Visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko rekao je u četvrtak u Vijeću sigurnosti da međunarodna zajednica mora nastaviti pomagati BiH u jačanju države i da politika njenog negiranja i dovođenja u pitanje njene budućnosti mora prestati.
BiH, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, koji je predočio zajednički stav trojice članova kolektivnog šefa države, a na njoj su sudjelovali i ambasadori SAD, Hrvatske i Srbije.
Podnoseći redovni izvještaj o napretku u BiH, austrijski diplomata je rekao da se BiH uoči 15 godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma i nakon četiri godine stajanja u mjestu zbog nacionalnih podjela koje su blokirale reforme, nalazi pred jasnim izborom: približavanje Evopskoj uniji i NATO-u ili stagnacija ili izolacija.
"Moramo vrlo jasno reći da samo BiH -- kao jedinstvena zemlja -- ima budućnost u NATO-u i EU i da retorika o BiH kao "nemogućoj zemlji" mora prestati," rekao je vioki predstavnik
Međunardona zajednica mora biti u potpunosti fokusirana na BiH i novim vlastima, koje će biti formirane nakon oktobarskih izbora, mora jasno reći da se od njih očekuje da ubrzaju refome na putu integracije u NATO i EU, rekao je Inzko i pozvao Vijeće sigurnosti da produži mandat snagama Evropske unije (EUFOR).
Formiranje novih vlada na svim nivoima i njihov rad će biti otežani pogotovo zbog nastojanja političara iz Republike Srpske da spriječe svako novo jačanje zajedničkih institucija i ponište ranije reforme u okviru kojih su neke entiteske nadležnosti prebačne na državni nivo, smatra visoki prestavnik.
"Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-a i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti," kazao je Inzko.
On je dodao da u posljednje vijeme i vodeći hrvatski političari učestalo govore o formiranju trećeg entiteta "što možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji".
"Mi moramo vrlo glasno insistirati na tome da teritorijalni integritet i ustvani okvir Bosne i Hercegovine mora biti sačuvan," izjavio je visoki predstavnik i dodao da podjela BiH nije i neće biti opcija.
"Izbor pred kojim se nalazi BiH nije da li će preživjeti kao država ili se podijeliti. Ona će definitvno nastaviti postojati," rekao je Inzko. "Da je bilo moguće podijeliti BiH, to bi se desilo 1992."
Podrška SAD Inzku
Inzko je istakao da su ljetošnji posjeti predsjednika Hrvatske i Srbije, Ive Josipovića i Borisa Tadića bili "prijelomni" jer su ukazali na potrebu pomirbe i regionalne suradnje.
BiH se sada mora koncentrisati na ispunjavanje obaveze koje proizilaze iz odluke Evropskog suda za za ljudska prava o kandidovanju pripadnika nacionalnih manjina za političke funkcije, usvajanje zakona o popisu i i državnoj imovini kao i ispunjavanju preostalih uslova za zatvaranje njegovog ureda.
Radmanović je rekao da je, za razliku od prijašnjih godina, nastupio sa stavovima koji su usaglašeni sa Izetbegovićem i Željkom Komićem, članom Predsjedništva iz reda hrvatkog naroda.
Radmanović je rekao da BiH predstavlja veliki uspjeh međunarodne zajednica na izgradnji mira i povjerenja koji se zadnjih godina nalazi u sjeni političkih problema koji proizilaze iz različitih pogleda o uređenju BiH.
"Dogovor, razumijevanje, jedakopravnost i uvažavanje su osnova svih reformi u BiH," rekao je Radmanović.
Ambasadorica SAD-a Rosemary DiCarlo je rekla kako "SAD očekuje formiranje vlade koja može ostvariti napredak u reformama".
DiCarlo je rekla da SAD dijeli zabrinutost Inzka "zbog podrške nekih političara u BiH osuđenim ratnim zločincima i negiranja genocida u Srebrenici" i izrazila snažnu podršku Inzku čije odluke moraju poštovati i provoditi sve strane.
