Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović će 27. septembra svjedočiti na sujeđenju optuženima za deportaciju Bošnjaka-Muslimana i Srba koji su početkom 1992. godine izručeni pod nož vojsci Radovana Karadžića.
Momir Bulatović, koji je u vrijeme deportacije bio predsjednik Predsjedništva Crne Gore, potvrdio je za naš radio da će se 27. septembra pojaviti kao svjedok u podgoričkom Višem sudu. Bulatović kaže da se podrobno priprema za taj dan i da će dati sve od sebe da se u tom procesu utvrdi istina.
"Od kada sam dobio poziv da se pojavim u svojstvu svjedoka iskoristio sam vrijeme da se vratim i pogledam svoju, i onako bogatu arhivu. To je ogroman napor i emotivni i mentalni ali mislim da se isplati jer, svi dokumenti koje sam pripremio mogu da pomognu sudu u utvrđivanju stvarne i prave istine. Ja tu istinu vidim u apsolutnoj besmislenosti te optužnice i nevinosti ljudi koji su na optuženičkoj klupi", kaže Bulatović.
Podsjetimo, početkom devedestih crnogorska vlast je oko 150 bosanskih izbjeglica, koji su u ratnom vihoru tražili utočište u Crnoj Gorii deportovala u Republiku Srpsku i izručila vojsci haškog optuženika Radovana Kardžića. Od tog broja, 83. ljudi nikada se nije vratilo svojim porodicama, većina ih je ubijena u improvizovanim logorima.
Za taj ratni zločin, nakon godina ćutanja, podignuta je optužnica protiv devet policajaca medu kojima su i trojica visokih službenika tadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dok ljudi iz vrha vlasti kategorično odbijaju bilo kakvu vezu sa policijskom akcijom koja je imala stravične posljedice.
Država Crna Gora je indirektno ipak priznala odgovornost za zločin deportacije odlukom da materijalno obešteti porodice žrtava u vansudskom poravnanju.
Radomir Prelević, iz podgoričke advokatske kancelarije koja je zastupala oštećene u parničnom posptupku protiv države, kaže da je svjedočenje Momira Bulatović od izuzetne važnosti za utvrđivanje okolnosti i odgovornosti u ovom procesu.
"Ja mislim da se radi o svjedočenju od prvorazrednog značaja zbog toga što je u pitanju svjedok koji je u to vrijeme bio na najvišoj državnoj funkciji a takođe je i učestvovao ili bio šef najvažnijih kolegijalnih državnih organa. Prema tome, sticanjem uvida u njegova saznanja o tom događaju, o tom zločinu, mislim da zaslužuje najvišu pažnju", kaže Prelević.
Sa tom ocjenom slaže se i Zdravko Begović, pravni zastupnik jednog od optuženih u ovom slučaju.
"Budući da je on u vrijeme kada s etaj događaj desio bio predsjednik Republike Crne Gore i u svakom slučaju mogao i morao biti upoznat sa saznanjima o tom događaju i šta se dešavalo", kaže Begović.
Državne tajne
Osvrćući se na predstojeće svjedočenje, Momir Bulatović za naš radio kaže da očekuje od suda u Podgorici da ga oslobodi obaveze čuvanja državne tajne kako bi tokom svjedočenja mogao da predoči sva saznanja i dokumentaciju kojom raspolaže.
"Obaveza od oslobađanja državne tajne je već na osnovu tih dokumenata meni već data povodom postupaka pred Međunarodnim tribunalom u Hagu. Mislim da bi i ovdje sud trebalo da donese tu odluku, gotovo po automatizmu. Da bi mogli da uđu i u analizu onih dokumenata koje ja imam i koje je sastavila Vlada na čelu sa gospodinom Đukanovićem a koji govore o duhu vremena i karakteristikama odluka koje smo donosili", navodi Bulatović.
Komentarišući Bulatovićev zahtjev advokat Radomir Prelević kaže:
"Njegovo pominjanje njegovog oslobađanja od obaveze čuvanja državne tajne sugeriše da u vezi sa tim događajem do danas postoje tajne o kojima javnost i nadležni organi nemaju saznanja. Prema tome, mislim da je to od prvorazrednog značaja", kaže Prelević
Zdravko Begović, koji je i predsjednik advokatske komore Crne Gore, smatra da bi problem sa obavezom čuvanja državne tajne mogao biti prevaziđen tako što bi predsjednica Sudskog vijeća tokom Bulatovićevog svjedočenja isključila javnost.
"Pomalo je i simptomatična činjenica što je gospodin Bulatović obavijestio sredstva informisanja što će, eventualno, zbog čuvanja državne tajne biti uskraćen da da određene odgovore i ja smatram da bi se na ovaj način, isključenjem javnosti mogla rasvijetliti vrlo važna stvar o tome ko je bio nalogodavac i ko je organizovao i naredio sprovođenje tih lica u Republiku Srpsku", ocjenjuje Begović.
Momir Bulatović je od početka devedesetih do kraja 1997, bio predsjednik Crne Gore. Do tog momenta zvanična Podgorica i jedinstveni DPS su bespogovorno slijedli politiku Slobodan Miloševića.
Te 1997. godine dolazi do raskola u vladajućoj partiji – Bulatović gubi predsjedničke izbore od današnjeg premijera Mila Đukanovića, koji pravi otklon od Miloševićeve politike.
Bulatović pak ostaje privržen režimu u Beogradu gdje i nastavlja političku karijeru na navišim državnim funkcijama. Do kraja je ostao uz Miloševića, a nemjeravao je i da pred haškim sudom svjedoči u njegovu korist. Do toga nije došlo jer je Milošević preminuo tokom suđenja.
