Inicijativu „Građani/ke za Evropu“ čini neformalna i otvorena mreža NVO-a iz cijele BiH: iz Banjaluke, Bihaća, Bijeljine, Bratunca, Doboja, Jablanice, Konjica, Mostara, Mrkonjić Grada, Prijedora, Sarajeva, Srebrenice, Trebinja, Tuzle. Ova mreža u periodu od marta do septembra 2010. godine planira u gradovima BiH organizirati pet otvorenih sesija sa političkim strankama. Javne rasprave će se baviti prioritetima BiH za pridruživanje Evropskoj uniji, kao što su ekonomska i socijalna politika, energetika, ruralni razvoj, okoliš, obrazovanje i anti-korupcija.
Cilj je poboljšati kvalitet dijaloga o ključnim temama u vezi sa evropskim integracijama, kaže koordinatorica projekta Una Bejtović:
„To znači otvoriti jedan kvalitetan, proaktivan dijalog na relaciji građani, građanke, civilno društvo – političke stranke, naprosto da vidimo šta misle predstavnici političkih stranaka koje smo pozvali da učestvuju u inicijativi o nekoliko ključnih tema i koliko imaju realnog kapaciteta da iznesu sve nužne promjene koje će biti potrebno napraviti na eurointegracijskom putu.“
Prema posljednjim istraživanjima čak 80 posto građana želi da Bosna i Hercegovina postane članicom Evropske unije. Stoga su nevladine organizacije i pokrenule ovu inicijativu, ali ne samo zbog dijaloga sa predstavnicima vlasti nego i zbog informisanja građana o ovim temama, ističe Vernes Voloder iz Nansen dijalog centra- Mostar, člana ove inicijative i dodaje:
„Vjerujem da upravo informiranje građana i uključivanje šire populacije u ova pitanja može doprinijeti eventualnom rješavanju nagomilanih problema.“
Civilni sektor ne odustaje
Već prvi pokušaji civilnog društva da zajedno sa domaćim političarima pronađe način za ispunjenje uslova BiH na putu k Evropskoj uniji su propali. Većina vladajućih stranaka nije se odazvala pozivu za prvu sesiju o temi energija i okoliš, ističe Bejtovićeva:
„Nisu se pojavili predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Stranke demokratske akcije, Socijaldemokratske partije, Saveza za bolju budućnost, Demokratske narodne stranke, Narodne stranke radom za boljitak. Mislim da je to vrlo indikativno – ako se govori o energiji i okolišu, obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti BiH, a predstavnici tih političkih partija, koji su na vrijeme dobili taj istraživački dokument i pitanja koja je civilni sektor postavio pred njih, se ne odazovu.“
Mora se vršiti pritisak na predstavnike vlasti, smatra Demir Mahmutčehajić iz pokreta “Dosta”, te postavlja pitanje da li nevladin sektor ima snage za to:
„Da li imamo snage da više utičemo na njih? Ja bih radije postavio pitanje da li civilni sektor ima jedinstva, jer je po meni – moram biti kritičan – neki od ključnih aktera u civilnom sektoru ne uzimaju cijelu ovu priču baš ozbiljno, pa ako već oni ne dolaze na sesije, kako možemo očekivati to od predstavnika političkih stranaka?“
Civilni sektor neće odustati, posebno ne u izbornoj godini, kaže koordinatorica projekta Una Bejtović:
„Mi tu snagu ove godine naprosto moramo naći zato što civilni sektor ove godine preuzima na sebe veliku odgovornost da pokaže da građani i građanke neće sjediti skrštenih ruku, već da se zanimaju za teme, da ih zanima konkretna priča, da ih zanimaju konkretne mjere. Mi ne namjeravamo političare na ovim sesijama pitati šta misle, nego kako to misle raditi, kako to misle provoditi. Ljudima u ovoj zemlji je zaista preko glave deklarativne priče. Mislim da će civilni sektor ove godine uložiti svu svoju energiju da probudi građane i građanke, ali i da vrši pritisak na političare kako bi dobili neke konkretnije mjere i rezultate. Samo u našoj zemlji je moguće da partije dobivaju izbore bez ikakvih programa, bez ikakvih platformi. Dovoljno je samo da se posvađaju na nekoj međunacionalnoj liniji, da generiraju retoriku straha i da na toj matrici onda godinama drže vlast, a zapravo ne urade ništa konkretno.“
