U kabinetu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, pri kojem je postojao izvjesni vjerski savjet ali nam niko od kontaktiranih nije mogao reći da li još postoji, niko danas nije želio komentarisati stav crnogorskog istoričara Živka Andrijašavića da bi država odlukom o tome ko je nasljednik crnogorske crkve mogla riješiti spor oko crkvene imovine. Crna Gora takođe nema Ministarstvo vjera. Sa druge strane, predstavnici obje crkve su decidni da država ne može odlučivati o tome ko je nasljednik trona Svetog Petra Cetinjskog jer nema takve ingerencije.
Predsjednik Savjeta za promociju interesa Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić:
"O tome ko je nasljednica Crnogorske crkve ne može da odluči država sem što može da favorizuje jednu od crkvi. To iz razloga jer je to nebesko pitanje u koje se ne može intervenisati sa zemlje."
Sa druge strane, način rješavanja spora oko imovine obje strane vide drugačije. Advokat Mitropolije Srpske pravoslavne Crkve Mlađan Mićović:
"Nije tačno naime da ta imovina u svojinskom smislu pripada Crnoj Gori, a još je manje tačno da je tu imovinu Srpska pravoslavna crkva, kako kaže Andrijašević, oduzela 1918. godine od nekakve crnogorske crkve. Naime, poznato je da najveći dio imovine Mitropolija crnogorsko primorske stečen zaveštanjima dobrotvora kroz osmovjekovnu istoriju ove crkve. S druge strane, nije bilo nikakve pravne promjen titulara, svojine crkvene imovine 1918. godine jer je ta imovina i prije 1918. i poslije 1918. pod istim titularom Mitropolijom crnogorsko primorskoj."
Stavo Vučinić, zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve:
"Crkvena imovina u Crnoj Gori nikada nije bila vlasništvo crkve već države, plemena, sela i bratstva, pa je potpuno irelevantno za rješavanje spora oko crkvene imovine ko je nasljednik trono Svetog Petra Cetinjskoga, već je relevantno da je ta imovina, bez pravnog osnova upisana na beogradsku Patrijaršiju. 'Grbo rođeno, vrijeme ne ispravi', već ćemo ili mi ili naši potomci dočekat da se imovina vrati vlasnicima, dakle selima ili brastvima . Da bi se to učinjelo potrebno je da sudovi ove zemlje i cijeli pravosudni sistem bude uključen u rješenje ovog problema i da primijeni pozitivne zakonske propise."
Crnogorska pravoslavna crkva inače je već pred nedležnim državnim organima pokrenula pitanje vraćanja dijela crkvene imovine u vlasništvu države, odnosno mjesta u kojima je ta imovina prepisivana na Srpsku pravoslavnu crkvu. Ugledni crnogorski istoričar, koji je svoje istraživanje o crkvenom problemu u Crnoj Gori ovih dana objavio u studiji "Crnogorska crkva od 1852. do 1918.", doktor Živko Andrijašević smatra da spor oko crkvene imovine može lako biti riješen kada država odluči da li je Mitropolija crnogorsko-primorska ili Crnogorska prvoslavna crkva nasljednica crnogorske crkve. Andrijašević je agenciji Mina, rekao da današnjoj crnogorskoj crkvi nije oduzeta imovina 1920. jer je ona stvorena 1993. Ispravno je reći, smatra Andrijašević, da je Srpska pravoslavna crkva oduzela imovinu koju je Crnogorska crkva koristila do 1918., a čiji je vlasnik bila crnogorska država.
"U svakom slučaju, ta imovina pripada Crnoj Gori i nju treba da koristi prvoslavna crkva koja takođe pripada Crnoj Gori", rekao je Andrijašević.
Prema njegovim riječima, neminovno je da Crna Gora poslije sticanja nezavisnosti na drugačiji način reguliše odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Prvi korak u tom pravcu, kako je naveo, biće poštovanje opštevažećeg pravila da se novi mitropolit crnogorsko primorski ne može izabrati bez saglasnosti crnogorske vlasti.
"U Beogradu se može odlučivati ko će biti srpski ambasador u Crnoj Gori, ali ne i ko će biti crnogorsko primorski mitropolit", precizirao je Andrijašević i dodao da bi o položaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori konačno trebalo da počne da razmišlja i crnogorska država jer ona na to, po njegovom sudu, ima pravo.
