Medijski projekat “Buka”, iz Banjaluke, ovog mjeseca obilježava desetu godišnjicu rada. Grupa mladih ljudi iz Banja Luke koji su neposredno nakon rata bili okupljeni oko univerzitetskog magazina Bum, pokrenula je “Buku” 2000. godine. Magazin je zamijenjen Internet portalom, koji privlači jednako veliku pažnju posjetilaca web-a i čitalaca analitičkih i, često, kritički intoniranih tekstova.
Glavni i odgovorni urednik Aleksandar Trifunović ističe da je pokretanje „Buke“ bila logična posljedica potrebe jednog broja ljudi - na žalost vrlo malog - da svoj rad nastavi izvan banjalučkog Univerziteta:
„Prerasli smo određeno vrijeme godine, određene uslove rada. Ne možete biti konstantno u okviru studentskog medija. Odlučili smo da pokrenemo jedan projekat koji će biti tako napravljen da se na njega može vrlo teško uticati. To je bio glavni cilj. U tom smislu smo napravili „Buku“. Kao medijski projekat imali smo i tad tv emisiju Magazin i web sajt – ne portal kakav imamo danas. U ovih deset godina rada izdali smo dvadesetak brojeva magazina „Buka“, uradili smo oko 150 tv emisija “Buka“ sa preko 500 gostiju iz cijele regije i u ovom trenutku imamo jedan od najposjećenijih političkih portala u BiH koji podjednako posjećuju ljudi iz svih dijelova ove zemlje. To je u principu zaista jedan generacijski projekat koji je uspio da se održi svo ovo vrijeme i da je publike sve više i više.“
Magazin „Buka“, rješenjem Ministarstva informisanja RS, 11. oktobra 2000. godine uvršten je u javna glasila, a prvi broj je objavljen u novembru te iste godine. O razlozima zašto je uz ime stajalo i 'Magazin za dekontaminaciju', Trifunović kaže:
Buka Magazin„Mi smatramo da je medijski prostor kontaminiran. Kad god vam je nešto zagađeno, vi to morate očistiti ako ne želite da živite u takvom okruženju. U nekom svom mikro svijetu, mi smo se odlučili da pokušamo očistiti taj medijski prostor. Mi smo pokušali da preskočimo većinu medija u BiH koji su korumpirani i zadojeni nacionalizmom i da stvorimo neki svoj svijet informacija koje nisu izmišljene, koje su tačne i nisu izvučene iz konteksta i ne predstavljaju političku manipulaciju – a takav je najčešći vid tumačenja stvarnosti u BiH. I tu smo, čini mi se, uspjeli da ostanemo dosljedni svih ovih deset godina.“
Gore nego poslije rata
“Buka“ je nastala u vrijeme kada je u BiH sloboda medijskog izražavanja bila u usponu. Stanje u medijima, danas je lošije nego prije deset godina.
„Bojim se da se ovaj sadašnji period ne može porediti čak ni sa nekom posljeratnom vladavinom SDS-a, protiv koje se jedan broj ljudi iz “Buke“i bunio. Mi smo organizovali i demonstracije protiv SDS-a negdje '97. godine. Nažalost, u tom pogledu je ovo društvo i konkretno ova sredina gdje mi djelujemo, otišlo poprilično unazad. Sve je manji broj onih koji žele da komentarišu stanje u Republici Srpskoj u ovom trenutku, sve je manje sagorovnika koje možete dobiti na te teme, sve je manje onih koji hoće da kritikuju. Slovo se svelo na par imena koji su, mislim, postali sami sebi dosadni komentarišući stvari koje su gotovo identične već godinama, koje ne idu na bolje. Mislim – ako su mediji na neki način ogledalo stvarnosti, onda je, nažalos, tužno. Ljudi sve lošije žive, sve je više nezaposlenih, sve se više nacionalizma prenosi u medije, i nažalost, i mediji počinju da liče na tu stvarnost. Izgubili su tu svoju edukativnu, prosvjetiteljsku misiju, jednostavno se sve više bave sami sobom", kaže Trifunović.
Magazin “Buka“ više ne izlazi, a njega je zamijenio istoimeni portal koji ima 10 do 15 stalnih saradnika, kaže novinar i kolumnista Dragan Bursać:
„Mi smo za sve generacije, tako smo i profilisani. Možda su mlađi ljudi malo drčniji, malo aktivniji na internetu, ali za nas pišu i oni „stariji“.“
Posjetioce portala ”Buka“ najviše interesuju političke teme, kaže Bursać:
„Ekonomija i društvo su možda malo manje interesantni ali već je simptomatično zašto je to tako kod naših ljudi. Političke teme su te koje su dominantne.“
Novinar portala Elvir Padalović jedan je od mlađih članova, a o razlozima koji su ga privukli u Buku kaže:
„Ja „Buku“ osjećam kao jedan prostor gdje mogu slobodno izraziti svoje mišljenje, što u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini nije tako čest slučaj.“
“Buka“ svoju publiku za desetogodišnjicu rada namjerava počastiti jednim malim festivalom.