Nova sesija o temi zapošljavanje i tržište rada bit će održana 21. aprila u Brčkom.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Sistem "toplo – hladno" za bh. putovanja bez viza
Spor napredak BiH u evrointegracijama
Teško do povratka starom domu i poslu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Cilj je poboljšati kvalitet dijaloga o ključnim temama u vezi sa evropskim integracijama, kaže koordinatorica projekta Una Bejtović:
„To znači otvoriti jedan kvalitetan, proaktivan dijalog na relaciji građani, građanke, civilno društvo – političke stranke, naprosto da vidimo šta misle predstavnici političkih stranaka koje smo pozvali da učestvuju u inicijativi o nekoliko ključnih tema i koliko imaju realnog kapaciteta da iznesu sve nužne promjene koje će biti potrebno napraviti na eurointegracijskom putu.“
Prema posljednjim istraživanjima čak 80 posto građana želi da Bosna i Hercegovina postane članicom Evropske unije. Stoga su nevladine organizacije i pokrenule ovu inicijativu, ali ne samo zbog dijaloga sa predstavnicima vlasti nego i zbog informisanja građana o ovim temama, ističe Vernes Voloder iz Nansen dijalog centra- Mostar, člana ove inicijative i dodaje:
„Vjerujem da upravo informiranje građana i uključivanje šire populacije u ova pitanja može doprinijeti eventualnom rješavanju nagomilanih problema.“
Civilni sektor ne odustaje
Već prvi pokušaji civilnog društva da zajedno sa domaćim političarima pronađe način za ispunjenje uslova BiH na putu k Evropskoj uniji su propali. Većina vladajućih stranaka nije se odazvala pozivu za prvu sesiju o temi energija i okoliš, ističe Bejtovićeva:
„Nisu se pojavili predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Stranke demokratske akcije, Socijaldemokratske partije, Saveza za bolju budućnost, Demokratske narodne stranke, Narodne stranke radom za boljitak. Mislim da je to vrlo indikativno – ako se govori o energiji i okolišu, obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti BiH, a predstavnici tih političkih partija, koji su na vrijeme dobili taj istraživački dokument i pitanja koja je civilni sektor postavio pred njih, se ne odazovu.“
Mora se vršiti pritisak na predstavnike vlasti, smatra Demir Mahmutčehajić iz pokreta “Dosta”, te postavlja pitanje da li nevladin sektor ima snage za to:
„Da li imamo snage da više utičemo na njih? Ja bih radije postavio pitanje da li civilni sektor ima jedinstva, jer je po meni – moram biti kritičan – neki od ključnih aktera u civilnom sektoru ne uzimaju cijelu ovu priču baš ozbiljno, pa ako već oni ne dolaze na sesije, kako možemo očekivati to od predstavnika političkih stranaka?“
Civilni sektor neće odustati, posebno ne u izbornoj godini, kaže koordinatorica projekta Una Bejtović:
„Mi tu snagu ove godine naprosto moramo naći zato što civilni sektor ove godine preuzima na sebe veliku odgovornost da pokaže da građani i građanke neće sjediti skrštenih ruku, već da se zanimaju za teme, da ih zanima konkretna priča, da ih zanimaju konkretne mjere. Mi ne namjeravamo političare na ovim sesijama pitati šta misle, nego kako to misle raditi, kako to misle provoditi. Ljudima u ovoj zemlji je zaista preko glave deklarativne priče. Mislim da će civilni sektor ove godine uložiti svu svoju energiju da probudi građane i građanke, ali i da vrši pritisak na političare kako bi dobili neke konkretnije mjere i rezultate. Samo u našoj zemlji je moguće da partije dobivaju izbore bez ikakvih programa, bez ikakvih platformi. Dovoljno je samo da se posvađaju na nekoj međunacionalnoj liniji, da generiraju retoriku straha i da na toj matrici onda godinama drže vlast, a zapravo ne urade ništa konkretno.“
Nova sesija o temi zapošljavanje i tržište rada bit će održana 21. aprila u Brčkom.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Sistem "toplo – hladno" za bh. putovanja bez viza
Spor napredak BiH u evrointegracijama
Teško do povratka starom domu i poslu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)