U međuvremnu se povodom ovog stava oglasila i sama Mitroplija crnogorsko-primorska koja je optužila profesora Živka Andrijaševića da vrijeđa vjerska osjećanja kanonskog pravoslavnog sveštenstva, monaštva i vjernog naroda i ocijenila da poziva na nasilje nad pravnim sistemom i kanonskim pravoslavnim crkvenim ustrojstvom u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta za promociju interesa Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić:
"O tome ko je nasljednica Crnogorske crkve ne može da odluči država sem što može da favorizuje jednu od crkvi. To iz razloga jer je to nebesko pitanje u koje se ne može intervenisati sa zemlje."
Sa druge strane, način rješavanja spora oko imovine obje strane vide drugačije. Advokat Mitropolije Srpske pravoslavne Crkve Mlađan Mićović:
"Nije tačno naime da ta imovina u svojinskom smislu pripada Crnoj Gori, a još je manje tačno da je tu imovinu Srpska pravoslavna crkva, kako kaže Andrijašević, oduzela 1918. godine od nekakve crnogorske crkve. Naime, poznato je da najveći dio imovine Mitropolija crnogorsko primorske stečen zaveštanjima dobrotvora kroz osmovjekovnu istoriju ove crkve. S druge strane, nije bilo nikakve pravne promjen titulara, svojine crkvene imovine 1918. godine jer je ta imovina i prije 1918. i poslije 1918. pod istim titularom Mitropolijom crnogorsko primorskoj."
Stavo Vučinić, zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve:
"Crkvena imovina u Crnoj Gori nikada nije bila vlasništvo crkve već države, plemena, sela i bratstva, pa je potpuno irelevantno za rješavanje spora oko crkvene imovine ko je nasljednik trono Svetog Petra Cetinjskoga, već je relevantno da je ta imovina, bez pravnog osnova upisana na beogradsku Patrijaršiju. 'Grbo rođeno, vrijeme ne ispravi', već ćemo ili mi ili naši potomci dočekat da se imovina vrati vlasnicima, dakle selima ili brastvima . Da bi se to učinjelo potrebno je da sudovi ove zemlje i cijeli pravosudni sistem bude uključen u rješenje ovog problema i da primijeni pozitivne zakonske propise."
Crnogorska pravoslavna crkva inače je već pred nedležnim državnim organima pokrenula pitanje vraćanja dijela crkvene imovine u vlasništvu države, odnosno mjesta u kojima je ta imovina prepisivana na Srpsku pravoslavnu crkvu. Ugledni crnogorski istoričar, koji je svoje istraživanje o crkvenom problemu u Crnoj Gori ovih dana objavio u studiji "Crnogorska crkva od 1852. do 1918.", doktor Živko Andrijašević smatra da spor oko crkvene imovine može lako biti riješen kada država odluči da li je Mitropolija crnogorsko-primorska ili Crnogorska prvoslavna crkva nasljednica crnogorske crkve. Andrijašević je agenciji Mina, rekao da današnjoj crnogorskoj crkvi nije oduzeta imovina 1920. jer je ona stvorena 1993. Ispravno je reći, smatra Andrijašević, da je Srpska pravoslavna crkva oduzela imovinu koju je Crnogorska crkva koristila do 1918., a čiji je vlasnik bila crnogorska država.
"U svakom slučaju, ta imovina pripada Crnoj Gori i nju treba da koristi prvoslavna crkva koja takođe pripada Crnoj Gori", rekao je Andrijašević.
Prema njegovim riječima, neminovno je da Crna Gora poslije sticanja nezavisnosti na drugačiji način reguliše odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Prvi korak u tom pravcu, kako je naveo, biće poštovanje opštevažećeg pravila da se novi mitropolit crnogorsko primorski ne može izabrati bez saglasnosti crnogorske vlasti.
"U Beogradu se može odlučivati ko će biti srpski ambasador u Crnoj Gori, ali ne i ko će biti crnogorsko primorski mitropolit", precizirao je Andrijašević i dodao da bi o položaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori konačno trebalo da počne da razmišlja i crnogorska država jer ona na to, po njegovom sudu, ima pravo.
U međuvremnu se povodom ovog stava oglasila i sama Mitroplija crnogorsko-primorska koja je optužila profesora Živka Andrijaševića da vrijeđa vjerska osjećanja kanonskog pravoslavnog sveštenstva, monaštva i vjernog naroda i ocijenila da poziva na nasilje nad pravnim sistemom i kanonskim pravoslavnim crkvenim ustrojstvom u Crnoj Gori.