.

Pored pogubnog uticaja na životnu sredinu, pa i seizmološke opasnosti, jer bi glavni grad u kom živi trećina ukupnog stanovništva bio pod stalnom prijetnjom od razornog talasa koji bi nastao u slučaju proboja brane, najviše kritika se upućuje na netransparentnost procesa i nedostatak, za Crnu Goru, pozitivnih ekonomskih efekta.
XS
SM
MD
LG