Ukidanje viza za građane BiH koji žele i mogu putovati u zemlje Evropske unije, najavljivano je kao velika mogućnost, prije svega da mladi stanovnici ove zemlje konačno vide nešto izvan svog plota – odnosno da saznaju šta se događa i kako izgleda život izvan granica njihove zemlje.
Ali, još uvijek većina mladih ljudi ne može reći da se osjeća kao slobodni Evropljani koji putuju, ne zastajkući na granicama.
Sudeći prema statističkim podacima, mladi iz Bosne i Hercegovine malo putuju.
Čak 33 posto mladih nikada nije prešlo granice Bosne i Hercegovine, pa ni entiteske granice. Istraživanja su pokazala da 40 posto mladih nema ni pasoš.
Iako je isticano da je prednost vizne liberalizacije, između ostalog, mogućnost mladim ljudima da bez ograničenja putuju, upoznaju drugačije kulture i stiču nova znanja, ipak mladi i dalje slabo putuju.
Razlog je najčešće nedostatak novca, kaže izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH Jan Zlatan Kulenović.
"Situacija po pitanju mladih i putovanja u okviru vizne liberalizacije vrlo je jednostavna – iz prostog razloga što je 58 posto mladih nezaposleno i nemaju, niti su prije imali finansijska sredstva za turistička putovanja. Ako uzmete u obzir da svih ovih godina 33 posto, dakle trećina omladinske populacije u BiH nije nikada niti napustila ovu zemlju, onda možemo vjerovatno govoriti i o jednoj svijesti ili da kažemo – manjku kulture putovanja, odnosno da ne vide možda niti razloge zašto i zbog čega i putovati. Finansijski aspekt ovdje je, u svakom slučaju, i najvažniji. Ako pogledate – nije riječ samo o odlasku – danas jeftine aviokompanije po Evropi, između glavnih gradova, nude karte i od deset, dvadeset ili trideset eura, što bi bila prihvatljiva cijena vjerovatno i za dio naših građana, međutim, BiH je još uvijek poprilično geto unutar Evrope, gdje vam, samo da izađete, treba najmanje 200 eura, a da ne govorim o tome da vam za svaki dan boravka u nekoj od stranih zemalja – po propisima – treba 50, 70 ili više eura, zavisno o kojoj zemlji govorimo", kaže Kulenović
Pored nedostatka novca, većina mladih poprilično je pasivna i neinformisana, ali suočava se i sa velikim brojem problema, smatra predsjedavajući Vijeća mladih Grada Mostara Haris Idriz.
"Bitno je poboljšati život mladih ljudi u BiH, pa tek onda mi možemo govoriti o nekom odlasku van. Mladi ljudi jako teško žive, jako teško se i obrazuju, da budemo iskreni. Pokušavamo mi nametnuti neki život sa tom Bolonjom, sa nekim evropskim standardima, međutim, to još kod nas zadugo neće moći u potpunosti zaživjeti kako bismo mi htjeli", ističe Idriz.
Problem loše mobilnosti rješava se vremenom. Neophodno je da mladi ljudi otkriju šta je prava mobilnost i šta je njena suština.
Mobilnost pojačava odlazak mladih
Bojan Grebenar iz Omladinskog savjeta Republike Srpske kaže kako su oni prvi imali problem sa viznom liberalizacijom:
"Tu se uvijek govorilo da su, naravno, mladi ljudi sputani, da nema nekih osnovnih sloboda. To, naravno, i jeste suština. Kada vam postave takvo ograničenje u vidu viza, naravno da niste slobodni. Kada ih ukinu, nije važno da li ćete vi putovati ili nećete – bitno je da vi imate mogućnost da putujete. E, sad dolazi onaj drugi korak: zašto mladi ljudi ne putuju? Bojim se da je kod nas prisutan taj problem da dio mladih ljudi, naravno, jeste pasivan i da ne osjeća čak niti potrebu da ode negdje van, da vidi nešto korisno, da upozna nove ljude, da upozna neke nove krajeve, da stekne možda neka nova znanja. To je, možda, ono na čemu moramo daleko, daleko više da radimo", kaže Grebenar.
