Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović u subotu je ponovo jednoglasno izabran za predsjednika te stranke na partijskom kongresu u Podgorici, koje je održan na petu godišnjicu nezavisnosti Crne Gore.
Za potpredsjednike DPS-a ponovo su izabrani Filip Vujanović, Željko Šturanović i Svetozar Marović, a na toj stranačkoj funkciji pridružio im se i premijer Igor Lukšić.
Izabran je i novi Glavni odbor, koji broji 147 članova. Kongres je usvojio novi program i statut, kao organizacioni okvir za realizaciju partijskog programa.
Đukanović je rekao da je njegova stranka ponosna što je bila na čelu procesa obnove nezavisnosti Crne Gore.
Đukanović vjeruje da učinci iz prethodnih godina upućuju da će Crna Gora biti prva sljedeća članica NATO i među prvim novim članicama Evropske Unije.
Govoreći o političkoj i društvenoj misiji DPS i novim izazovima, Đukanović je rekao da dalji proces izgradnje građanskog, multietničkog i demokratskog društva zahtjeva vođstvo snažne partije i konstatovao da je upravo takva snaga DPS. Obnovom državnog statusa nisu završeni svi poslovi, a posebno nije završena obnova kulturnog i nacionalnog identiteta.
„U Crnoj Gori i u okruženju ima onih koji ne prihvataju konačnost referendumske odluke. Svjedoci smo udara na same temelje crnogorske države i u kontinuitetu premanentnog testiranja da odbranimo vitalne državne interese. I dok smo fokusirani na ispunjavanju obaveza na putu evroatlantskih integracija, protivnici nezavisnosti ne prezaju od podrivanja fundamentalnih vrijednosti crnogorske države i društva. Ponekad ne reagujemo dovoljno ažurno i odlučno, ili reagujemo pogrešno i svojom indolentnošću znamo zbuniti svoju javnost”, rekao je Đukanović i zaključio da će samo duhovno i ekonomsko utemeljenje države Crne Gore pouzdano i konačno obuzdati nosioce politike podrivanja crnogorskog državnog statusa.
O crkvi i Miloševiću
Đukanović je saopštio da je jedan od zadataka eliminacija nedoumica oko identitetskih pitanja, zbog čega treba unaprijediti kulturu kroz institucionalnu i subinstitucionalnu sferu.
„Prevazilaženje tradicionalnih podjela, ostaje područje na kome DPS mora ispoljiti novu kreativnost i potvrditi promišljenost. U tom kontekstu je i odgovorni posticaj pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, da krenu putem objedinjavanja i dostizanja pune organizacione samostalnosti pravoslavne crkve s ciljem istinske posvećenosti dobru naše države i prosperitetu svih njenih građana”, rekao je Đukanović
Najveći aplauz među zvanicama dobili su predsjednik Lige Socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak i František Lipka, ambasador Slovačke, koji je u vrijeme referenduma bio predsjednik referendumske komisije.
Čanak se osvrnuo na Đukanovićevo djelovanje u prošlosti.
„Nije Demokratska partija socijalista bila ta koja je prva počela da sanja nezavisnu Crnu Goru, ali su DPS i Milo Đukanović to ostvarili. Nije Milo Đukanović prvi rekao „dole Milošević“, ali tek kada je stao na stranu protiv Miloševića, Milošević je otišao u istoriju“, rekao je Čanak.
Demokratska partija socijalista vlada u Crnoj Gori dvadeset godina i predstavlja nasljednicu Saveza Komunista.
Partija se podijelila 1997 godine na dva dijela iz kojeg je izašla današnja Socijalistička narodna partija koja se usprotivila nezavisnosti Crne Gore.
Za potpredsjednike DPS-a ponovo su izabrani Filip Vujanović, Željko Šturanović i Svetozar Marović, a na toj stranačkoj funkciji pridružio im se i premijer Igor Lukšić.
Izabran je i novi Glavni odbor, koji broji 147 članova. Kongres je usvojio novi program i statut, kao organizacioni okvir za realizaciju partijskog programa.
Đukanović je rekao da je njegova stranka ponosna što je bila na čelu procesa obnove nezavisnosti Crne Gore.
Đukanović vjeruje da učinci iz prethodnih godina upućuju da će Crna Gora biti prva sljedeća članica NATO i među prvim novim članicama Evropske Unije.
Govoreći o političkoj i društvenoj misiji DPS i novim izazovima, Đukanović je rekao da dalji proces izgradnje građanskog, multietničkog i demokratskog društva zahtjeva vođstvo snažne partije i konstatovao da je upravo takva snaga DPS. Obnovom državnog statusa nisu završeni svi poslovi, a posebno nije završena obnova kulturnog i nacionalnog identiteta.
„U Crnoj Gori i u okruženju ima onih koji ne prihvataju konačnost referendumske odluke. Svjedoci smo udara na same temelje crnogorske države i u kontinuitetu premanentnog testiranja da odbranimo vitalne državne interese. I dok smo fokusirani na ispunjavanju obaveza na putu evroatlantskih integracija, protivnici nezavisnosti ne prezaju od podrivanja fundamentalnih vrijednosti crnogorske države i društva. Ponekad ne reagujemo dovoljno ažurno i odlučno, ili reagujemo pogrešno i svojom indolentnošću znamo zbuniti svoju javnost”, rekao je Đukanović i zaključio da će samo duhovno i ekonomsko utemeljenje države Crne Gore pouzdano i konačno obuzdati nosioce politike podrivanja crnogorskog državnog statusa.
O crkvi i Miloševiću
Đukanović je saopštio da je jedan od zadataka eliminacija nedoumica oko identitetskih pitanja, zbog čega treba unaprijediti kulturu kroz institucionalnu i subinstitucionalnu sferu.
„Prevazilaženje tradicionalnih podjela, ostaje područje na kome DPS mora ispoljiti novu kreativnost i potvrditi promišljenost. U tom kontekstu je i odgovorni posticaj pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, da krenu putem objedinjavanja i dostizanja pune organizacione samostalnosti pravoslavne crkve s ciljem istinske posvećenosti dobru naše države i prosperitetu svih njenih građana”, rekao je Đukanović
Najveći aplauz među zvanicama dobili su predsjednik Lige Socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak i František Lipka, ambasador Slovačke, koji je u vrijeme referenduma bio predsjednik referendumske komisije.
Čanak se osvrnuo na Đukanovićevo djelovanje u prošlosti.
„Nije Demokratska partija socijalista bila ta koja je prva počela da sanja nezavisnu Crnu Goru, ali su DPS i Milo Đukanović to ostvarili. Nije Milo Đukanović prvi rekao „dole Milošević“, ali tek kada je stao na stranu protiv Miloševića, Milošević je otišao u istoriju“, rekao je Čanak.
Demokratska partija socijalista vlada u Crnoj Gori dvadeset godina i predstavlja nasljednicu Saveza Komunista.
Partija se podijelila 1997 godine na dva dijela iz kojeg je izašla današnja Socijalistička narodna partija koja se usprotivila nezavisnosti Crne Gore.