Ekonomska kriza koja potresa Grčku, ali i ostale evropske zemlje, bh. političare ne zabrinjava. Državni premijer i premijer Federacije nalaze se na Dalekom Istoku, u posjeti Japanu i Kini, i sve to o trošku države, čiji je vanjski dug dvije milijarde eura, a unutrašnji milijardu i po. Umjesto u privredu, sav novac od prihoda odlazi na plate 100 hiljada zaposlenih u administraciji, a ako nastavi tim tempom, Bosna i Hercegovina mogla bi „propasti kao Grčka“.
Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine uskoro bi zemlju moglo dovesti do bankrota. Država - koja prema procjenama ima oko četiri miliona stanovnika - ima 17 parlamenata i 14 vlada, a svaka od tih izvršnih institucija po 14 ministarstava. I dok cifra nezaposlenih prelazi 600.000, u javnom sektoru radi oko 100.000 ljudi.
Apsurd predstavlja činjenica da država trenutno pregovara sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi dobila novac koji će biti usmjeren isključivo za javni sektor, kaže zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović:
„To su odobrila tri premijera i tri ministra finansija. Jednostavno, oni su to uzeli da bi sačuvali socijalni mir. Tu nema nikakve dileme. Ali je žalosno što se sad ništa ne poduzima da i u ovoj godini, i narednoj, isto tako ne budemo morali to dizati. Znači, kad-tad moraju se povući potezi da trošimo onoliko koliko imamo.“
Azra Hadžiahmetović, Foto: Midhat Poturović
Iako je i sama predstavnica zakonodavne vlasti, Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, kaže kako bi grčki bankrot trebao poslužiti Bosni i Hercegovini kao primjer, prvenstveno u onom dijelu koji se odnosi na smanjenje javnog sektora. Na naše pitanje da li je izvršna vlast to spremna da uradi, Hadžiahmetović odgovara:
„Cijenim da su ključni akteri iz BiH, u ovim burnim danima i satima za evropsku ekonomiju i euro, na dalekim azijskim destinacijama i vrlo sam skeptična da se može tako nešto poduzeti.“
Neodgovornost prema domaćoj proizvodnji
Ekonomistica Svetlana Cenić tvrdi da postojeća vlast krije podatke o stvarnoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, vlast razmišlja samo o tome kako da prikupi novac za administraciju, zataška nezadovoljstvo socijalnih kategorija, ne razmišljajući ko će i kako vratiti novac koji se svake godine posuđuje od međunarodnih finansijskih institucija:
„Struktura bruto domaćeg proizvoda Grčke 70 posto se naslanja na usluge. Privilegije, koje su Grci tako obilato davali, prenesimo na jednu malu bh. ekonomiju, pa ćemo vidjeti da i ove privilegije koje su date apsolutno nisu u skladu sa ekonomskom situacijom – od troškova za kola, telefone, reprezentacija, plata i svega ostalog, dok oni, koji bi trebalo da iznesu taj teret stvaranjem nečeg novog unapređujući bruto domaći proizvod, zapravo grcaju.“
U prva četiri mjeseca, bosanskohercegovačka privreda zabilježila je minimalan oporavak. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Fikret Čaušević, navodi da to nije rezultat boljeg odnosa vlasti prema privrednicima, već naznaka izlaska iz krize zemalja zapadnog Balkana.
Čaušević kaže da su bh. političari neodgovorni prema domaćoj proizvodnji i ukupnom ekonomskom stanju u zemlji:
„Bh. političari – na način na koji razgovaraju, predstavljaju BiH u svijetu – ne doprinose poboljšanju mogućnosti da BiH ostvaruje veće stope ekonomskog rasta, odnosno da se brže izvlači iz krize.“
Problemi i političke naravi
Za profesora Fakulteta poslovne ekonomije u Travniku, Dragoljuba Stojanova, nezainteresovanost bh. vlasti za ulaganja u privredu, kriminalna privatizacija u proteklih desetak godina, ali prvenstveno ustavno uređenje, faktori su zbog kojih država ni u narednom periodu neće imati ekonomskog napretka:
„BiH je uvijek suočena s problemima političke naravi. Moje gledište je uvijek bilo da dok se ne riješe politički problemi, ekonomski se mogu jako teško rješavati. Ja ne vjerujem – nekad sam bio veći optimista nego danas – da ekonomija može biti integrativni faktor na prostoru BiH. Bojim se da se prije svega mora politički konsenzus postići oko nečega, oko ustavnih rješenja itd., bilo kako, da bi se onda posegnulo za ekonomskim rješenjima.“
Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta, Dušan Jakšić:
„Bez razvijanja domaće proizvodnje u bilo kom obliku, doći ćemo vrlo brzo pod udar i mi, jer naš razvoj zadnjih pet godina u velikoj mjeri se zasnivao na potrošnji.“
Razvoj ekonomije, od završetka rata do danas, nikada nije bio prioritet predstavnika vlasti u Bosni i Hercegovini. U proteklih petnaest godina proizvodnja je pokrenuta u 20% nekadašnjih privrednih giganata, a preostali ne rade, ili su privatizovani na način da su pod stečajem ili likvidirani.
Umjesto da ulažu u domaću proizvodnju i smanje uvoz, postojeće vlasti se bave isključivo politikom. Zbog toga, nikakvo iznenađenje ni ove godine neće biti da u predizbornoj kampanji - umjesto poruka o razvoju ekonomije - birači budu slušali priču o tzv. nacionalnoj ugroženosti.
