U Hrvatskoj je, samo ove godine za pokrivanje mirovina nadomješteno više od 2 milijarde eura iz općih poreznih prihoda jer su mirovinski fondovi poluprazni. Odnos zaposlenih prema umirovljenicima dosegao je vec kritičnu točku, 1,27 zaposlenika na jednog umirovljenika, a udio stanovništva starijeg od 65 godina iznimno je visok zbog čega se većina stručnjaka slaže da bi i Hrvatska trebala podići dobnu granicu odlaska u mirovinu na 67 ili 68 godina.
Mnogi misle da je s pomicanjem starosne granice trebalo započeti već od iduće godine kad u Hrvatskoj započinje i postupno izjednačavanje odlaska žena i muškaraca u mirovinu.
Sindikati, građani i predstavnici umirovljeničkih udruga vjeruju da se problem može i drugačije riješiti, a za prazne mirovinske fondove u Hrvatskoj krive korupcijsku pljačku i nesposobnu vlast te općenito liberalni kapitalizam pred kojim nestaje socijalna država.
„Kaj bude iz toga i kak' se to može riješit?! Revolucija. Ne bu' narod to drukčije mogao riješit. Čujte, doći će vrijeme kad će njima biti teže nego nama danas“, zabrinuto o budućim umirovljenicima i sve nesigurnijoj starosti govori umirovljena Zagrepčanka.
Na pitanje tko su to 'oni' odgovara 'oni koji loše vladaju i sve probleme prebijaju preko leđa građana'.
Slične odgovore smo dobili od većine anketiranih, sadašnjih i budućih umirovljenika, a posebno ih boli što se o umirovljenicima govori kao 'teretu' u državnom proračunu.
"Pa, koje budale smo bili da izdvajamo za mirovinu, a sad smo teret? Kome smo teret? Što to znači? Tko je 'pojeo' te naše novce? Tko je, kako kažu, 'jamio'?! Opkrali su nas, pa to je jasno! I šta sad?"
Treba otvarati nova radna mjesata, nema drugoga, u to treba ulagat, samo što se kod nas sve ulaže u privatne džepove, doslovce 'odlaže' pa onda nema, ne? I,onda nema, a netko mora platit, a tko nego 'raja'. Veći je harač neg' za Franje Tahija."
"Pa, sva logika govori da bi se najprije trebala popravit gospodarska situacija, a ne da se problem prelama na umirovljenicima ili novim zaposlenicima."
"Ma, mladima treba pružiti priliku da se zaposle, a ne produživat starima. Ja imam 65 godina i već jedva hodam, ali onima koji mogu žele dulje radit treba ostavit tu mogućnost, ali težište staviti na zapošljavanje mladih. Pitaju se otkud sva ta agresivnost među mladima, pa od nezaposlenosti i nezadovoljstva."
"Stvara se animozitet prema starijima. Nedavno sam vidjela, baš tu na ulici, kako 3-4 mladića tuku po glavi jednu stariju gospođu, udaraju ovak' dlanovima i govore 'stara, zar još živiš...' Bog i bogme. Svojim očima sam to vidjela. Sva sam se naježila."
S posla na groblje
Povećavanje starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji opći je trend u svijetu i države su trebale na vrijeme početi brinuti o toj činjenici, pametnije oplođivati novac iz mirovinskih fondova, a ne ih isprazniti, kao sto se dogodilo u Hrvatskoj pa sad, nastavljaju ogorčeni građani, i nemaju drugo rješenje nego smišljati kako smanjiti vrijeme uživanja mirovine:
"To su stvari koje ja ne razumijem, meni tu nema logike. Jer, kad će se onda mladi zaposlit ako će stari radit do 65 ili 70 godina."
„Naš sindikat je to poratio krilaticom 'S posla na groblje', jer dosita tako i ispada. U toj sumanutoj žudnji da se štedi na svačemu, pa tako i na umirovljenicima, da, što je kraće moguće, primaju svoju mirovinu, nakon što su odradili cijeli radni vijek. Tako se dovodimo u apsurdnu situaciju zbog toga što, hvala Bogu, ljudi dulje žive, pa im, prema logici kapitala, treba onemogućiti da predugo uživaju u mirovini i - produljiti radni vijek“, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Predstavnici hrvatske Vlade pojašnjavaju kako i međunarodna istraživanja pokazuju da se puno veće uštede postižu produljenjem radnog vijeka nego li njegovim skraćivanjem. Državni tajnik u ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman naglašava da teza o ranijem umirovljenju, kako bi se ostavilo više radnih mjesta mladima – jednostavno ne stoji.