Mobilnost je, prema mišljenju većine mladih, potreba vremana u kojem živimo - zbog lakšeg povezivanje i boljeg razumijevanja.
Ljudi čekaju na Check-in na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, 15. decembar 2010.A, da li putuju i šta za njih znači vizna liberalizacija, pitali smo mlade Sarajlije.
"Teško, bogami teško. U ovakvom standardu – ništa, apsolutno ništa. Isto kao da se ništa nije promijenilo. Svejedno mi je."
"Putovaće se kao što se i putovalo. Realno, to i nije neka velika razlika."
"Zavisi od finansijske situacije. Zavisi koliko su mladi potkrijepljeni nekim dobrim novcem, nekim finansijama – mislim da bi trebali, itekako, te pare uložiti u takve stvari, u putovanja. Čisto da bi spoznali evropsku kulturu, da bi se malo bolje obrazovali, jer obrazovanje je jedan od najbitnijih segmenata.."
"Pa, znate, kratak je rok da bi se sad moglo analizirati da li zaista oni ne putuju koliko se očekivalo i šta su razlozi. Nema ni mjesec dana, je li, što nam je ukinut vizni režim. Ako zaista ne budu putovali, onda su sigurno ekonomski uslovi u pitanju, znači da vjerovatno ljudi nemaju dovoljno novca da finansiraju sve to."
"Ono što znam iz nekog svog kruga prijatelja i poznanika – mislim da će svi to iskoristiti što prije, da će svi više i više putovati nego što se dosad putovalo."
Jan Zlatan Kulenović smatra da će vizna liberalizacija samo poboljšati i ubrzati odlazak onih koji su i inače putovali.
"Dakle, riječ je o osobama, vrlo malom procentu, koje smatraju da iz turističkih razloga treba posjećivati druge zemlje. Povećaće se broj onih koji imaju kontakte, rodbinu i prijatelje u dijaspori. Međutim, neće, nažalost, uticati na nešto veći broj mladih ljudi da se odvaže i da na neki način imaju i dovoljno sredstava da tu ideju i sprovedu u djelo i da budu zaista i u praksi slobodni mladi Evropljani koji ne vide granice", zaključuje Kulenović.
Ali, još uvijek većina mladih ljudi ne može reći da se osjeća kao slobodni Evropljani koji putuju, ne zastajkući na granicama.
Sudeći prema statističkim podacima, mladi iz Bosne i Hercegovine malo putuju.
Čak 33 posto mladih nikada nije prešlo granice Bosne i Hercegovine, pa ni entiteske granice. Istraživanja su pokazala da 40 posto mladih nema ni pasoš.
Iako je isticano da je prednost vizne liberalizacije, između ostalog, mogućnost mladim ljudima da bez ograničenja putuju, upoznaju drugačije kulture i stiču nova znanja, ipak mladi i dalje slabo putuju.
Čak 33 posto mladih nikada nije prešlo granice Bosne i Hercegovine, pa ni entiteske granice. Istraživanja su pokazala da 40 posto mladih nema ni pasoš.
Razlog je najčešće nedostatak novca, kaže izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH Jan Zlatan Kulenović.
"Situacija po pitanju mladih i putovanja u okviru vizne liberalizacije vrlo je jednostavna – iz prostog razloga što je 58 posto mladih nezaposleno i nemaju, niti su prije imali finansijska sredstva za turistička putovanja. Ako uzmete u obzir da svih ovih godina 33 posto, dakle trećina omladinske populacije u BiH nije nikada niti napustila ovu zemlju, onda možemo vjerovatno govoriti i o jednoj svijesti ili da kažemo – manjku kulture putovanja, odnosno da ne vide možda niti razloge zašto i zbog čega i putovati. Finansijski aspekt ovdje je, u svakom slučaju, i najvažniji. Ako pogledate – nije riječ samo o odlasku – danas jeftine aviokompanije po Evropi, između glavnih gradova, nude karte i od deset, dvadeset ili trideset eura, što bi bila prihvatljiva cijena vjerovatno i za dio naših građana, međutim, BiH je još uvijek poprilično geto unutar Evrope, gdje vam, samo da izađete, treba najmanje 200 eura, a da ne govorim o tome da vam za svaki dan boravka u nekoj od stranih zemalja – po propisima – treba 50, 70 ili više eura, zavisno o kojoj zemlji govorimo", kaže Kulenović
Pored nedostatka novca, većina mladih poprilično je pasivna i neinformisana, ali suočava se i sa velikim brojem problema, smatra predsjedavajući Vijeća mladih Grada Mostara Haris Idriz.
