Euro se suočava sa najozbiljnijim testom od kada je Europska unija uvela jedinstvenu valutu prije 11 godina. Evropska komisija i Europska središnja banka (ECB) pokušavaju naći izlaz iz krize u koju je upalo pet od 16 članica eurozone.
Biti dužan kao Grčka, rečenica koju su izgovarale starije generacije, ponovno je aktualna. Ovaj put strah se uvukao u članice eurozone, jer grčki deficit, kao i onaj u Portugalu, Italiji, Irskoj i Španjolskoj odrazio se na vrijednost eura. Najniži je u odnosu na dolar u posljednjih šest mjeseci.
Grčka je u minusu 294 milijarda dolara. Dug premašuje bruto društevni proizvod ove zemlje. Strani investitori strahuju da bi grčka boljka mogla prijeći i na ostale članice eurozone što bi dodatno moglo uzdrmati euro.
Glavni ekonomist Centra za evropske reforme u Londonu, Simon Tilford, smatra da je čak teško prognozirati posljedice koje će deficit pojedinih država imati na eurozonu.
“Postoji rizik da Grčka bankrotira, i u tom slučaju izuzetno je teško prognozirati što bi se ostalima moglo dogoditi”, kaže Tilford.
Euro je star 11 godina, no eurozona je monetarna, a ne fiskalna unija, što znači da svaka od 16 vlada članica te zone kontrolira svoje budžetske i fiskalne aktivnosti, dok je Evropska komisija imala tek ograničenu mogućnost reguliranja monetarnih i fiskalnih tokova.
IMA I VEĆIH PROBLEMA OD GRČKE?
Zato se danas u Bruxellesu morao učiniti dodatni korak. Komisija naravno ne može osigurati gotov novac kako bi spasila neku zemlju od bankrota. Atena je dobila jasnu poruku da mora napraviti duboke fiskalne rezove i da o tome do polovice marta mora izvjestiti Komisiju.
Preporučene su strukturne reforme kako bi se povećala djelotvornost javne uprave, ubrzala penzijska i zdravstvena reforma, unaprijedilo tržište rada. Grčka će morati izdvojiti deset posto svojih izdataka u poseban rezervni fond u slučaju daljnjih budžetskih problema.
Neki analitičari smatraju da su grčki problemi gotovo zanemarivi u odnosu na stanje u Italiji, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj. Posebno se strahuje od negativnog učinka koji bi po eurozonu mogao imati kolaps jačih članica, poput Italije i Španjolske. Ekonomisti smatraju da Španjolska, koja je zadnjih pet godina dobro stajala, sada izaziva najveću glavobolju u eurozoni.
Aktualizira se i pitanje da li bi neke zemlje mogle izaći iz eurozone. “Rizik postoji”, smatra Neil MacKinnon iz VTB investicijske grupe u Londonu, i u to vjeruju mnogi ekonomisti, kaže ovaj stručnjak.
Biti dužan kao Grčka, rečenica koju su izgovarale starije generacije, ponovno je aktualna. Ovaj put strah se uvukao u članice eurozone, jer grčki deficit, kao i onaj u Portugalu, Italiji, Irskoj i Španjolskoj odrazio se na vrijednost eura. Najniži je u odnosu na dolar u posljednjih šest mjeseci.
Grčka je u minusu 294 milijarda dolara. Dug premašuje bruto društevni proizvod ove zemlje. Strani investitori strahuju da bi grčka boljka mogla prijeći i na ostale članice eurozone što bi dodatno moglo uzdrmati euro.
Glavni ekonomist Centra za evropske reforme u Londonu, Simon Tilford, smatra da je čak teško prognozirati posljedice koje će deficit pojedinih država imati na eurozonu.
“Postoji rizik da Grčka bankrotira, i u tom slučaju izuzetno je teško prognozirati što bi se ostalima moglo dogoditi”, kaže Tilford.
Euro je star 11 godina, no eurozona je monetarna, a ne fiskalna unija, što znači da svaka od 16 vlada članica te zone kontrolira svoje budžetske i fiskalne aktivnosti, dok je Evropska komisija imala tek ograničenu mogućnost reguliranja monetarnih i fiskalnih tokova.
IMA I VEĆIH PROBLEMA OD GRČKE?
Zato se danas u Bruxellesu morao učiniti dodatni korak. Komisija naravno ne može osigurati gotov novac kako bi spasila neku zemlju od bankrota. Atena je dobila jasnu poruku da mora napraviti duboke fiskalne rezove i da o tome do polovice marta mora izvjestiti Komisiju.
Preporučene su strukturne reforme kako bi se povećala djelotvornost javne uprave, ubrzala penzijska i zdravstvena reforma, unaprijedilo tržište rada. Grčka će morati izdvojiti deset posto svojih izdataka u poseban rezervni fond u slučaju daljnjih budžetskih problema.
Neki analitičari smatraju da su grčki problemi gotovo zanemarivi u odnosu na stanje u Italiji, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj. Posebno se strahuje od negativnog učinka koji bi po eurozonu mogao imati kolaps jačih članica, poput Italije i Španjolske. Ekonomisti smatraju da Španjolska, koja je zadnjih pet godina dobro stajala, sada izaziva najveću glavobolju u eurozoni.
Aktualizira se i pitanje da li bi neke zemlje mogle izaći iz eurozone. “Rizik postoji”, smatra Neil MacKinnon iz VTB investicijske grupe u Londonu, i u to vjeruju mnogi ekonomisti, kaže ovaj stručnjak.