„U Njemačkoj su radili jednu takvu analizu i upravo to dokazali. Dakle, smanjivanje troškova mirovinskog sustava povoljno utječe na gospodarstvo. Osim toga, Hrvatska ima iskustva s ranim umirovljenjima i 'rješavanjem' problema u gospodarstvu sa umirovljenjem, ali to nije dovelo do nikakvih povoljnih pomaka u gospodarstvu. Dokupljivao se radni staž, išli su mlađi ljudi u mirovinu, ali nisu se zbog toga otvarala nova radna mjesta i mislim da je to samo naštetilo hrvatskom gospodarstvu“, navodi Rožman.
Prema podacima iz lipnja, u Hrvatskojje gotovo izjednačen broj radnika i umirovljenika, točnije, broj osiguranika je 1 milijun 532 tisuće, a umirovljenika milijun i 187 tisuća, slikovitije, 100 umirovljenika prema 130 osiguranika za razliku, recimo, Njemačke gdje na 100 umiirovljnika dolazi čak 380 osiguranika.
"Hrvatska u tim usporedbama doista stoji loše, lošija je i od većine zemalja u regiji, a stopa aktivnosti, u usporedbi s članicama EU, je među najnižima. Imamo toliko malo ljudi koji rade, u odnosu na broj umirovljenika, i meni se čini da ćemo doista morati povećati tu dobnu granicu za odlazak u mirovinu“, kaže ekonomski analitičar u Zagrebačkoj banci Goran Šaravanja.
Hrvatski su mirovinski fondovi premalo angažirani u gospodarstvu i nedovoljno ulažu u gospodarske aktivnosti, upozorio je ovih dana i predsjednik države, a predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja za hiperprodukciju umirovljenika optužuje sve dosadašnje vlade, uključujući i aktualnu jer umjesto otvaranja novih radnih mjesta, još od 90-tih, sve socijalne probleme rješavaju slanjem ljudi u mirovinu.
„Istodobno država ne koristi dovoljno neke druge izvore za punjenje budžeta, i samo u ovom trenutku je oko 12 milijardi neubranih poreza i doprinosa (oko milijarda i pol eura)", kaže Hrelja.
RSE: Koje ekonomske i socijalne mjere treba poduzeti,ljudi se užasno boje starosti i kako preživjeti?
Hrelja: Jako sam pesimističan, jer socijalna država je apsolutno u povlačenju i nastupa agresivni liberalni kapitalizam koji diktira uvjete života, što, dugoročno, nije dobro. Ti interesi moraju biti u ravnoteži, rad i kapital moraju biti u ravnoteži i tko god to izmakne možda ima kratkoročnu dobit, ali je, dugoročno, sigurno na gubitku.
Starenje populacije nije samo hrvatski problem, ali činjenica je da Hrvatska spada u 10 zemalja svijeta s najstarijim stanovništvom, ističe poznati hrvatski demograf Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
"Hrvatska danas ima oko 19 posto starijeg stanovništva iznad 65 godina, a sve procjene govore da bi do 2050. godine taj udio bio čak 30 posto, što je zaista velik broj i nemoguće je izbjeći negativni ekonomski učinak. Prema mojem sudu, a čitam i drugu literatutu, mirovina bi se, i to već u doglednoj budućnosti, mogla svesti doista na socijalni minimum. Ona je već i sada u Hrvatskoj, za velik broj ljudi, socijalni minimum, ali će ubuduće biti za sve umirovljenike, jer, jednostavno, taj trend 'velikih mirovina' nije izdrživ“, ocjenjuje Anđelko Akrap.
Za koliko će u mirovinu, jeli izračunala, pitali smo jednu od mlađih anketiranih Zagrepčanki.
