U bilo kakvom pobrajanju dostignuća Evropske unije, uspostava slobodnog prostora kretanja ljudi, roba, ideja, našla bi se u samom vrhu. Međutim, Schengen kao jedinstven evropski prostor bez granica, ovih dana trpi udar za udarom.
Počelo je od Italijana i Francuza koji traže povremene granične kontrole kako bi zaustavljali imigrante, priključili su se i Danci, najavljujući kako će njihovu granicu sa Njemačkom ponovo zaposjesti graničari, a moglo bi se okončati na zapadnom Balkanu, odakle ne prestaje val lažnih azilanata prema evropskim državama, koje, opet, od Brisela traže hitne mjere.
Sve, dakle, navodi na to da ćemo narednih sedmica i mjeseci biti svjedoci preinaka koje će, plaše se mnogi, značiti više kontrole a manje slobode.
Još se nisu smirile strasti zbog francuskih kontrola na nacionalnim granicama i zahtjeva Pariza i Rima da se premodulišu schengenska pravila, a već stiže novi udar na evropski prostor slobodnog kretanja - danska vlada najavila ponovnu kontrolu granica, pravdajući to sigurnosnim razlozima.
"Od Danaca očekujemo objašnjenje, barem na bilateralnoj osnovi. Veoma smo iznenađeni njihovom odlukom i treba nam više informacija po kakvim su kriterijima donijeli tu odluku," kazao je njemački ministar unutrašnjih poslova, Hans-Peter Friedrich.
A Danci su pokušali objasniti neočekivanu odluku željom da zaustave krijumčarenje ljudi, oružja, droge.
"Tačno je da smo pojačali kontrolu granica. Govori se kako uspostavljamo kontrolu ljudi i putnih dokumenata, ali to nije tačno. Riječ je o snažnijoj carinskoj kontroli kakva se može vidjeti i u drugim dijelovima Schengena", odgovorio je danski ministar za izbjeglice, Soren Pind.
Fajon: Vlasti u Srbiji i Makedoniji ne čine dovoljno
Za migracijskog eksperta Centra za evropske studije iz Brisela, Yvesa Pascouaua, dovođenje u pitanje Schengena nije povezano jedino sa imigrantima na italijanskom ostrvu Lampeduzi, zapadnim Balkanom koji sada bezvizno putuje Evropom, ili, kako, kontrolu granice pravdaju Danci, kriminalom sa Istoka.
„To pokazuje da na izvjestan način nacionalne debate dolaze na evropski nivo, te da neke od evropskih članica moraju da se bore ili da zadovolje vlastite desne ili ultra desne partije, te zbog toga moraju da budu oštrije po pitanju granica i imigracije", ocjenjuje on.
Italija - Policajac i imigranti na ostrvu Lampeduza, mart 2011.
Evropska komisija, sa svoje strane, još nije uspjela formirati stav o tome, obećavajući ga za naredni mjesec, zajedno sa zelenim svjetlom Francuzima i Italijanima da povremeno vježbaju svoje graničare.
„Ako ne uvedemo ovaj sistem privremene kontrole, države članice će nastaviti da rade po svome. Tačnije, biće ohrabrene da rade na svoju ruku. Daćemo argumente populistima. I ekstremisti i ksenofobi samo čekaju da dovedu u pitanje Schengen“, smatra predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.
Kako danas stvari stoje, male su šanse da se ne uvede sistem privremene kontrole granica unutar Schengena.
Međutim, još su manje šanse da se sličan sistem - stavljanje van snage bezviznog režima - ne uvede državama zapadnog Balkana, gdje bi prve žrtve bili građani Srbije i Makedonije zbog prečestih kršenja bezviznog režima.
Samo iz Srbije je tokom prošle godine i u prva četri mjeseca ove, bilo ukupno 20.000 lažnih azilanata.
„Mislim da vlasti u Srbiji i Makedoniji jednostavno ne čine dovoljno. Moraju spriječiti lažne azilante da dolaze u Evropu, posebno u ovim okolnostima, zato što oni nemaju prava da traže azil. U veoma opasnoj smo situaciji i zato zaista upozoravam da moramo spriječiti da ljudi dolaze ovamo, ilegalno ili tražeći azil, jer se time ugrožava cijeli sistem bezviznog režima“, poručuje članica Evropskog parlamenta iz Slovenije, Tanja Fajon.
