U odgovorima na Upitnik Evropske komisije crnogorsko Ministarstvo pravde, u dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije, pohvalilo se kako je u 2008. zbog tog krivičnog djela oduzelo imovinu vrijednu oko milion i stotinu hiljada eura. Javnosti je pak ostao u sjećanju samo slučaj zapljene novca dvjema kineskim državljankama koje su pravosnažno osuđene za pranje novca.
Baveći se procesuiranjem slučajava korupcije Ministarstvo je navelo kako je u prvih 6 mjeseci 2009. podnijeto 111 prijava protiv 173 lica za krivična djela sa elementima korupcije. Među njima je kao značajne minstarstvo pravde između ostalih izdvojilo prijave protiv odgovornih u Luci Bar, direktora Auto-moto saveza, direktora doma Zdravlja u Ulcinju, načelnika komunalne policije Cetinje, prijavu protiv sudije u Bijelom Polju zbog primanja mita, direktora Katastra i 8 službenika zbog istog krivičnog djela kao i protiv više policijskih službenika.
Uočljivo je da se u izvještaju ne pominju slučajevi koji su u medijima označavani kao krupni i u kojima su učestvovale tzv. krupne ribe. Komentarišuci to Vuk Maraš, direktor Monitoring programa u nevladinoj organizaciji MANS ističe:
"U Crnoj Gori nijesu procesuirani ministri, poslanici, predstavnici, odnosno nosioci najviših pravosudnih funkcija. To je, po nekoj definiciji, krupna riba. Raznorazni službenici, medicinske sestre, nastavnici u školama, to ni u kom slučaju ne može biti tretirano kao krupna riba ili eventualno administrativni službenik u nekoj državnoj upravi. Jasno je da Vlada želi da prikaže jedno nerealno stanje u Briselu da u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima, ali jednostavno fakti u praksi ne korespondiraju sa tim što je napisano i predato Evropskoj komisiji".
Nema potrebe za fingiranjem podataka
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, prethodnih godina aktivno se bavila korupcijom u Crnoj Gori i ukazivala na slučajeve u koje su navodno umiješane osobe na visokim državnim funkcijama kao što je drastičan primjer nelegalne gradnje turističkog kompleksa na Zavali kod Budve. Paralelno sa zvaničnim državnim odgovorima na Upitnik Evropske komisije, adminstraciji u Briselu ta nevladina organizacija dostavila je svoje viđenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Vuk Maraš
Na pitanje da li će MANS reagovati nakon kompletnog uvida u odgovore koje je Evropskoj uniji uputilo crnogorsko ministarstvo za Evropske integracije,Vuk Maraš odgovara:
"Ukoliko naiđemo na diskrepanciju između zvaničnih odgovora i realnog stanja, a da to nijesmo pokrenuli sa onim prethodnim odgovorima MANS-a na Upitnik, sigurno ćemo kroz neku formu adresirati Brisel i reći im da to što stoji u odgovorima na Upitnik,da to ne odgovara istini i prezentirati im neke realnije podatke. Jer u ovoj fazi procesa evropskih integracija nema nikakve potrebe da se Briselu fingiraju podaci zato što tamo ne sjede neuki ljudi, već neko ko zaista može to da provjeri i ko ima monitoring misije na terenu, tako da su sve te manipulacije briselskim birokratama vrlo kratkog daha".
Američki Stejt Diparment je u posljednjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, kada je riječ o borbi protiv korpucije konstatovao kako zakon u toj sferi nije primijenjen efikasno i kako postoji široko rasprostranjena percepcija o toj pojavi posebno u izvršnoj i sudskoj grani vlasti. Stejt Dipartment je u svom izvještaju istakao kako nije bilo presuda niti izvještaja o istragama o korupciji na visokom nivou.
Nema odgovora ni o procesima protiv crnogorskih medija
U odgovorima crnogorske Vlade na Upitnik Evropske komisije nema ni traženih podataka o nekim ključnim procesima protiv crnogorskih medija. Naši sagovornici vjeruju da je to jedan od razloga zašto su odgovori uporno bili skrivani od javnosti.
U dodatnim odgovorima na Upitnik Evropske komisije ne pominje se presuda izdavaču dnevnika "Vijesti" i direktoru tog lista Željku Ivanović po tužbi premijera Mila Đukanovića za naknadu nematerijalne štete. Đukanović je, podsjetimo, tražio obeštećenje od milion eura jer je Ivanović, nakon što je brutalno pretučen na desetogodišnjicu dnevnika "Vijesti", kazao da je to: "Čestitka kriminalne ili biološke familije tadašnjeg predsjednika Demokratske partije socijalista".
