U hrvatskom se Saboru vodi žestoka rasprava o trećem rebalansu proračuna kojim Vlada, za spas državnih financija, predlaže i uvođenje kriznog poreza na sve plaće i mirovine veće od 3.000 kuna.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor branila je jutros u Saboru povećanje PDV-a sa 22 na 23 posto i krizni porez na plaće i mirovine od dva i četiri posto kao kratkoročne i interventne mjere, te poručila građanima da ne strahuju za svoju budućnost:
„Ja mogu reći u ime Vlade kojoj sam na čelu da razloga za strah nema.“
Uslijedila je prava lavina kritika i neslaganja iz redova oporbe. SDP-ovac Marin Jurjević:
„Ovo nije socijalni nego daltonistički proračun. Upalilo se crveno svjetlo. Svi vide crveno, jedino vi vidite zeleno - i u vašoj slavnoj petoj brzini vozite i dalje prema provaliji, s time što se u kompoziciji nalazi, nažalost, kompletno hrvatsko društvo.“
Ukupan dobitak od, kako ga zovu „harača“ na umirovljenike i zaposlene iznosti će tek milijardu i 647 milijuna kuna, ali i dalje ostaje proračunska rupa od 9,3 milijarde kuna.
Obrnuti Robin Hud
Što s tim, pita HNS-ova saborska zastupnica Vesna Pusić i smatra nedopustivim posezati u džepove građana za pokrivanje neracionalne državne potrošnje:
“Vlada se ponaša kao neka vrsta obrnutog Robin Hooda ili, upozorili su me, Superhika - uzmi siromašnima i daj povlaštenima. I nije točna ova serija ispravaka netočnih navoda jer neka mi neko ovdje sa saborskim plaćama objasni kako se živi sa, recimo, 3.500 kuna, pa i sa 4.000 kuna. Ljudi, nemojmo biti neozbiljni. Ne može se s tim živjeti. S tim se živi užasno teško i mi to ne znamo jer imamo drukčije plaće.“
Hrvatska je kuća napuklih zidova i najbolje bi je bilo srušiti i graditi iznova s novim ljudima -slikovito je poručio IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin koji za nastalu situaciju među najodgovornijima drži i bivšeg premijera Ivu Sanadera:
SDP za prijevremene izbore
„Oni koji su odgovorni za ovaj krah moraju dobiti, gospodo, ne malo vitra, tako se zove jahta na kojoj plovi bivši premijer, već bi trebali dobiti puno vitra. I da parafraziram našeg potpredsjednika, tu jahtu dobro identificirali jesmo, sad bi je trebalo negdje locirati i usidriti tamo negdje u visini Gologa otoka - jer bez toga će, gospodo, narod na ulice. Neće ih voditi ni opozicija ni sindikati, već će narod voditi prazni želuci.“
Predsjednik najveće oporbene stranke Zoran Milanović najboljim rješenjem smatra prijevremene izbore:
“Harač, harač - to su odlike kojima se sanira šteta u financijskom sustavu koje je prekomjernom i neracionalnom potrošnjom nametnula država. To treba sanirati. Ovdje nitko ne zaziva MMF, ali u ovoj situaciji najmanje povjerenja imam o ovu vladu da će se kvalitetno zadužiti i da će taj novac biti odgovorno i racionalno potrošen. Oprostite, u to nemamo povjerenja. U toj situaciji imam više povjerenja u MMF.“
Profesor ekonomije na zagrebačkom Pravnom fakultetu i neovisni ekonomski analitičar dr. Mladen Vedriš - nažalost, kaže, ovog trenutka svi moraju snositi teret krize jer se na vrijeme nije pitalo tko je odgovoran za krivi smjer na koji skupina ekonomista upozorava već desetak godina, ali ih se nazivalo „katastrofičarima“:
Solidarno trpljenje
“Stvarao se privid da je sve moguće na tuđi račun, tako da nema tu baš puno nevinih. Netko je kupio auto na kredit misleći da će rata ostati ista ili biti manja. Netko je sagradio vikendicu. Netko je - a to je država sagradila ceste, koje su nam sigurno drage, u ove ljetnje dane posebno, malo se spominje, na šta smo bili ponosni, da Hrvatska ima po glavi stanovnika najviše autoputeva u Europi. Pitanje je da li naša snaga ekonomska baš to omogućuje. Ali svi smo mi išli na izbore.“
Dr. Mato Crkvenac, bivši SDP-ov ministar financija u Račanovoj vladi:
„Kad se kaže floskula sad solidarno svi moramo trpjeti, tu svi moramo nositi vodu, kako neki kažu, svi moramo gasiti taj požar itd., onda je to samo solidarnost tih koji čuvaju fotelje bilo gdje, solidarnost političara i bogatih, onih koji su se na razne načine okoristili - bilo politički, bilo ekonomski, privatizacijski i dr. - ne snose sad sukladno toj svojoj jačoj mogućnosti veći teret jer na ovaj način terete ponovno u većoj mjeri snose najnemoćniji i oni koji već i tako su u teškoj situaciji.“
Predloženim rebalansom prihodi proračuna povećavaju se za 1,38 milijardi kuna, a rashodi smanjuju za 260 milijuna kuna. Najveće uštede predviđene su kod ministarstava zdravstva, 219 milijuna kuna; prometa, 74 milijuna kuna; obrane 43 milijuna kuna.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor branila je jutros u Saboru povećanje PDV-a sa 22 na 23 posto i krizni porez na plaće i mirovine od dva i četiri posto kao kratkoročne i interventne mjere, te poručila građanima da ne strahuju za svoju budućnost:
„Ja mogu reći u ime Vlade kojoj sam na čelu da razloga za strah nema.“
Uslijedila je prava lavina kritika i neslaganja iz redova oporbe. SDP-ovac Marin Jurjević:
„Ovo nije socijalni nego daltonistički proračun. Upalilo se crveno svjetlo. Svi vide crveno, jedino vi vidite zeleno - i u vašoj slavnoj petoj brzini vozite i dalje prema provaliji, s time što se u kompoziciji nalazi, nažalost, kompletno hrvatsko društvo.“
Ukupan dobitak od, kako ga zovu „harača“ na umirovljenike i zaposlene iznosti će tek milijardu i 647 milijuna kuna, ali i dalje ostaje proračunska rupa od 9,3 milijarde kuna.