Ahmetović: Nema razloga za sankcije za BiH
Na pitanje gdje je tu Bosna i Hercegovina odgovara ministar unutrašnjih poslova BiH, Sadik Ahmetović:
„Bosna i Hercegovina dobro stoji u ovoj oblasti. Mislim da sve dok građani Bosne i Hercegovine budu poštivali pravila Evropske unije zemalja članica Schengena o bezviznom režimu, nema razloga za bilo kakvu bojazan.“
RSE: Stoji negdje u zraku ta mogućnost da se narednog mjeseca donese odluka, uvede mehanizam privremene suspenzije bezviznog režima, ne zahvaljujući nama, već prije svega Srbiji i Makedoniji. Da li je to istina i da li to na bilo koji način može na nas da utiče?
Sadik Ahmetović
Ahmetović: Ja sam čuo takve informacije, doduše iz medija, ali svi pokazatelji koje mi imamo kad su u pitanju građani Bosne i Hercegovine govore da nema nikakvog razloga da Bosna i Hercegovina dobije bilo kakvu vrstu sankcije. Mislim da u ovom trenutku, kada je u pitanju kompletan ovaj proces – on se provodi na najbolji mogući način. Mislim da su naši sugovornici ovdje u Briselu veoma zadovoljni.
RSE: Prošle godine je iz Srbije bilo skoro 18.000 lažnih azilanata. Koliko je bilo iz Bosne i Hercegovine?
Ahmetović: Vrlo malo. Vrlo malo u odnosu na period prije bezviznog režima. Radi se o oko 180 osoba.
RSE: U cijelom ovom procesu sticanja bezviznog režima za Bosnu i Hercegovinu, razgovarali smo često ovdje u Briselu. Taj 'umjetnički dojam', ta ocjena neizigranog povjerenja Evropljana stoji. Mislite li da je to značajan adut u rukama Bosne i Hercegovine kada budemo govorili o drugim stvarima?
Ahmetović: Mislim da jeste. Mislim da smo uvođenjem standarda, pogotovo u oblasti sigurnosti u Bosni i Hercegovini, striktnim poštivanjem pravila od strane građana Bosne i Hercegovine, sigurno dali poruku da smo dobar partner u drugim procesima koji čekaju Bosnu i Hercegovinu.
Počelo je od Italijana i Francuza koji traže povremene granične kontrole kako bi zaustavljali imigrante, priključili su se i Danci, najavljujući kako će njihovu granicu sa Njemačkom ponovo zaposjesti graničari, a moglo bi se okončati na zapadnom Balkanu, odakle ne prestaje val lažnih azilanata prema evropskim državama, koje, opet, od Brisela traže hitne mjere.
Sve, dakle, navodi na to da ćemo narednih sedmica i mjeseci biti svjedoci preinaka koje će, plaše se mnogi, značiti više kontrole a manje slobode.
Još se nisu smirile strasti zbog francuskih kontrola na nacionalnim granicama i zahtjeva Pariza i Rima da se premodulišu schengenska pravila, a već stiže novi udar na evropski prostor slobodnog kretanja - danska vlada najavila ponovnu kontrolu granica, pravdajući to sigurnosnim razlozima.
"Od Danaca očekujemo objašnjenje, barem na bilateralnoj osnovi. Veoma smo iznenađeni njihovom odlukom i treba nam više informacija po kakvim su kriterijima donijeli tu odluku," kazao je njemački ministar unutrašnjih poslova, Hans-Peter Friedrich.
A Danci su pokušali objasniti neočekivanu odluku željom da zaustave krijumčarenje ljudi, oružja, droge.
"Tačno je da smo pojačali kontrolu granica. Govori se kako uspostavljamo kontrolu ljudi i putnih dokumenata, ali to nije tačno. Riječ je o snažnijoj carinskoj kontroli kakva se može vidjeti i u drugim dijelovima Schengena", odgovorio je danski ministar za izbjeglice, Soren Pind.
Fajon: Vlasti u Srbiji i Makedoniji ne čine dovoljno
Za migracijskog eksperta Centra za evropske studije iz Brisela, Yvesa Pascouaua, dovođenje u pitanje Schengena nije povezano jedino sa imigrantima na italijanskom ostrvu Lampeduzi, zapadnim Balkanom koji sada bezvizno putuje Evropom, ili, kako, kontrolu granice pravdaju Danci, kriminalom sa Istoka.
