Vlada Crne Gore je odlučila da prije turističke sezone, što bi trebalo da bude do kraja maja, novosagrađene zidove crkve na Sv. Stefanu sruši, a da najesen počne rekonstrukciju prvobitne, srednjevekovne crkve Svete Gospođe.
Sama riječ "rušenje" nije pomenuta, ali je iz vladinog Biroa za odnose s javnošću, naknadno, objašnjeno da formulacija "pripremni radovi", zapravo znači uklanjanje novih zidova.
O novoj odluci Vlade, javnost je informisao ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.
"Vlada zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma da prije otvaranja hotela Sveti Stefan, zajedno sa (vlasnikom) hotelskom grupom Budvanska Rivijera i zakupcima hotela Sveti Stefan, izvrši sve neophodne pripremne radove, kako bi nakon glavne turističke sezone, počela rekonstrukcija crkve Svete Gospođe", rekao je Sekulić.
Prema prvim reakcijama, čini se da je Vlada donijela odluku koja bi mogla zadovoljiti sve strane, uključujući i manju članicu vladajuće koalicije, Socijaldemokratsku partiju, čiji ministri, shodno partijskom stavu, odbijaju da prisustvuju sjednicama Vlade, zbog njenog odustajanja da primjeni sopstvenu, prvobitnu odluku da se novi zidovi sruše.
Iz SDP-a je u četvrtak saopšteno da ne žele da se bave tumačenjima nove vladine odluke, te da se njihovi ministri neće vratiti na sjednice, dok ne sprovede sopstvenu odluku o rušenju.
SPC zadovoljna odlukom
Stav SDP-a je u petak potvrdio njen lider i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, koji je rekao da će mediji lako unaprijed znati - da li će SDP-ovci prisustvovati sljedećoj redovnoj sjednici Vlade u četvrtak.
“Snimićete lokaciju na Svetom Stefanu i znaćete da li će ministri SDP-a prisustvovati sjednici Vlade”, rekao je Krivokapić.
"Vidio sam da rješenje ima proaktivnih elemenata, ali je suštinski važno da poznanju prava privedemo sve one koji krše zakon, pogotovo, u politički osjetljivim oblastima", naglasio je Krivokapić.
Povorka vjernika ide ka hramu na Sv. Stefanu, april 2011, foto: Svetigorapress, Vuk LajovićPrvobitna crkva na Svetom Stefanu je sagrađena u srednjevjekovnom periodu i, posvećena Presvetoj Bogorodici, nosila je ime - Crkva Svete Gospođe.
Na njenim ostacima, 1938. godine, tadašnja jugoslovenska kraljica Marija Karađorđević, podiže novi hram, koji naziva po ruskom svecu Aleksandru Nevskom, koga je, prema navodima, lično poštovala. Poslije svega dvadesetak godina, ruši se i ova crkva zbog adaptacije Svetog Stefana u jedinstveni grad-hotel.
Srpska pravoslavna crkva, čiji su vjernici, krajem aprila počeli da grade nove zidove, izrazla je zadovoljstvo odlukom Vlade.
"Mitropolija Crnogorsko-primorska pozdravlja odluku o obnovi crkve Rođenja Presvete Bogorodice na Svetom Stefanu", saopšteno je, ipak dodajući da se nadaju da do početka rekonstrukcije neće doći do promjene postojećeg stanja na licu mjesta.
Prema izjavi podgoričkog paroha Velibora Džomića, može se zaključiti da je pitanje rušenja novosagrađenih zidova ipak nevažno u odnosu na činjenicu da će se drevni hram obnoviti.
"Ne treba dvosmisleno tumačiti veoma jasne i poznate stavove, u pogledu obnove crkve Svete Gospođe na Svetom Stefanu. Od svega je najvažnije da će se hram obnoviti, a sve ostalo su tehnički detalji, koji se sa dobrom voljom mogu prevazići i dogovoriti", kaže Džomić.