Iako je Brisel tražio pojašnjenje zašto nema podataka o toj presudi kojom je Vijeće Višeg suda tužiocu, premijeru Milu Đukanoviću, dodijelio deset hiljada eura, iz Vlade je stigao odgovor da taj predmet nije identifikovan. Pravni zastupanik Željka Ivanovića i dnevnika "Vijesti" Branislav Lutovac:
"Presuda suda prve instance donijeta je 19. maja 2008. godine. Viši sud u Podgorici je potvrdio navedenu presudu 30.septembra 2009. godine što znači da je to prije ovog roka koji su oni bili dužni da popune i daju odgovor na Upitnik Evropske komisije. Izjašnjenje Vlade da presuda Osnovnog suda u Podgorici nije identifikovana i da zbog toga nije prezentirana u Upitnik Evropske komisije je krajnje začuđujuća i djeluje veoma neozbiljno. Tu se ne radi o nepoznatom učiniocu krivičnog djela koji nije identifikovan i za kojim se raspisuje neka potjernica i u cilju nove identifikacije vrše neke radnje, nego se radi o procesu koji je uzdrmao ne samo crnogorsku, nego i evropsku javnost i koji su sve eminentne organizacije za zaštitu slobodne riječi intervenisale, zaista ne mogu da shvatim kako neko može za taj proces, koji je dobio toliki značaj u medijima, da kaže da ono što je sublimisano s tom presudom neidentifikovano."
Nije pomenuta ni presuda "Monitoru"
U prvim odgovorima na pitanja Evropske komisije o tužbama i presudama za klevete protiv novinara u obeštećenjima dosuđenim za duševne bolove nije bilo ni presude "Vijestima" i lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću po tužbi vlasnika nikšićke Željezare, a nije pomenuta ni presuda "Monitoru" i Andreju Nikolaidisu po tužbi režisera Emira Kusturice jer, kako tvrdi Vlada, ta presuda datira iz 2004. U "Monitoru" tvde da to nije tačno.
Izvršni direktor "Monitora" Milka Tadić Mijović:
"Zaista sam iznenađena da je Vlada za čitavih pet godina promašila kada je presude "Monitoru" i Andreju Nikolaidisu postala pravosnažna. Vrhovni sud je potvrdio 2009. godine. Prećutkivanje ove presude možda govori o tome zašto je Upitnik bio skriven sve dok Vlada nije bila primorana nakon odluke suda da ga pokaže javnosti. Na samo prvom čitanju mi smo vidjeli da je dio koji se odnosi na slobodu medija prećutan, posebno drakonske kazne koje su "Monitor", "Vijesti" i užasne tragedije koja se desila glavnom uredniku "Dana" čija smrt se ne pominje u ovom Upitniku. Bojim se da se pokušava Evropskoj uniji predstaviti slika o Crnoj Gori koja nije tačna i da je jedni i glavni razlog zbog kojeg se Upitnik skriva."
Prema podacima iz odgovora na Upitnik Evropske komisije od 2004. do 2008. sprovedena su 32 postupka za krivično djelo klevete protiv novinara, dok je 15 postupaka u toku.
Baveći se procesuiranjem slučajava korupcije Ministarstvo je navelo kako je u prvih 6 mjeseci 2009. podnijeto 111 prijava protiv 173 lica za krivična djela sa elementima korupcije. Među njima je kao značajne minstarstvo pravde između ostalih izdvojilo prijave protiv odgovornih u Luci Bar, direktora Auto-moto saveza, direktora doma Zdravlja u Ulcinju, načelnika komunalne policije Cetinje, prijavu protiv sudije u Bijelom Polju zbog primanja mita, direktora Katastra i 8 službenika zbog istog krivičnog djela kao i protiv više policijskih službenika.
Uočljivo je da se u izvještaju ne pominju slučajevi koji su u medijima označavani kao krupni i u kojima su učestvovale tzv. krupne ribe. Komentarišuci to Vuk Maraš, direktor Monitoring programa u nevladinoj organizaciji MANS ističe:
"U Crnoj Gori nijesu procesuirani ministri, poslanici, predstavnici, odnosno nosioci najviših pravosudnih funkcija. To je, po nekoj definiciji, krupna riba. Raznorazni službenici, medicinske sestre, nastavnici u školama, to ni u kom slučaju ne može biti tretirano kao krupna riba ili eventualno administrativni službenik u nekoj državnoj upravi. Jasno je da Vlada želi da prikaže jedno nerealno stanje u Briselu da u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima, ali jednostavno fakti u praksi ne korespondiraju sa tim što je napisano i predato Evropskoj komisiji".
Jasno je da Vlada želi da prikaže jedno nerealno stanje u Briselu da u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima, ali jednostavno fakti u praksi ne korespondiraju sa tim što je napisano i predato EK
Nema potrebe za fingiranjem podataka
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, prethodnih godina aktivno se bavila korupcijom u Crnoj Gori i ukazivala na slučajeve u koje su navodno umiješane osobe na visokim državnim funkcijama kao što je drastičan primjer nelegalne gradnje turističkog kompleksa na Zavali kod Budve. Paralelno sa zvaničnim državnim odgovorima na Upitnik Evropske komisije, adminstraciji u Briselu ta nevladina organizacija dostavila je svoje viđenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Na pitanje da li će MANS reagovati nakon kompletnog uvida u odgovore koje je Evropskoj uniji uputilo crnogorsko ministarstvo za Evropske integracije,Vuk Maraš odgovara:
"Ukoliko naiđemo na diskrepanciju između zvaničnih odgovora i realnog stanja, a da to nijesmo pokrenuli sa onim prethodnim odgovorima MANS-a na Upitnik, sigurno ćemo kroz neku formu adresirati Brisel i reći im da to što stoji u odgovorima na Upitnik,da to ne odgovara istini i prezentirati im neke realnije podatke. Jer u ovoj fazi procesa evropskih integracija nema nikakve potrebe da se Briselu fingiraju podaci zato što tamo ne sjede neuki ljudi, već neko ko zaista može to da provjeri i ko ima monitoring misije na terenu, tako da su sve te manipulacije briselskim birokratama vrlo kratkog daha".