"Bitno je poboljšati život mladih ljudi u BiH, pa tek onda mi možemo govoriti o nekom odlasku van. Mladi ljudi jako teško žive, jako teško se i obrazuju, da budemo iskreni. Pokušavamo mi nametnuti neki život sa tom Bolonjom, sa nekim evropskim standardima, međutim, to još kod nas zadugo neće moći u potpunosti zaživjeti kako bismo mi htjeli", ističe Idriz.
Problem loše mobilnosti rješava se vremenom. Neophodno je da mladi ljudi otkriju šta je prava mobilnost i šta je njena suština.
Mobilnost pojačava odlazak mladih
Bojan Grebenar iz Omladinskog savjeta Republike Srpske kaže kako su oni prvi imali problem sa viznom liberalizacijom:
"Tu se uvijek govorilo da su, naravno, mladi ljudi sputani, da nema nekih osnovnih sloboda. To, naravno, i jeste suština. Kada vam postave takvo ograničenje u vidu viza, naravno da niste slobodni. Kada ih ukinu, nije važno da li ćete vi putovati ili nećete – bitno je da vi imate mogućnost da putujete. E, sad dolazi onaj drugi korak: zašto mladi ljudi ne putuju? Bojim se da je kod nas prisutan taj problem da dio mladih ljudi, naravno, jeste pasivan i da ne osjeća čak niti potrebu da ode negdje van, da vidi nešto korisno, da upozna nove ljude, da upozna neke nove krajeve, da stekne možda neka nova znanja. To je, možda, ono na čemu moramo daleko, daleko više da radimo", kaže Grebenar.
Mobilnost je, prema mišljenju većine mladih, potreba vremana u kojem živimo - zbog lakšeg povezivanje i boljeg razumijevanja.
"Teško, bogami teško. U ovakvom standardu – ništa, apsolutno ništa. Isto kao da se ništa nije promijenilo. Svejedno mi je."
"Putovaće se kao što se i putovalo. Realno, to i nije neka velika razlika."
"Zavisi od finansijske situacije. Zavisi koliko su mladi potkrijepljeni nekim dobrim novcem, nekim finansijama – mislim da bi trebali, itekako, te pare uložiti u takve stvari, u putovanja. Čisto da bi spoznali evropsku kulturu, da bi se malo bolje obrazovali, jer obrazovanje je jedan od najbitnijih segmenata.."
"Pa, znate, kratak je rok da bi se sad moglo analizirati da li zaista oni ne putuju koliko se očekivalo i šta su razlozi. Nema ni mjesec dana, je li, što nam je ukinut vizni režim. Ako zaista ne budu putovali, onda su sigurno ekonomski uslovi u pitanju, znači da vjerovatno ljudi nemaju dovoljno novca da finansiraju sve to."
"Ono što znam iz nekog svog kruga prijatelja i poznanika – mislim da će svi to iskoristiti što prije, da će svi više i više putovati nego što se dosad putovalo."
Jan Zlatan Kulenović smatra da će vizna liberalizacija samo poboljšati i ubrzati odlazak onih koji su i inače putovali.
"Dakle, riječ je o osobama, vrlo malom procentu, koje smatraju da iz turističkih razloga treba posjećivati druge zemlje. Povećaće se broj onih koji imaju kontakte, rodbinu i prijatelje u dijaspori. Međutim, neće, nažalost, uticati na nešto veći broj mladih ljudi da se odvaže i da na neki način imaju i dovoljno sredstava da tu ideju i sprovedu u djelo i da budu zaista i u praksi slobodni mladi Evropljani koji ne vide granice", zaključuje Kulenović.
