Ruska firma "Metropolj" će u Tivatskom zalivu graditi betonsko ostrvo sa stanovima za tržište, potvrđeno je prvom prezentacijom ruskih planova u Crnoj Gori. Vlasnik "Metropolja" Mihail Slipenčuk:
"Stvaranjem nasipnog ostrva Palaco, to ostrvo bi obavljalo nekoliko funkcija: zaštitu ostrva u globalu, a zatim rasteretili izgradnju na ostrvu izgradnjom ekskluzivnih vila na tom dijelu nasipa u Majami stilu."
O kakvom projektu je riječ najbolje ilustruje nekoliko objašnjenja kojima iz "Metropolja" pravdaju betoniranje mora. Jedno od njih je da je tivatski zaliv dubok 800 metara, na čijem dnu je "krivina":
"Ako vam je poznata dubina tog prostora, tamo na 800 metara ima određena krivina, i svi mještani znaju da se tamo ne može čak ni skuterom ići."
Slipenčuk pominje i veliki broj nesreća na moru zbog kojih krivi Tunju, i tvrdi da će novo betonsko ostrvo na njenom mjestu doprinijeti bezbijednosti plovidbe:
"Vi odlično znate koliko se desilo nesrećnih slučajeva na toj teritoriji, a ako bismo tamo podigli nivo na pedeset santimetara od toga bi bilo samo dobro. Tako da mi rešavamo dva pitanje, rješavamo teritoriju ostrva od dodatnih građevina i pojačavamo bezbjednost ostrva."
Mnogim Tivćanima bi ove netačnosti bile smiješne da se ne radi o njima samima:
"Ovi ljudi koji su ovo pravili oni nijesu zgazili ni do članaka. Oni se u barku nijesu ukrcali."
"Dođu ljudi koji nam objašnjavaju da treba graditi sto hiljada betona u moru, da ostrvo ne bi oduvala bura."
Iz Ministarstva turizma i zaštite životne sredine data je podrška ruskim planovima i pored primjedbi stručne javnosti na njihovu urbanističku neusklađenost s propisima. Ministar Predrag Nenezić je prezadovoljan planovima "Metropolja" za Crnu Goru:
"Važan trenutak za crnogorsku turističku privredu, posebno u dijelu Boke Kotorske bio je dolazak finansijski potentnog vlasnika, potpuno posvećenog razvoju Svetog Marka kao elitnog turističkog mjesta."
Nakon što su diljem primorja slični navodno ekskluzivni projekti završili kao gradnja stanova za tržište, čini se da i ovaj ima sličnu namjenu. Na naše pitanje koliki će se procenat nekretnina na Svetom Marku umjesto u funkciji turizma biti na tržištu, jedan od direktora Jurij Vodopjanov ne daje precizan odgovor:
"Vile i taun hausi će se prodavati, dok vlasnici zdanja mogu, kada ne budu boravili na ostrvu, mogu ih izdavati drugima."
Jednostavnom pretragom globalne mreže, međutim, vidi se da Rusi neizgrađene ostrvske stanove već reklamiraju za prodaju. Neven Staničić iz NVO Evropski dom:
"Rusi se neće baviti turizmom na Svetom Marku. Oni će njega isparcelisati i prodati za tržište. Tu je predvidjen jedan mali hotel, koji treba da služi za "pokrivanje i zamazivanje očiju", sa nekih trista ležaja, sve ostalo su renta vile."
Iako građani i nevladin sektor, dio stručne javnosti, institucija i političkih partija upozoravaju da je namjera ruske firme da izgradnjom betonskog ostrva izmijeni geografiju zaliva s drastičnim posljedicama po životnu sredinu, ekologiju i baštinu Boke Kotorske, uvrštene na listu UNESCO-a, ruske ideje imaju potporu crnogorske vlasti koje ignoriše pitanje: ko ima pravo da prodaje more, i pošto kvadrat mora?
"Stvaranjem nasipnog ostrva Palaco, to ostrvo bi obavljalo nekoliko funkcija: zaštitu ostrva u globalu, a zatim rasteretili izgradnju na ostrvu izgradnjom ekskluzivnih vila na tom dijelu nasipa u Majami stilu."
O kakvom projektu je riječ najbolje ilustruje nekoliko objašnjenja kojima iz "Metropolja" pravdaju betoniranje mora. Jedno od njih je da je tivatski zaliv dubok 800 metara, na čijem dnu je "krivina":
"Ako vam je poznata dubina tog prostora, tamo na 800 metara ima određena krivina, i svi mještani znaju da se tamo ne može čak ni skuterom ići."
Slipenčuk pominje i veliki broj nesreća na moru zbog kojih krivi Tunju, i tvrdi da će novo betonsko ostrvo na njenom mjestu doprinijeti bezbijednosti plovidbe:
"Vi odlično znate koliko se desilo nesrećnih slučajeva na toj teritoriji, a ako bismo tamo podigli nivo na pedeset santimetara od toga bi bilo samo dobro. Tako da mi rešavamo dva pitanje, rješavamo teritoriju ostrva od dodatnih građevina i pojačavamo bezbjednost ostrva."
Mnogim Tivćanima bi ove netačnosti bile smiješne da se ne radi o njima samima:
"Ovi ljudi koji su ovo pravili oni nijesu zgazili ni do članaka. Oni se u barku nijesu ukrcali."
"Dođu ljudi koji nam objašnjavaju da treba graditi sto hiljada betona u moru, da ostrvo ne bi oduvala bura."
Iz Ministarstva turizma i zaštite životne sredine data je podrška ruskim planovima i pored primjedbi stručne javnosti na njihovu urbanističku neusklađenost s propisima. Ministar Predrag Nenezić je prezadovoljan planovima "Metropolja" za Crnu Goru:
"Važan trenutak za crnogorsku turističku privredu, posebno u dijelu Boke Kotorske bio je dolazak finansijski potentnog vlasnika, potpuno posvećenog razvoju Svetog Marka kao elitnog turističkog mjesta."
Nakon što su diljem primorja slični navodno ekskluzivni projekti završili kao gradnja stanova za tržište, čini se da i ovaj ima sličnu namjenu. Na naše pitanje koliki će se procenat nekretnina na Svetom Marku umjesto u funkciji turizma biti na tržištu, jedan od direktora Jurij Vodopjanov ne daje precizan odgovor:
"Vile i taun hausi će se prodavati, dok vlasnici zdanja mogu, kada ne budu boravili na ostrvu, mogu ih izdavati drugima."
Jednostavnom pretragom globalne mreže, međutim, vidi se da Rusi neizgrađene ostrvske stanove već reklamiraju za prodaju. Neven Staničić iz NVO Evropski dom:
"Rusi se neće baviti turizmom na Svetom Marku. Oni će njega isparcelisati i prodati za tržište. Tu je predvidjen jedan mali hotel, koji treba da služi za "pokrivanje i zamazivanje očiju", sa nekih trista ležaja, sve ostalo su renta vile."
Iako građani i nevladin sektor, dio stručne javnosti, institucija i političkih partija upozoravaju da je namjera ruske firme da izgradnjom betonskog ostrva izmijeni geografiju zaliva s drastičnim posljedicama po životnu sredinu, ekologiju i baštinu Boke Kotorske, uvrštene na listu UNESCO-a, ruske ideje imaju potporu crnogorske vlasti koje ignoriše pitanje: ko ima pravo da prodaje more, i pošto kvadrat mora?