Momir Bulatović, koji je u vrijeme deportacije bio predsjednik Predsjedništva Crne Gore, potvrdio je za naš radio da će se 27. septembra pojaviti kao svjedok u podgoričkom Višem sudu. Bulatović kaže da se podrobno priprema za taj dan i da će dati sve od sebe da se u tom procesu utvrdi istina.
"Od kada sam dobio poziv da se pojavim u svojstvu svjedoka iskoristio sam vrijeme da se vratim i pogledam svoju, i onako bogatu arhivu. To je ogroman napor i emotivni i mentalni ali mislim da se isplati jer, svi dokumenti koje sam pripremio mogu da pomognu sudu u utvrđivanju stvarne i prave istine. Ja tu istinu vidim u apsolutnoj besmislenosti te optužnice i nevinosti ljudi koji su na optuženičkoj klupi", kaže Bulatović.
Podsjetimo, početkom devedestih crnogorska vlast je oko 150 bosanskih izbjeglica, koji su u ratnom vihoru tražili utočište u Crnoj Gorii deportovala u Republiku Srpsku i izručila vojsci haškog optuženika Radovana Kardžića. Od tog broja, 83. ljudi nikada se nije vratilo svojim porodicama, većina ih je ubijena u improvizovanim logorima.
Za taj ratni zločin, nakon godina ćutanja, podignuta je optužnica protiv devet policajaca medu kojima su i trojica visokih službenika tadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dok ljudi iz vrha vlasti kategorično odbijaju bilo kakvu vezu sa policijskom akcijom koja je imala stravične posljedice.
Država Crna Gora je indirektno ipak priznala odgovornost za zločin deportacije odlukom da materijalno obešteti porodice žrtava u vansudskom poravnanju.
Radomir Prelević, iz podgoričke advokatske kancelarije koja je zastupala oštećene u parničnom posptupku protiv države, kaže da je svjedočenje Momira Bulatović od izuzetne važnosti za utvrđivanje okolnosti i odgovornosti u ovom procesu.
"Ja mislim da se radi o svjedočenju od prvorazrednog značaja zbog toga što je u pitanju svjedok koji je u to vrijeme bio na najvišoj državnoj funkciji a takođe je i učestvovao ili bio šef najvažnijih kolegijalnih državnih organa. Prema tome, sticanjem uvida u njegova saznanja o tom događaju, o tom zločinu, mislim da zaslužuje najvišu pažnju", kaže Prelević.
Sa tom ocjenom slaže se i Zdravko Begović, pravni zastupnik jednog od optuženih u ovom slučaju.
"Budući da je on u vrijeme kada s etaj događaj desio bio predsjednik Republike Crne Gore i u svakom slučaju mogao i morao biti upoznat sa saznanjima o tom događaju i šta se dešavalo", kaže Begović.
Državne tajne
Osvrćući se na predstojeće svjedočenje, Momir Bulatović za naš radio kaže da očekuje od suda u Podgorici da ga oslobodi obaveze čuvanja državne tajne kako bi tokom svjedočenja mogao da predoči sva saznanja i dokumentaciju kojom raspolaže.
"Obaveza od oslobađanja državne tajne je već na osnovu tih dokumenata meni već data povodom postupaka pred Međunarodnim tribunalom u Hagu. Mislim da bi i ovdje sud trebalo da donese tu odluku, gotovo po automatizmu. Da bi mogli da uđu i u analizu onih dokumenata koje ja imam i koje je sastavila Vlada na čelu sa gospodinom Đukanovićem a koji govore o duhu vremena i karakteristikama odluka koje smo donosili", navodi Bulatović.
Komentarišući Bulatovićev zahtjev advokat Radomir Prelević kaže:
"Njegovo pominjanje njegovog oslobađanja od obaveze čuvanja državne tajne sugeriše da u vezi sa tim događajem do danas postoje tajne o kojima javnost i nadležni organi nemaju saznanja. Prema tome, mislim da je to od prvorazrednog značaja", kaže Prelević
Zdravko Begović, koji je i predsjednik advokatske komore Crne Gore, smatra da bi problem sa obavezom čuvanja državne tajne mogao biti prevaziđen tako što bi predsjednica Sudskog vijeća tokom Bulatovićevog svjedočenja isključila javnost.
"Pomalo je i simptomatična činjenica što je gospodin Bulatović obavijestio sredstva informisanja što će, eventualno, zbog čuvanja državne tajne biti uskraćen da da određene odgovore i ja smatram da bi se na ovaj način, isključenjem javnosti mogla rasvijetliti vrlo važna stvar o tome ko je bio nalogodavac i ko je organizovao i naredio sprovođenje tih lica u Republiku Srpsku", ocjenjuje Begović.
Momir Bulatović je od početka devedesetih do kraja 1997, bio predsjednik Crne Gore. Do tog momenta zvanična Podgorica i jedinstveni DPS su bespogovorno slijedli politiku Slobodan Miloševića.
Te 1997. godine dolazi do raskola u vladajućoj partiji – Bulatović gubi predsjedničke izbore od današnjeg premijera Mila Đukanovića, koji pravi otklon od Miloševićeve politike.
Bulatović pak ostaje privržen režimu u Beogradu gdje i nastavlja političku karijeru na navišim državnim funkcijama. Do kraja je ostao uz Miloševića, a nemjeravao je i da pred haškim sudom svjedoči u njegovu korist. Do toga nije došlo jer je Milošević preminuo tokom suđenja.
