Tokom NATO intervencije 30. aprila 1999. godine bombardovano je Murino na sjeveroistoku Crne Gore kada je poginulo šest civila, od kojih troje djece, a četvoro ljudi bilo je povrijeđeno.
Tužbu protiv države Crne Gore u ime oštećenih porodica podnio je advokat iz Rožaja Velija Murić koji tvrdi da u tom slučaju postoji objektivna odgovornost države Crne Gore jer nije, kako je rečeno, postupila po Ustavu koji obavezuje državne organe da zaštite živote svojih građana.
Nakon ove presude na teret države, očekuje se konačna odluka višeg suda za koju zastupnik oštećenih porodica očekuje da će biti donijeta za dva mjeseca.
Advokat Velija Murić: Iako lično smatram da nikakva novčana satisfakcija ne može biti ona prava satisfakcija, smatram da je u ovom slučaju, slijedeći sudsku praksu, taj novčani iznos zadovoljavajući
Murić kaže da očekuje presude i po ostalim tužbama, a već donijetu presudu po kojoj država treba da plati jednoj oštećenoj porodici blizu 70 hiljada eura ocjenjuje ovako:
"Od Višeg suda očekujemo konačnu odluku u tom postupku."
Crna Gora je u vrijeme NATO intervencije na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila u komplikovanoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji.
Iako je Savezna vlada već na početku bombardovanja 24. marta proglasila vanredno i ratno stanje, Crna Gora je odbila da prihvati tu odluku i zvanična Podgorica je bila neutralna.
Presuda ne prejudicira ulogu države
Na pitanje da li je sud ocjenjivao specifičnu poziciju crne Gore u vrijeme NATO intervencije Murić kaže:
"Na jednoj strani imamo Crnu Goru koja, niti je granatirala niti je na neki način aktivno doprinijela da dođe do onoga do čega je došlo. Međutim, na drugoj strani imamo tadašnju državnu politiku koja je vođena de facto do strane Srbije i Crne Gore, politiku koja je indirektno izazvala NATO intervenciju."
Jedno od osnovnih pitanja i dilema koja se postavljaju nakon ove presude je koliko su nekadašnje institucije Crne Gore imale moći da spriječe tragediju koja se dogodila u Murinu.
Nekadašnji ministar pravde u vremenu NATO bombardovanja Dragan Šoć kaže da ovo pitanje ima dva značajna aspekta, politički i pravni.
"U političkom smislu mislim da ne treba dokazivati da država Crna Gora ni na koji način mogla da utiče na to da spriječi agresiju NATO pakta na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. Dakle, u tom smislu ne postoji nikakva odgovornost i mislim da to niko nikda nije doveo u pitanje. Drugo je pitanje građanske odgovornosti koju država ima za štetu koju načini. To ne bih mogao konkretno da komentarišem jer nijesam upoznat sa slučajem koji je okončan juče u prvostepenom postupku."
Dragan Šoć: U političkom smislu mislim da ne treba dokazivati da država Crna Gora ni na koji način mogla da utiče na to da spriječi agresiju NATO pakta na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju
Prema mišljenju Šoća ipak je na državi Crnoj Gori bilo da pomogne porodicama nastradalih u NATO bombardovanju i da izbjegne suđenje:
"Imajući u vidu sve što se desilo , da je država propustila da pokaže neku blagonaklonost i da čitav problem riješi tako što bi obeštetila te žrtve bez ikakvih suđenja ,kao gest jednog preuzimanja moralne obaveze koju ima prema njima čak i onda kada misli da nema pravne obaveze."
Poslanik i visoki funkcioner u vladajućoj koaliciji Miodrag Vuković smatra da prva presuda u slučaju Murino ne prejudicira ulogu Crne Gore u sukobu tadašnje države sa NATO i vjeruje da će crnogorsko sudstvo ovaj slučaj dovesti do kraja bez politizacije.
"Sugestija Osnovnog suda, ako mogu tako da je prevedem, da se nadoknadi taj duševni bol porodici jednog od nevino stradalih ne može se čitati kao presuda Crnoj Gori ili prejudicirati nešto što bi trebalo da znači krivicu i odgovornost. Prosto, živimo na ovom prostoru i nijesmo mogli pobjeći ili se izmjestiti."