Mještani, koji su počeli da grade novu crkvu na temeljima stare, i dalje očekuju da se novosagrađeno neće rušiti, ali i sami kažu da se još uvijek nijesu sastali sa crkvenim vlastima.
"Pozdravljamo odluku Vlade da neće biti rušenja hrama na Svetom Stefanu. Mi ćemo u skladu sa dogovorom Mitropolija - Vlada usaglasiti stavove", navodi predstavnik lokalnog Odbora za obnovu crkve na Svetom Stefanu Petar Kentera.
S obzirom na činjenicu da su se nedavno, u medijima, pojavili podaci koji govore da je prvobitna crkva Svete Gospođe na ostrvu Sveti Stefan, zapravo bila katolička, odnosno, da su tu nađeni samo predmeti koji su pripadali katoličkom monaškom redu, nametnulo se pitanje istorijata crkve, odnosno, kome ona zapravo pripada.
"Crkvu su sagradili Rimljani između osmog i devetog vijeka prije podjele hrišćana na pravoslavce i katolike. Crkva na Svetom Stefanu je isprva bila katolička, a dolaskom plemena Paštrovića na te prostore postaje pravoslavna", kaže za naš program Stevo Vučinić, potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve.
Prema mišljenju ove Mitropolije, trebalo bi obnoviti tu srednjevjekovnu cvkvu, ali da bude u vlasništvu države i da se u njoj Bogu mole i Crnogorci i Srbi i katolici, odnosno svi hrišćani.
"Ta crkvica je otprilike do 14. vijeka bila latinskog bitusa. Od 14. vijeka, prostor današnjih Paštrovića naseljavaju pastiri, pa je tako i to pleme dobilo naziv - Paštrovići. Oni polako prodiru ka Jadranu iz kontinentalnog pojasa današnje Crne Gore i naseljavaju se, između ostalog, i na tom prostoru Sušćepana, odnosno, današnjeg Svetog Stefana. U 14. ili 15. vijeku, oni tu staru latinsku crkvu ili kapelu, pretvaraju u crkvu Svete Gospođe", zaključuje Vučinić.
Sama riječ "rušenje" nije pomenuta, ali je iz vladinog Biroa za odnose s javnošću, naknadno, objašnjeno da formulacija "pripremni radovi", zapravo znači uklanjanje novih zidova.
O novoj odluci Vlade, javnost je informisao ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.
"Vlada zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma da prije otvaranja hotela Sveti Stefan, zajedno sa (vlasnikom) hotelskom grupom Budvanska Rivijera i zakupcima hotela Sveti Stefan, izvrši sve neophodne pripremne radove, kako bi nakon glavne turističke sezone, počela rekonstrukcija crkve Svete Gospođe", rekao je Sekulić.
Prema prvim reakcijama, čini se da je Vlada donijela odluku koja bi mogla zadovoljiti sve strane, uključujući i manju članicu vladajuće koalicije, Socijaldemokratsku partiju, čiji ministri, shodno partijskom stavu, odbijaju da prisustvuju sjednicama Vlade, zbog njenog odustajanja da primjeni sopstvenu, prvobitnu odluku da se novi zidovi sruše.
Iz SDP-a je u četvrtak saopšteno da ne žele da se bave tumačenjima nove vladine odluke, te da se njihovi ministri neće vratiti na sjednice, dok ne sprovede sopstvenu odluku o rušenju.
SPC zadovoljna odlukom
Stav SDP-a je u petak potvrdio njen lider i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, koji je rekao da će mediji lako unaprijed znati - da li će SDP-ovci prisustvovati sljedećoj redovnoj sjednici Vlade u četvrtak.
“Snimićete lokaciju na Svetom Stefanu i znaćete da li će ministri SDP-a prisustvovati sjednici Vlade”, rekao je Krivokapić.