Pročitajte i ovo:
Hoće li i Srbija igrati sirtaki
Krgović i Jelašić: Neće biti velikih posljedica zbog krize u Grčkoj
Refleksije grčke i krize eurozone na Crnu Goru
Vlada ne odustaje od mjera štednje
Grčka na korak od bankrota
Odluka o pomoći Grčkoj veliki je dan za euro
Najgora kriza u posljednjih 20 godina
Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine uskoro bi zemlju moglo dovesti do bankrota. Država - koja prema procjenama ima oko četiri miliona stanovnika - ima 17 parlamenata i 14 vlada, a svaka od tih izvršnih institucija po 14 ministarstava. I dok cifra nezaposlenih prelazi 600.000, u javnom sektoru radi oko 100.000 ljudi.
Apsurd predstavlja činjenica da država trenutno pregovara sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi dobila novac koji će biti usmjeren isključivo za javni sektor, kaže zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović:
„To su odobrila tri premijera i tri ministra finansija. Jednostavno, oni su to uzeli da bi sačuvali socijalni mir. Tu nema nikakve dileme. Ali je žalosno što se sad ništa ne poduzima da i u ovoj godini, i narednoj, isto tako ne budemo morali to dizati. Znači, kad-tad moraju se povući potezi da trošimo onoliko koliko imamo.“
Iako je i sama predstavnica zakonodavne vlasti, Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, kaže kako bi grčki bankrot trebao poslužiti Bosni i Hercegovini kao primjer, prvenstveno u onom dijelu koji se odnosi na smanjenje javnog sektora. Na naše pitanje da li je izvršna vlast to spremna da uradi, Hadžiahmetović odgovara:
„Cijenim da su ključni akteri iz BiH, u ovim burnim danima i satima za evropsku ekonomiju i euro, na dalekim azijskim destinacijama i vrlo sam skeptična da se može tako nešto poduzeti.“
Neodgovornost prema domaćoj proizvodnji
Ekonomistica Svetlana Cenić tvrdi da postojeća vlast krije podatke o stvarnoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, vlast razmišlja samo o tome kako da prikupi novac za administraciju, zataška nezadovoljstvo socijalnih kategorija, ne razmišljajući ko će i kako vratiti novac koji se svake godine posuđuje od međunarodnih finansijskih institucija:
„Struktura bruto domaćeg proizvoda Grčke 70 posto se naslanja na usluge. Privilegije, koje su Grci tako obilato davali, prenesimo na jednu malu bh. ekonomiju, pa ćemo vidjeti da i ove privilegije koje su date apsolutno nisu u skladu sa ekonomskom situacijom – od troškova za kola, telefone, reprezentacija, plata i svega ostalog, dok oni, koji bi trebalo da iznesu taj teret stvaranjem nečeg novog unapređujući bruto domaći proizvod, zapravo grcaju.“
Bh. političari – na način na koji razgovaraju, predstavljaju BiH u svijetu – ne doprinose poboljšanju mogućnosti da BiH ostvaruje veće stope ekonomskog rasta, odnosno da se brže izvlači iz krize.
Čaušević kaže da su bh. političari neodgovorni prema domaćoj proizvodnji i ukupnom ekonomskom stanju u zemlji:
„Bh. političari – na način na koji razgovaraju, predstavljaju BiH u svijetu – ne doprinose poboljšanju mogućnosti da BiH ostvaruje veće stope ekonomskog rasta, odnosno da se brže izvlači iz krize.“
Problemi i političke naravi
Za profesora Fakulteta poslovne ekonomije u Travniku, Dragoljuba Stojanova, nezainteresovanost bh. vlasti za ulaganja u privredu, kriminalna privatizacija u proteklih desetak godina, ali prvenstveno ustavno uređenje, faktori su zbog kojih država ni u narednom periodu neće imati ekonomskog napretka:
„BiH je uvijek suočena s problemima političke naravi. Moje gledište je uvijek bilo da dok se ne riješe politički problemi, ekonomski se mogu jako teško rješavati. Ja ne vjerujem – nekad sam bio veći optimista nego danas – da ekonomija može biti integrativni faktor na prostoru BiH. Bojim se da se prije svega mora politički konsenzus postići oko nečega, oko ustavnih rješenja itd., bilo kako, da bi se onda posegnulo za ekonomskim rješenjima.“
Moje gledište je uvijek bilo da dok se ne riješe politički problemi, ekonomski se mogu jako teško rješavati.
Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta, Dušan Jakšić:
„Bez razvijanja domaće proizvodnje u bilo kom obliku, doći ćemo vrlo brzo pod udar i mi, jer naš razvoj zadnjih pet godina u velikoj mjeri se zasnivao na potrošnji.“
Razvoj ekonomije, od završetka rata do danas, nikada nije bio prioritet predstavnika vlasti u Bosni i Hercegovini. U proteklih petnaest godina proizvodnja je pokrenuta u 20% nekadašnjih privrednih giganata, a preostali ne rade, ili su privatizovani na način da su pod stečajem ili likvidirani.
Umjesto da ulažu u domaću proizvodnju i smanje uvoz, postojeće vlasti se bave isključivo politikom. Zbog toga, nikakvo iznenađenje ni ove godine neće biti da u predizbornoj kampanji - umjesto poruka o razvoju ekonomije - birači budu slušali priču o tzv. nacionalnoj ugroženosti.
Pročitajte i ovo:
Hoće li i Srbija igrati sirtaki
Krgović i Jelašić: Neće biti velikih posljedica zbog krize u Grčkoj
Refleksije grčke i krize eurozone na Crnu Goru
Vlada ne odustaje od mjera štednje
Grčka na korak od bankrota
Odluka o pomoći Grčkoj veliki je dan za euro
Najgora kriza u posljednjih 20 godina