Obrnuti Robin Hud
Što s tim, pita HNS-ova saborska zastupnica Vesna Pusić i smatra nedopustivim posezati u džepove građana za pokrivanje neracionalne državne potrošnje:
“Vlada se ponaša kao neka vrsta obrnutog Robin Hooda ili, upozorili su me, Superhika - uzmi siromašnima i daj povlaštenima. I nije točna ova serija ispravaka netočnih navoda jer neka mi neko ovdje sa saborskim plaćama objasni kako se živi sa, recimo, 3.500 kuna, pa i sa 4.000 kuna. Ljudi, nemojmo biti neozbiljni. Ne može se s tim živjeti. S tim se živi užasno teško i mi to ne znamo jer imamo drukčije plaće.“
Hrvatska je kuća napuklih zidova i najbolje bi je bilo srušiti i graditi iznova s novim ljudima -slikovito je poručio IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin koji za nastalu situaciju među najodgovornijima drži i bivšeg premijera Ivu Sanadera:
SDP za prijevremene izbore
„Oni koji su odgovorni za ovaj krah moraju dobiti, gospodo, ne malo vitra, tako se zove jahta na kojoj plovi bivši premijer, već bi trebali dobiti puno vitra. I da parafraziram našeg potpredsjednika, tu jahtu dobro identificirali jesmo, sad bi je trebalo negdje locirati i usidriti tamo negdje u visini Gologa otoka - jer bez toga će, gospodo, narod na ulice. Neće ih voditi ni opozicija ni sindikati, već će narod voditi prazni želuci.“
Predsjednik najveće oporbene stranke Zoran Milanović najboljim rješenjem smatra prijevremene izbore:
“Harač, harač - to su odlike kojima se sanira šteta u financijskom sustavu koje je prekomjernom i neracionalnom potrošnjom nametnula država. To treba sanirati. Ovdje nitko ne zaziva MMF, ali u ovoj situaciji najmanje povjerenja imam o ovu vladu da će se kvalitetno zadužiti i da će taj novac biti odgovorno i racionalno potrošen. Oprostite, u to nemamo povjerenja. U toj situaciji imam više povjerenja u MMF.“
Profesor ekonomije na zagrebačkom Pravnom fakultetu i neovisni ekonomski analitičar dr. Mladen Vedriš - nažalost, kaže, ovog trenutka svi moraju snositi teret krize jer se na vrijeme nije pitalo tko je odgovoran za krivi smjer na koji skupina ekonomista upozorava već desetak godina, ali ih se nazivalo „katastrofičarima“:
Solidarno trpljenje
“Stvarao se privid da je sve moguće na tuđi račun, tako da nema tu baš puno nevinih. Netko je kupio auto na kredit misleći da će rata ostati ista ili biti manja. Netko je sagradio vikendicu. Netko je - a to je država sagradila ceste, koje su nam sigurno drage, u ove ljetnje dane posebno, malo se spominje, na šta smo bili ponosni, da Hrvatska ima po glavi stanovnika najviše autoputeva u Europi. Pitanje je da li naša snaga ekonomska baš to omogućuje. Ali svi smo mi išli na izbore.“
Dr. Mato Crkvenac, bivši SDP-ov ministar financija u Račanovoj vladi:
„Kad se kaže floskula sad solidarno svi moramo trpjeti, tu svi moramo nositi vodu, kako neki kažu, svi moramo gasiti taj požar itd., onda je to samo solidarnost tih koji čuvaju fotelje bilo gdje, solidarnost političara i bogatih, onih koji su se na razne načine okoristili - bilo politički, bilo ekonomski, privatizacijski i dr. - ne snose sad sukladno toj svojoj jačoj mogućnosti veći teret jer na ovaj način terete ponovno u većoj mjeri snose najnemoćniji i oni koji već i tako su u teškoj situaciji.“
Predloženim rebalansom prihodi proračuna povećavaju se za 1,38 milijardi kuna, a rashodi smanjuju za 260 milijuna kuna. Najveće uštede predviđene su kod ministarstava zdravstva, 219 milijuna kuna; prometa, 74 milijuna kuna; obrane 43 milijuna kuna.