"Ne, ja uopće ne mislim da ću i doživjet mirovinu! (smijeh) To je postalo jako nedostižno jer sad u ovom kapitalizmu raditi, čovjek se i prije te mirovine toliko istoši, toliko ga 'izraufaju' da ne može ni dočekat mirovinu“, kaže djevojka.
Mnogi misle da je s pomicanjem starosne granice trebalo započeti već od iduće godine kad u Hrvatskoj započinje i postupno izjednačavanje odlaska žena i muškaraca u mirovinu.
Sindikati, građani i predstavnici umirovljeničkih udruga vjeruju da se problem može i drugačije riješiti, a za prazne mirovinske fondove u Hrvatskoj krive korupcijsku pljačku i nesposobnu vlast te općenito liberalni kapitalizam pred kojim nestaje socijalna država.
„Kaj bude iz toga i kak' se to može riješit?! Revolucija. Ne bu' narod to drukčije mogao riješit. Čujte, doći će vrijeme kad će njima biti teže nego nama danas“, zabrinuto o budućim umirovljenicima i sve nesigurnijoj starosti govori umirovljena Zagrepčanka.
Na pitanje tko su to 'oni' odgovara 'oni koji loše vladaju i sve probleme prebijaju preko leđa građana'.
Slične odgovore smo dobili od većine anketiranih, sadašnjih i budućih umirovljenika, a posebno ih boli što se o umirovljenicima govori kao 'teretu' u državnom proračunu.
"Pa, koje budale smo bili da izdvajamo za mirovinu, a sad smo teret? Kome smo teret? Što to znači? Tko je 'pojeo' te naše novce? Tko je, kako kažu, 'jamio'?! Opkrali su nas, pa to je jasno! I šta sad?"
Treba otvarati nova radna mjesata, nema drugoga, u to treba ulagat, samo što se kod nas sve ulaže u privatne džepove, doslovce 'odlaže' pa onda nema, ne? I,onda nema, a netko mora platit, a tko nego 'raja'. Veći je harač neg' za Franje Tahija."
"Pa, sva logika govori da bi se najprije trebala popravit gospodarska situacija, a ne da se problem prelama na umirovljenicima ili novim zaposlenicima."
"Ma, mladima treba pružiti priliku da se zaposle, a ne produživat starima. Ja imam 65 godina i već jedva hodam, ali onima koji mogu žele dulje radit treba ostavit tu mogućnost, ali težište staviti na zapošljavanje mladih. Pitaju se otkud sva ta agresivnost među mladima, pa od nezaposlenosti i nezadovoljstva."
"Stvara se animozitet prema starijima. Nedavno sam vidjela, baš tu na ulici, kako 3-4 mladića tuku po glavi jednu stariju gospođu, udaraju ovak' dlanovima i govore 'stara, zar još živiš...' Bog i bogme. Svojim očima sam to vidjela. Sva sam se naježila."
S posla na groblje
Povećavanje starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji opći je trend u svijetu i države su trebale na vrijeme početi brinuti o toj činjenici, pametnije oplođivati novac iz mirovinskih fondova, a ne ih isprazniti, kao sto se dogodilo u Hrvatskoj pa sad, nastavljaju ogorčeni građani, i nemaju drugo rješenje nego smišljati kako smanjiti vrijeme uživanja mirovine:
"To su stvari koje ja ne razumijem, meni tu nema logike. Jer, kad će se onda mladi zaposlit ako će stari radit do 65 ili 70 godina."
„Naš sindikat je to poratio krilaticom 'S posla na groblje', jer dosita tako i ispada. U toj sumanutoj žudnji da se štedi na svačemu, pa tako i na umirovljenicima, da, što je kraće moguće, primaju svoju mirovinu, nakon što su odradili cijeli radni vijek. Tako se dovodimo u apsurdnu situaciju zbog toga što, hvala Bogu, ljudi dulje žive, pa im, prema logici kapitala, treba onemogućiti da predugo uživaju u mirovini i - produljiti radni vijek“, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Predstavnici hrvatske Vlade pojašnjavaju kako i međunarodna istraživanja pokazuju da se puno veće uštede postižu produljenjem radnog vijeka nego li njegovim skraćivanjem. Državni tajnik u ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman naglašava da teza o ranijem umirovljenju, kako bi se ostavilo više radnih mjesta mladima – jednostavno ne stoji.