"Vidio sam da rješenje ima proaktivnih elemenata, ali je suštinski važno da poznanju prava privedemo sve one koji krše zakon, pogotovo, u politički osjetljivim oblastima", naglasio je Krivokapić.
Na njenim ostacima, 1938. godine, tadašnja jugoslovenska kraljica Marija Karađorđević, podiže novi hram, koji naziva po ruskom svecu Aleksandru Nevskom, koga je, prema navodima, lično poštovala. Poslije svega dvadesetak godina, ruši se i ova crkva zbog adaptacije Svetog Stefana u jedinstveni grad-hotel.
Srpska pravoslavna crkva, čiji su vjernici, krajem aprila počeli da grade nove zidove, izrazla je zadovoljstvo odlukom Vlade.
"Mitropolija Crnogorsko-primorska pozdravlja odluku o obnovi crkve Rođenja Presvete Bogorodice na Svetom Stefanu", saopšteno je, ipak dodajući da se nadaju da do početka rekonstrukcije neće doći do promjene postojećeg stanja na licu mjesta.
Prema izjavi podgoričkog paroha Velibora Džomića, može se zaključiti da je pitanje rušenja novosagrađenih zidova ipak nevažno u odnosu na činjenicu da će se drevni hram obnoviti.
U Mitropoliji Crnogorske pravoslavne crkve smatraju da obnovljena crkva treba da bude u vlasništvu države i da se u njoj Bogu mole i Crnogorci i Srbi i katolici, odnosno svi hrišćani.
"Ne treba dvosmisleno tumačiti veoma jasne i poznate stavove, u pogledu obnove crkve Svete Gospođe na Svetom Stefanu. Od svega je najvažnije da će se hram obnoviti, a sve ostalo su tehnički detalji, koji se sa dobrom voljom mogu prevazići i dogovoriti", kaže Džomić.
Mještani, koji su počeli da grade novu crkvu na temeljima stare, i dalje očekuju da se novosagrađeno neće rušiti, ali i sami kažu da se još uvijek nijesu sastali sa crkvenim vlastima.
"Pozdravljamo odluku Vlade da neće biti rušenja hrama na Svetom Stefanu. Mi ćemo u skladu sa dogovorom Mitropolija - Vlada usaglasiti stavove", navodi predstavnik lokalnog Odbora za obnovu crkve na Svetom Stefanu Petar Kentera.
S obzirom na činjenicu da su se nedavno, u medijima, pojavili podaci koji govore da je prvobitna crkva Svete Gospođe na ostrvu Sveti Stefan, zapravo bila katolička, odnosno, da su tu nađeni samo predmeti koji su pripadali katoličkom monaškom redu, nametnulo se pitanje istorijata crkve, odnosno, kome ona zapravo pripada.
"Crkvu su sagradili Rimljani između osmog i devetog vijeka prije podjele hrišćana na pravoslavce i katolike. Crkva na Svetom Stefanu je isprva bila katolička, a dolaskom plemena Paštrovića na te prostore postaje pravoslavna", kaže za naš program Stevo Vučinić, potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve.
Prema mišljenju ove Mitropolije, trebalo bi obnoviti tu srednjevjekovnu cvkvu, ali da bude u vlasništvu države i da se u njoj Bogu mole i Crnogorci i Srbi i katolici, odnosno svi hrišćani.
"Ta crkvica je otprilike do 14. vijeka bila latinskog bitusa. Od 14. vijeka, prostor današnjih Paštrovića naseljavaju pastiri, pa je tako i to pleme dobilo naziv - Paštrovići. Oni polako prodiru ka Jadranu iz kontinentalnog pojasa današnje Crne Gore i naseljavaju se, između ostalog, i na tom prostoru Sušćepana, odnosno, današnjeg Svetog Stefana. U 14. ili 15. vijeku, oni tu staru latinsku crkvu ili kapelu, pretvaraju u crkvu Svete Gospođe", zaključuje Vučinić.