BiH, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, koji je predočio zajednički stav trojice članova kolektivnog šefa države, a na njoj su sudjelovali i ambasadori SAD, Hrvatske i Srbije.
Podnoseći redovni izvještaj o napretku u BiH, austrijski diplomata je rekao da se BiH uoči 15 godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma i nakon četiri godine stajanja u mjestu zbog nacionalnih podjela koje su blokirale reforme, nalazi pred jasnim izborom: približavanje Evopskoj uniji i NATO-u ili stagnacija ili izolacija.
"Moramo vrlo jasno reći da samo BiH -- kao jedinstvena zemlja -- ima budućnost u NATO-u i EU i da retorika o BiH kao "nemogućoj zemlji" mora prestati," rekao je vioki predstavnik
Međunardona zajednica mora biti u potpunosti fokusirana na BiH i novim vlastima, koje će biti formirane nakon oktobarskih izbora, mora jasno reći da se od njih očekuje da ubrzaju refome na putu integracije u NATO i EU, rekao je Inzko i pozvao Vijeće sigurnosti da produži mandat snagama Evropske unije (EUFOR).
Formiranje novih vlada na svim nivoima i njihov rad će biti otežani pogotovo zbog nastojanja političara iz Republike Srpske da spriječe svako novo jačanje zajedničkih institucija i ponište ranije reforme u okviru kojih su neke entiteske nadležnosti prebačne na državni nivo, smatra visoki prestavnik.
"Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-a i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti," kazao je Inzko.
On je dodao da u posljednje vijeme i vodeći hrvatski političari učestalo govore o formiranju trećeg entiteta "što možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji".
"Mi moramo vrlo glasno insistirati na tome da teritorijalni integritet i ustvani okvir Bosne i Hercegovine mora biti sačuvan," izjavio je visoki predstavnik i dodao da podjela BiH nije i neće biti opcija.
"Izbor pred kojim se nalazi BiH nije da li će preživjeti kao država ili se podijeliti. Ona će definitvno nastaviti postojati," rekao je Inzko. "Da je bilo moguće podijeliti BiH, to bi se desilo 1992."
Podrška SAD Inzku
Inzko je istakao da su ljetošnji posjeti predsjednika Hrvatske i Srbije, Ive Josipovića i Borisa Tadića bili "prijelomni" jer su ukazali na potrebu pomirbe i regionalne suradnje.
Članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović na inauguraciji, Sarajevo, 10. novembar 2010
Zajedno s nedavnim izvinjenjem za srpske zločine koju je dao Tadić u Vukovaru te izvinjenjem člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine Bošnjaka ti su koraci imali "pozitivan učinak u regiji i u BiH", rekao je Inzko.BiH se sada mora koncentrisati na ispunjavanje obaveze koje proizilaze iz odluke Evropskog suda za za ljudska prava o kandidovanju pripadnika nacionalnih manjina za političke funkcije, usvajanje zakona o popisu i i državnoj imovini kao i ispunjavanju preostalih uslova za zatvaranje njegovog ureda.
Radmanović je rekao da je, za razliku od prijašnjih godina, nastupio sa stavovima koji su usaglašeni sa Izetbegovićem i Željkom Komićem, članom Predsjedništva iz reda hrvatkog naroda.
Radmanović je rekao da BiH predstavlja veliki uspjeh međunarodne zajednica na izgradnji mira i povjerenja koji se zadnjih godina nalazi u sjeni političkih problema koji proizilaze iz različitih pogleda o uređenju BiH.
"Dogovor, razumijevanje, jedakopravnost i uvažavanje su osnova svih reformi u BiH," rekao je Radmanović.
Ambasadorica SAD-a Rosemary DiCarlo je rekla kako "SAD očekuje formiranje vlade koja može ostvariti napredak u reformama".
DiCarlo je rekla da SAD dijeli zabrinutost Inzka "zbog podrške nekih političara u BiH osuđenim ratnim zločincima i negiranja genocida u Srebrenici" i izrazila snažnu podršku Inzku čije odluke moraju poštovati i provoditi sve strane.