RSE: Upravo je završen neformalni sastanak sa evropskim ministrima spoljnih poslova. Kakav je vaš lični utisak – da li nakon ovog sastanka mislite da je Bosna i Hercegovina bliže ili dalje od svoje evropske budućnosti?
Alkalaj: Ovaj sastanak koji postaje tradicionalni i imamo ga godinu dana nakon slovenačkog predsjedavanja i okupljanja na Brdu kod Kranja, bio je dobra prilika da sumiramo rezultate i da se vidi kako i koliko se zemlje Zapadnog Balkana približavaju Evropskoj uniji. Mislim da je jasno otvorena perspektiva i što je danas posebno bitno, reafirmirana je zainteresiranost Evrope za Zapadni Balkan i ne odustaje se od proširenja. Zašto to smatram važnim? U situaciji ekonomske i političke krize i neriješenih institucionalnih problema sigurno se osjećaju izvjesni znakovi zamora od proširenja. Zato je važno da su u takvim uslovima vrata EU ostala otvorena.
Alkalaj: Bio je to plenarni sastanak na kome su svi ministri spoljnih poslova Zapadnog Balkana imali priliku da kažu svoje viđenje pristupa EU i istovremeno bila je to prilika da čujemo stavove gospodina Javiera Solane, gospodina Olli Rehna, češkog domaćina, Karela Schwarzenberga. Ja sam imao i odvojene susrete sa zvaničnicima EU gdje je bilo riječi o liberalizaciji viznog režima za građane BiH i drugim pitanjima vezanim za pristup EU.
RSE: Kada je riječ o bezviznom režimu – šta treba da se uradi u zemlji da bi građani BiH mogli putovati u evropske zemlje bez viza?
Alkalaj: Kada smo prošle godine u maju dobili “mapu puta”, odnosno uslove koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni kako bi mogla doći na bijelu šengensku listu, mi smo formirali inter-resorne komisije i pristupili ispunjavanju tih uslova. U ovom trenutku mogu reći da su dvije trećine tih uslova ispunjene i da se ubrzano radi na ispunjavanju preostalih uslova. Recimo, dobijanje biometrijskih pasoša očekuje se najkasnije 1. jula, centralno čuvanje podataka kao i njihova sigurnost takođe su dio uslova. Nedavno smo na Vijeću ministara usvojili strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, prema tome, sve nas to dovodi bliže bezviznom režimu.
RSE: Da li je u ovom času jači blok država koje se protive proširenju EU ili blok onih koji podržavaju proširenje – posebno kada je riječ o Zapadnom Balkanu?
Alkalaj: Ako govorimo o broju zemalja onda možemo da kažemo da je većina onih koji podržavaju proširenje, samo je manji broj zemalja koje zbog svojih unutrašnjih političkih prilika nisu za proširenje. Ovu drugu grupu čine zemlje tzv. Stare Evrope i to može biti u nekim okolnostima veoma bitno. Ostaju naravno otvorena još neka institucionalna pitanja, treba da vidimo kako će proći Lisabonski ugovor na referendumu u Irskoj i nakon toga će situacija oko pristupanja novih članica biti jasnija. Moramo imati u vidu okolnosti u kojima su sve zemlje suočene sa ekonomskom krizom, ali imamo i političku krizu, kao što je to slučaj u Češkoj, susjednoj Mađarskoj, gdje padaju vlade, pa je sasvim razumljivo da se ispoljavaju i određene frustracije oko proširenja. Ali jasno je rečeno da su vrata Unije otvorena kada se za to ispune uslovi.
RSE: Koje zemlje možete identifikovati kao saveznike BiH u njenom nastojanju da se što prije priključi Evropskoj uniji?
Alkalaj: Nekog svog sponzora nemamo, ali mi razvijamo dobre odnose i sa namo tradicionalno prijateljskim zemljama kao što je Austrija, ali i Velika Britanija nam daje punu podršku. Češka, Mađarska, Slovačka su veoma otvorene i naklonjene proširenju i zemljama Zapadnog Balkana, a posebno BiH.
RSE: Šta vi smatrate najvećom unutrašnjom preprekom za buduće integracije?
Alkalaj: Riječ je o određenim problemima koji su nastali s Deyonskim ustavom. Naime, zašto je proces provođenja reformi, odnosno donošenja odluka o reformama, zakonima tako spor i zašto ne ide tempom kojim bismo željeli? Dijelom stoga što je mehanizam odlučivanja previše kompleksan i ostavlja brojne mogućnosti blokada – tu najprije mislim na entitesko glasanje. Svojevremeno je svrha tih dodatnih mehanizama bila da se zaštite manjine u entitetima, ali kako je u međuvremenu, kao posljedica etničkog čišćenja, ošlo do veće monolitnosti entiteta, sigurnosni mehanizmi su postali poluge blokade u odlučivanju. Reforma ustava i efikasnije donošenje odluka predstavljaju najvažniji korak ka EU.
RSE: Unutar zemlje, kome u Bosni i Hercegovini nije cilj evropska budućnost, a ko želi u Evropu? Ili ko se nada Evropi, a ko od nje strahuje?
* * * * *
Prilog o neformalnom dvodnevnom ministarskom sastanku EU sa predstavnicima Zapadnog Balkana u zamku Hluboka nad Vltavom možete pročitati OVDJE