„To pokazuje da na izvjestan način nacionalne debate dolaze na evropski nivo, te da neke od evropskih članica moraju da se bore ili da zadovolje vlastite desne ili ultra desne partije, te zbog toga moraju da budu oštrije po pitanju granica i imigracije", ocjenjuje on.
Evropska komisija, sa svoje strane, još nije uspjela formirati stav o tome, obećavajući ga za naredni mjesec, zajedno sa zelenim svjetlom Francuzima i Italijanima da povremeno vježbaju svoje graničare.
„Ako ne uvedemo ovaj sistem privremene kontrole, države članice će nastaviti da rade po svome. Tačnije, biće ohrabrene da rade na svoju ruku. Daćemo argumente populistima. I ekstremisti i ksenofobi samo čekaju da dovedu u pitanje Schengen“, smatra predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.
Kako danas stvari stoje, male su šanse da se ne uvede sistem privremene kontrole granica unutar Schengena.
Međutim, još su manje šanse da se sličan sistem - stavljanje van snage bezviznog režima - ne uvede državama zapadnog Balkana, gdje bi prve žrtve bili građani Srbije i Makedonije zbog prečestih kršenja bezviznog režima.
Samo iz Srbije je tokom prošle godine i u prva četri mjeseca ove, bilo ukupno 20.000 lažnih azilanata.
„Mislim da vlasti u Srbiji i Makedoniji jednostavno ne čine dovoljno. Moraju spriječiti lažne azilante da dolaze u Evropu, posebno u ovim okolnostima, zato što oni nemaju prava da traže azil. U veoma opasnoj smo situaciji i zato zaista upozoravam da moramo spriječiti da ljudi dolaze ovamo, ilegalno ili tražeći azil, jer se time ugrožava cijeli sistem bezviznog režima“, poručuje članica Evropskog parlamenta iz Slovenije, Tanja Fajon.
Ahmetović: Nema razloga za sankcije za BiH
Na pitanje gdje je tu Bosna i Hercegovina odgovara ministar unutrašnjih poslova BiH, Sadik Ahmetović:
„Bosna i Hercegovina dobro stoji u ovoj oblasti. Mislim da sve dok građani Bosne i Hercegovine budu poštivali pravila Evropske unije zemalja članica Schengena o bezviznom režimu, nema razloga za bilo kakvu bojazan.“
RSE: Stoji negdje u zraku ta mogućnost da se narednog mjeseca donese odluka, uvede mehanizam privremene suspenzije bezviznog režima, ne zahvaljujući nama, već prije svega Srbiji i Makedoniji. Da li je to istina i da li to na bilo koji način može na nas da utiče?
Ahmetović: Ja sam čuo takve informacije, doduše iz medija, ali svi pokazatelji koje mi imamo kad su u pitanju građani Bosne i Hercegovine govore da nema nikakvog razloga da Bosna i Hercegovina dobije bilo kakvu vrstu sankcije. Mislim da u ovom trenutku, kada je u pitanju kompletan ovaj proces – on se provodi na najbolji mogući način. Mislim da su naši sugovornici ovdje u Briselu veoma zadovoljni.
RSE: Prošle godine je iz Srbije bilo skoro 18.000 lažnih azilanata. Koliko je bilo iz Bosne i Hercegovine?
Ahmetović: Vrlo malo. Vrlo malo u odnosu na period prije bezviznog režima. Radi se o oko 180 osoba.
RSE: U cijelom ovom procesu sticanja bezviznog režima za Bosnu i Hercegovinu, razgovarali smo često ovdje u Briselu. Taj 'umjetnički dojam', ta ocjena neizigranog povjerenja Evropljana stoji. Mislite li da je to značajan adut u rukama Bosne i Hercegovine kada budemo govorili o drugim stvarima?
Ahmetović: Mislim da jeste. Mislim da smo uvođenjem standarda, pogotovo u oblasti sigurnosti u Bosni i Hercegovini, striktnim poštivanjem pravila od strane građana Bosne i Hercegovine, sigurno dali poruku da smo dobar partner u drugim procesima koji čekaju Bosnu i Hercegovinu.