„U Njemačkoj su radili jednu takvu analizu i upravo to dokazali. Dakle, smanjivanje troškova mirovinskog sustava povoljno utječe na gospodarstvo. Osim toga, Hrvatska ima iskustva s ranim umirovljenjima i 'rješavanjem' problema u gospodarstvu sa umirovljenjem, ali to nije dovelo do nikakvih povoljnih pomaka u gospodarstvu. Dokupljivao se radni staž, išli su mlađi ljudi u mirovinu, ali nisu se zbog toga otvarala nova radna mjesta i mislim da je to samo naštetilo hrvatskom gospodarstvu“, navodi Rožman.
Prema podacima iz lipnja, u Hrvatskojje gotovo izjednačen broj radnika i umirovljenika, točnije, broj osiguranika je 1 milijun 532 tisuće, a umirovljenika milijun i 187 tisuća, slikovitije, 100 umirovljenika prema 130 osiguranika za razliku, recimo, Njemačke gdje na 100 umiirovljnika dolazi čak 380 osiguranika.
"Hrvatska u tim usporedbama doista stoji loše, lošija je i od većine zemalja u regiji, a stopa aktivnosti, u usporedbi s članicama EU, je među najnižima. Imamo toliko malo ljudi koji rade, u odnosu na broj umirovljenika, i meni se čini da ćemo doista morati povećati tu dobnu granicu za odlazak u mirovinu“, kaže ekonomski analitičar u Zagrebačkoj banci Goran Šaravanja.
Hrvatski su mirovinski fondovi premalo angažirani u gospodarstvu i nedovoljno ulažu u gospodarske aktivnosti, upozorio je ovih dana i predsjednik države, a predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja za hiperprodukciju umirovljenika optužuje sve dosadašnje vlade, uključujući i aktualnu jer umjesto otvaranja novih radnih mjesta, još od 90-tih, sve socijalne probleme rješavaju slanjem ljudi u mirovinu.
„Istodobno država ne koristi dovoljno neke druge izvore za punjenje budžeta, i samo u ovom trenutku je oko 12 milijardi neubranih poreza i doprinosa (oko milijarda i pol eura)", kaže Hrelja.
RSE: Koje ekonomske i socijalne mjere treba poduzeti,ljudi se užasno boje starosti i kako preživjeti?
Hrelja: Jako sam pesimističan, jer socijalna država je apsolutno u povlačenju i nastupa agresivni liberalni kapitalizam koji diktira uvjete života, što, dugoročno, nije dobro. Ti interesi moraju biti u ravnoteži, rad i kapital moraju biti u ravnoteži i tko god to izmakne možda ima kratkoročnu dobit, ali je, dugoročno, sigurno na gubitku.
Starenje populacije nije samo hrvatski problem, ali činjenica je da Hrvatska spada u 10 zemalja svijeta s najstarijim stanovništvom, ističe poznati hrvatski demograf Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
"Hrvatska danas ima oko 19 posto starijeg stanovništva iznad 65 godina, a sve procjene govore da bi do 2050. godine taj udio bio čak 30 posto, što je zaista velik broj i nemoguće je izbjeći negativni ekonomski učinak. Prema mojem sudu, a čitam i drugu literatutu, mirovina bi se, i to već u doglednoj budućnosti, mogla svesti doista na socijalni minimum. Ona je već i sada u Hrvatskoj, za velik broj ljudi, socijalni minimum, ali će ubuduće biti za sve umirovljenike, jer, jednostavno, taj trend 'velikih mirovina' nije izdrživ“, ocjenjuje Anđelko Akrap.
Za koliko će u mirovinu, jeli izračunala, pitali smo jednu od mlađih anketiranih Zagrepčanki.
"Ne, ja uopće ne mislim da ću i doživjet mirovinu! (smijeh) To je postalo jako nedostižno jer sad u ovom kapitalizmu raditi, čovjek se i prije te mirovine toliko istoši, toliko ga 'izraufaju' da ne može ni dočekat mirovinu“, kaže djevojka.
