Na Summitu EU danas je u Brusselsu glavna tema kriza u Grčkoj i posrtanje zajedničke valute. Unija se suočava s najgorom krizom u posljednjih dvadesetak godina, čiji su uzroci hronična prezaduženost i slab ekonomski rast.
Uz to je dosadašnja glavna evropska osovina – Njemačka – počela snažnije okretanje svojim nacionalnim interesima.
U pozadini odlučnog odbijanja Angele Merkel da pomogne Grčkoj mogli bi biti predstojeći izbori u njemačkoj pokrajini North Rhein Westfallen koji su test za demokršćane. Ukoliko partija kancelarke Merkel izgubi izbore u Sjevernoj Rajni Vestfaliji, izgubiće i većinu u Gornjem domu njemačkog Parlamenta.
Slično je uostalom uradio i francuski predsjednik Sarkozy koji je, nakon katastrofalnog poraza na lokalnim izborima, nastojeći ponovno zadobiti podršku poljoprivrednika, poručio da će, po cijenu krize u EU, braniti postojeće subvencije i opstanak francuskog poljoprivrednog sektora.
Na dvodnevni summit evropski lideri stižu posvađani oko toga da li i u kom trenutku treba spasavati Grčku od finansijske propasti. Njemačka insistira da se, prije bilo kakve pomoći, radikalno preispitaju postojeća pravila vezana za zajedničku valutu. Iako se drugi protive, Njemačka ostaje čvrsta u namjeri da diktira uvjete pod kojima će se rješavati do sada najteža kriza eura.
Dobri poznavatelji prilika tvrde da je Merkelova čvrsto odlučila ne biti više blagajnik EU.
Veliki pad eura
Nema lakih opcija za rješavanje grčkog finansijskog kolapsa. Ukoliko evropske vlade puste Atenu da bankrotira, posljedice mogu biti nesagledive. S druge strane, spasavanje garancijama drugih članica promjenilo bi unutrašnju dinamiku u Uniji, jer bi se podrazumijevalo da svaka zemlja koja zapadne u teškoće može računati na podršku, prije ostalih Francuske i Njemačke.
Taj scenario morao bi biti praćen političkom i fiskalnom unijom, a političke volje za to nema.
Evropski povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn je upozorio da Unija može ili nešto naučiti iz grčke krize ili rizikovati da euru bude nanesena velika šteta.
"Ne samo Grčka, nego ni ostatak eurozone nije van opasnosti. Svi zajedno moramo biti zabrinuti finansijskom stabilnošću cijele eurozone."
Nakon što su stigli nagovještaji da bi Evropska unija mogla zatražiti pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda kako bi se pomoglo Grčkoj pala je vrijednost eura.
U odnosu na američki dolar i britansku funtu euro je pao na najniži nivo u posljednjih deset mjeseci, a pala je i vrijednost dionica na evropskim berzama.
*****
Pročitajte i ovo:
Kako se grčka kriza odražava na ekonomije regije
Samit EU: Strah zbog rastućeg javnog duga
Euro na ispitu
Uz to je dosadašnja glavna evropska osovina – Njemačka – počela snažnije okretanje svojim nacionalnim interesima.
U pozadini odlučnog odbijanja Angele Merkel da pomogne Grčkoj mogli bi biti predstojeći izbori u njemačkoj pokrajini North Rhein Westfallen koji su test za demokršćane. Ukoliko partija kancelarke Merkel izgubi izbore u Sjevernoj Rajni Vestfaliji, izgubiće i većinu u Gornjem domu njemačkog Parlamenta.
Na dvodnevni summit evropski lideri stižu posvađani oko toga da li i u kom trenutku treba spasavati Grčku od finansijske propasti...
Slično je uostalom uradio i francuski predsjednik Sarkozy koji je, nakon katastrofalnog poraza na lokalnim izborima, nastojeći ponovno zadobiti podršku poljoprivrednika, poručio da će, po cijenu krize u EU, braniti postojeće subvencije i opstanak francuskog poljoprivrednog sektora.
Na dvodnevni summit evropski lideri stižu posvađani oko toga da li i u kom trenutku treba spasavati Grčku od finansijske propasti. Njemačka insistira da se, prije bilo kakve pomoći, radikalno preispitaju postojeća pravila vezana za zajedničku valutu. Iako se drugi protive, Njemačka ostaje čvrsta u namjeri da diktira uvjete pod kojima će se rješavati do sada najteža kriza eura.
Dobri poznavatelji prilika tvrde da je Merkelova čvrsto odlučila ne biti više blagajnik EU.
Veliki pad eura
Nema lakih opcija za rješavanje grčkog finansijskog kolapsa. Ukoliko evropske vlade puste Atenu da bankrotira, posljedice mogu biti nesagledive. S druge strane, spasavanje garancijama drugih članica promjenilo bi unutrašnju dinamiku u Uniji, jer bi se podrazumijevalo da svaka zemlja koja zapadne u teškoće može računati na podršku, prije ostalih Francuske i Njemačke.
Taj scenario morao bi biti praćen političkom i fiskalnom unijom, a političke volje za to nema.
Evropski povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn je upozorio da Unija može ili nešto naučiti iz grčke krize ili rizikovati da euru bude nanesena velika šteta.
"Ne samo Grčka, nego ni ostatak eurozone nije van opasnosti. Svi zajedno moramo biti zabrinuti finansijskom stabilnošću cijele eurozone."
Nakon što su stigli nagovještaji da bi Evropska unija mogla zatražiti pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda kako bi se pomoglo Grčkoj pala je vrijednost eura.
U odnosu na američki dolar i britansku funtu euro je pao na najniži nivo u posljednjih deset mjeseci, a pala je i vrijednost dionica na evropskim berzama.
*****
Pročitajte i ovo:
Kako se grčka kriza odražava na ekonomije regije
Samit EU: Strah zbog rastućeg javnog duga
Euro na ispitu