„Biće to jedna mala otvorena scena na kojoj ćemo ugostiti i domaće i regionalne predstavnike medija, muzike, filma, kulture, i gdje ćemo tih par dana pokušati da sublimiramo sve ono što smo unazad deset godina radili. Ovih deset godina je vrlo bitan jubilej kada je možda potrebno i preispitati neke stvari i zapitati se: ako svi članci koje ste napisali prije deset godina u prvom broju “Buke“mogu sada ponovo da se objave - ništa se nije promijenilo. Onda se postavlja pitanje - koliko ta upornost ima smisla", ističe Trifunović.
Svoju budućnosti ljudi okupljeni oko ovog medijskog projekta eventualno vide u još većem okretanju ka internet prezentaciji i problemima građana.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Glavni i odgovorni urednik Aleksandar Trifunović ističe da je pokretanje „Buke“ bila logična posljedica potrebe jednog broja ljudi - na žalost vrlo malog - da svoj rad nastavi izvan banjalučkog Univerziteta:
„Prerasli smo određeno vrijeme godine, određene uslove rada. Ne možete biti konstantno u okviru studentskog medija. Odlučili smo da pokrenemo jedan projekat koji će biti tako napravljen da se na njega može vrlo teško uticati. To je bio glavni cilj. U tom smislu smo napravili „Buku“. Kao medijski projekat imali smo i tad tv emisiju Magazin i web sajt – ne portal kakav imamo danas. U ovih deset godina rada izdali smo dvadesetak brojeva magazina „Buka“, uradili smo oko 150 tv emisija “Buka“ sa preko 500 gostiju iz cijele regije i u ovom trenutku imamo jedan od najposjećenijih političkih portala u BiH koji podjednako posjećuju ljudi iz svih dijelova ove zemlje. To je u principu zaista jedan generacijski projekat koji je uspio da se održi svo ovo vrijeme i da je publike sve više i više.“
Magazin „Buka“, rješenjem Ministarstva informisanja RS, 11. oktobra 2000. godine uvršten je u javna glasila, a prvi broj je objavljen u novembru te iste godine. O razlozima zašto je uz ime stajalo i 'Magazin za dekontaminaciju', Trifunović kaže:
Gore nego poslije rata
“Buka“ je nastala u vrijeme kada je u BiH sloboda medijskog izražavanja bila u usponu. Stanje u medijima, danas je lošije nego prije deset godina.
„Bojim se da se ovaj sadašnji period ne može porediti čak ni sa nekom posljeratnom vladavinom SDS-a, protiv koje se jedan broj ljudi iz “Buke“i bunio. Mi smo organizovali i demonstracije protiv SDS-a negdje '97. godine. Nažalost, u tom pogledu je ovo društvo i konkretno ova sredina gdje mi djelujemo, otišlo poprilično unazad. Sve je manji broj onih koji žele da komentarišu stanje u Republici Srpskoj u ovom trenutku, sve je manje sagorovnika koje možete dobiti na te teme, sve je manje onih koji hoće da kritikuju. Slovo se svelo na par imena koji su, mislim, postali sami sebi dosadni komentarišući stvari koje su gotovo identične već godinama, koje ne idu na bolje. Mislim – ako su mediji na neki način ogledalo stvarnosti, onda je, nažalos, tužno. Ljudi sve lošije žive, sve je više nezaposlenih, sve se više nacionalizma prenosi u medije, i nažalost, i mediji počinju da liče na tu stvarnost. Izgubili su tu svoju edukativnu, prosvjetiteljsku misiju, jednostavno se sve više bave sami sobom", kaže Trifunović.
Magazin “Buka“ više ne izlazi, a njega je zamijenio istoimeni portal koji ima 10 do 15 stalnih saradnika, kaže novinar i kolumnista Dragan Bursać:
„Mi smo za sve generacije, tako smo i profilisani. Možda su mlađi ljudi malo drčniji, malo aktivniji na internetu, ali za nas pišu i oni „stariji“.“
Posjetioce portala ”Buka“ najviše interesuju političke teme, kaže Bursać:
Sve je manji broj onih koji žele da komentarišu stanje u RS, sve je manje onih koji hoće da kritikuju.
„Ekonomija i društvo su možda malo manje interesantni ali već je simptomatično zašto je to tako kod naših ljudi. Političke teme su te koje su dominantne.“
Novinar portala Elvir Padalović jedan je od mlađih članova, a o razlozima koji su ga privukli u Buku kaže:
„Ja „Buku“ osjećam kao jedan prostor gdje mogu slobodno izraziti svoje mišljenje, što u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini nije tako čest slučaj.“
“Buka“ svoju publiku za desetogodišnjicu rada namjerava počastiti jednim malim festivalom.
„Biće to jedna mala otvorena scena na kojoj ćemo ugostiti i domaće i regionalne predstavnike medija, muzike, filma, kulture, i gdje ćemo tih par dana pokušati da sublimiramo sve ono što smo unazad deset godina radili. Ovih deset godina je vrlo bitan jubilej kada je možda potrebno i preispitati neke stvari i zapitati se: ako svi članci koje ste napisali prije deset godina u prvom broju “Buke“mogu sada ponovo da se objave - ništa se nije promijenilo. Onda se postavlja pitanje - koliko ta upornost ima smisla", ističe Trifunović.
Svoju budućnosti ljudi okupljeni oko ovog medijskog projekta eventualno vide u još većem okretanju ka internet prezentaciji i problemima građana.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