Američki Stejt Diparment je u posljednjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, kada je riječ o borbi protiv korpucije konstatovao kako zakon u toj sferi nije primijenjen efikasno i kako postoji široko rasprostranjena percepcija o toj pojavi posebno u izvršnoj i sudskoj grani vlasti. Stejt Dipartment je u svom izvještaju istakao kako nije bilo presuda niti izvještaja o istragama o korupciji na visokom nivou.
Nema odgovora ni o procesima protiv crnogorskih medija
U odgovorima crnogorske Vlade na Upitnik Evropske komisije nema ni traženih podataka o nekim ključnim procesima protiv crnogorskih medija. Naši sagovornici vjeruju da je to jedan od razloga zašto su odgovori uporno bili skrivani od javnosti.
U dodatnim odgovorima na Upitnik Evropske komisije ne pominje se presuda izdavaču dnevnika "Vijesti" i direktoru tog lista Željku Ivanović po tužbi premijera Mila Đukanovića za naknadu nematerijalne štete. Đukanović je, podsjetimo, tražio obeštećenje od milion eura jer je Ivanović, nakon što je brutalno pretučen na desetogodišnjicu dnevnika "Vijesti", kazao da je to: "Čestitka kriminalne ili biološke familije tadašnjeg predsjednika Demokratske partije socijalista".
Iako je Brisel tražio pojašnjenje zašto nema podataka o toj presudi kojom je Vijeće Višeg suda tužiocu, premijeru Milu Đukanoviću, dodijelio deset hiljada eura, iz Vlade je stigao odgovor da taj predmet nije identifikovan. Pravni zastupanik Željka Ivanovića i dnevnika "Vijesti" Branislav Lutovac:
"Presuda suda prve instance donijeta je 19. maja 2008. godine. Viši sud u Podgorici je potvrdio navedenu presudu 30.septembra 2009. godine što znači da je to prije ovog roka koji su oni bili dužni da popune i daju odgovor na Upitnik Evropske komisije. Izjašnjenje Vlade da presuda Osnovnog suda u Podgorici nije identifikovana i da zbog toga nije prezentirana u Upitnik Evropske komisije je krajnje začuđujuća i djeluje veoma neozbiljno. Tu se ne radi o nepoznatom učiniocu krivičnog djela koji nije identifikovan i za kojim se raspisuje neka potjernica i u cilju nove identifikacije vrše neke radnje, nego se radi o procesu koji je uzdrmao ne samo crnogorsku, nego i evropsku javnost i koji su sve eminentne organizacije za zaštitu slobodne riječi intervenisale, zaista ne mogu da shvatim kako neko može za taj proces, koji je dobio toliki značaj u medijima, da kaže da ono što je sublimisano s tom presudom neidentifikovano."
Nije pomenuta ni presuda "Monitoru"
U prvim odgovorima na pitanja Evropske komisije o tužbama i presudama za klevete protiv novinara u obeštećenjima dosuđenim za duševne bolove nije bilo ni presude "Vijestima" i lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću po tužbi vlasnika nikšićke Željezare, a nije pomenuta ni presuda "Monitoru" i Andreju Nikolaidisu po tužbi režisera Emira Kusturice jer, kako tvrdi Vlada, ta presuda datira iz 2004. U "Monitoru" tvde da to nije tačno.
Izvršni direktor "Monitora" Milka Tadić Mijović:
"Zaista sam iznenađena da je Vlada za čitavih pet godina promašila kada je presude "Monitoru" i Andreju Nikolaidisu postala pravosnažna. Vrhovni sud je potvrdio 2009. godine. Prećutkivanje ove presude možda govori o tome zašto je Upitnik bio skriven sve dok Vlada nije bila primorana nakon odluke suda da ga pokaže javnosti. Na samo prvom čitanju mi smo vidjeli da je dio koji se odnosi na slobodu medija prećutan, posebno drakonske kazne koje su "Monitor", "Vijesti" i užasne tragedije koja se desila glavnom uredniku "Dana" čija smrt se ne pominje u ovom Upitniku. Bojim se da se pokušava Evropskoj uniji predstaviti slika o Crnoj Gori koja nije tačna i da je jedni i glavni razlog zbog kojeg se Upitnik skriva."
Prema podacima iz odgovora na Upitnik Evropske komisije od 2004. do 2008. sprovedena su 32 postupka za krivično djelo klevete protiv novinara, dok je 15 postupaka u toku.
